2010–2019
ʻOua ʻe Puputuʻu
ʻOkatopa 2018


ʻOua ʻe Puputuʻu

ʻE kāinga, mou lototoʻa. ʻIo, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki, ka he ʻikai fie maʻu ke tau ilifia kapau ʻoku tau nofo maʻu he hala ʻo e fuakavá.

ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he ongo pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo ʻEletā Kuenitini L. Kuki ne toki fai ʻo kau ki he faaitaha mo e lototaha ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou ʻilo ko e ngaahi fanongonongo ne maʻu ko ʻeni ʻi he fakahaá ko e fakakaukau mo e finangalo ia ʻo e ʻEikí pea ʻe faitāpuekina mo fakamālohia ai e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi toʻu tangata ka hokó.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fai mai ai ʻe ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefiné mo hono husepānití ha fehuʻi mahuʻinga fau kiate au mo Sisitā Lasipeeni: “ʻOku kei malu mo fakapotopoto nai ke ʻomi ha fānau ki he māmani ngali fulikivanu mo fakalilifu ʻoku tau moʻui aí?”

Ko ha fehuʻi mahuʻinga ia ki ha faʻē mo ha tamai ke na fakakaukau ki ai mo ʻena fānau ʻosi malí. Ne ma lava ʻo ongoʻi ʻena ilifiá ʻi hona leʻó mo hona lotó. Ne ma tali fakapapauʻi ange “ʻIo, ʻoku lelei ʻaupito,” ʻi heʻema vahevahe ange ʻa e ngaahi akonaki mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí mo fakahaaʻi ange e ongo homa lotó mo e ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻikai foʻou e meʻa ko e ilifia. Naʻe ilifia e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi heʻenau ʻi he Tahi ʻo Kālelí ʻi ha pō kaupōʻuli, ki he “[matangí mo e peaú].”1 ʻI heʻetau hoko ko ʻEne kau ākonga he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai foki ha ngaahi meʻa ʻoku tau ilifia ai. ʻOku ilifia mo e kau tāutaha lalahí ʻi hono fai ʻo ha ngaahi tukupā hangē ko e malí. ʻE lava ke ilifia e kakai kei talavou ʻosi malí, hangē ko ʻema fānaú, ke ʻomi ha fānau ki ha māmani ʻoku fakautuutu ai e faiangahalá. ʻOku lahi fau e meʻa ʻoku ilifia ki ai e kau faifekaú, tautefito ki he fakalea ki ha kakai ʻoku ʻikai ke nau maheni. ʻOku ilifia e kau uitoú ke hoko toko taha atu e moʻuí. ʻOku ilifia e toʻu tupú naʻa ʻikai tali lelei kinautolu; ilifia e fānau ako lautohi siʻí ke ʻalu ʻo ako he fuofua ʻaho ʻoku fokotuʻu ai e akó; ilifia e fānau ako ʻunivēsití ke maʻu mai ha ola ʻo ha sivi. ʻOku tau ilifia ke tōnounou, fakasītuʻaʻi kitautolu, loto mamahi, kae pehē ki he taʻeʻiloá. ʻOku tau ilifia ki he afaá, mofuiké, mo e afi ʻokú ne fakaʻauha e fonuá mo ʻetau moʻuí. ʻOku tau ilifia telia naʻa ʻikai fili kitautolu, pea tau toe ilifia pē hono fili kitautolú. ʻOku tau ilifia he ʻikai ke tau lelei feʻungá; ʻoku tau ilifia naʻa ʻikai tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku tau ilifia ki he liliú, pea ʻe ala iku ʻetau ilifiá ki ha meʻa fakamanavahē. Kuó u fakakau nai e taha kotoa?

Talu mei he kuonga muʻá, mo e hanga ʻe he ilifiá ʻo fakangatangata e vakai e fānau ʻa e ʻOtuá. Kuó u manako maʻu pē he talanoa kia ʻIlaisá ʻi he 2 Ngaahi Tuʻí. Kuo fekau atu ʻe he tuʻi ʻo Sīliá ha kau tau ne nau “omi poʻuli pē ʻo nau kāpui ʻa e koló.”2 Ko ʻenau taumuʻá ke puke ʻo tāmateʻi e palōfita ko ʻIlaisá. ʻOku tau lau ai:

“Pea ʻi heʻene tuʻu hengihengi hake ʻa e tangata ʻa e ʻOtuá mo ne ʻalu ki tuʻá, vakai, naʻe kāpui ʻa e koló ʻe he fuʻu kakai tokolahi ʻaki ʻa e fanga hoosi mo e ngaahi saliote. Pea naʻe pehē ʻe heʻene tamaioʻeikí kiate ia, “ʻOiauē, ʻa ʻeku ʻeiki, ko e hā te ta faí?”3

Ko e ilifiá ia naʻe lea peheé.

“Pea tali ange [ʻe ʻIlaisa], ʻOua naʻá ke manavahē: he ko kinautolu ʻoku kau mai kiate kitauá ʻoku tokolahi hake ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolú.”4

Ka naʻe ʻikai ke ne ngata ai.

“Pea naʻe lotu ʻa ʻIlaisa ʻo ne pehē, ʻE [ʻEiki] ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakaʻā ʻa hono matá koeʻuhí ke ne mamata. Pea naʻe fakaʻā ʻa e mata ʻo e talavoú ʻe he ʻEikí pea naʻá ne sio: pea vakai, naʻe fonu ʻa e moʻungá ʻi he fanga hōsí mo e ngaahi saliote afi naʻe nofo takatakai ʻia ʻIlaisa”5

Mahalo pē ʻe ʻi ai pe ʻikai fekauʻi mai ha saliote afi ia ke matafi atu ai ʻetau ilifiá mo ikunaʻi e ngaahi meʻa fakailifiá, ka ʻoku mahino ʻa e lēsoní. ʻOku tau kau mo e ʻEikí, ʻokú Ne tokaimaʻananga mai mo Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi ha founga ko Ia tokotaha pē te Ne lavá. ʻE lava ʻe he lotú ʻo ʻomi e ivi mo e fakahā ʻoku tau fie maʻu ke fakatefito ai ʻetau fakakaukaú ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te tau ongoʻi ilifia ai. Kuo tau ʻosi foua kotoa ia, he ko e ʻuhinga ia ʻoku fonu ai e folofolá ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí:

“Ke mou fiefia pea ʻoua ʻe manavahē.”6

“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”7

“ʻOua te mou ilifia, ʻe kiʻi tākanga toko siʻi.”8 ʻOku ou saiʻia he vaivai ʻa e “tākanga tokosiʻí.” Neongo mahalo ʻoku tau tokosiʻi ʻi he Siasí ni, ʻo fakatatau mo e lau fika ʻa e māmaní, ka ko e taimi ʻoku fakaava ai hotau mata fakalaumālié, “ko kinautolu ʻoku kau mai kiate [kitautolú], ʻoku tokolahi hake ia ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolú.”9 Naʻe hoko atu hotau Tauhisipi ʻofeina ko Sīsū Kalaisí, “Tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.”10

ʻOku kapusi fēfē ʻa e ilifiá? Ki he kiʻi talavoú, naʻá ne tuʻu pē he tafaʻaki ʻo ʻIlaisa ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu e talaʻofa tatau. ʻI heʻetau fakafanongo kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻi heʻetau muimui ki heʻene faleʻí, ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Manatu ki he lea ʻa Siosefa Sāmitá: “Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate Iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni ʻokú ma fai ʻo kau kiate Iá: ʻOkú ne moʻui!”11 ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻofa kiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí ʻo kapusi ʻa e ilifiá.

ʻE hanga ʻe heʻetau holi ke ʻiate kitautolu “maʻu ai pē hono Laumālié”12 ʻo tekeʻi e ilifiá ki he tafaʻakí ka tau maʻu ha vakai taʻengata ki heʻetau moʻui matelié. Kuo fakatokanga mai ʻa Palesiteni Nalesoni, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”13

Naʻe folofola e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakatamaki te ne kāpui e fonuá pea fakafefeka ai e loto ʻo ha tokolahi, “ʻE tuʻu ʻa ʻeku kau ākongá ʻi he ngaahi potu toputapu, pea ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu.”14

Pea hoko mai e faleʻi fakalangi ko ʻení: “ʻOua ʻe puputuʻu, koeʻuhí, he ʻo ka hokosia ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, te mou lava ʻo ʻilo ai ʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kuo fai kiate kimoutolú.”15

Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú—ʻoua ʻe puputuʻu—pea ʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofá. Tau vakai tahataha angé ki hení ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻetau ilifiá.

ʻUluakí, tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú. ʻI he taimi ʻoku tau tuʻu ai ʻi he ngaahi potu toputapú—ʻa hotau ngaahi ʻapi angamāʻoniʻoní, hotau ʻū falelotu mo e temipale kuo fakatapuí—ʻoku tau ongoʻi ai e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku tau maʻu e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ne fakahohaʻasi kitautolú pe ko e ongoʻi nonga ke tukunoaʻi pē kinautolu. Ko e taimi ia ʻoku ngāue ai e Laumālié. ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi potu toputapu ko ʻení ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní ke tau ʻapasia, fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, pea ʻoku fakatatafi atu leva ʻetau ongoʻi ilifiá ʻe he ʻamanaki leleí ka tau fekumi ki he mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí.

ʻOku ʻikai ha potu moʻó e ilifiá ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pe ʻi he loto ʻo ʻEne fānaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e ʻofá. ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻOtuá—maʻu pē—pea ʻoku tau ʻofa kiate Ia. ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo fakafepakiʻi e ongoʻi ilifia kotoa pē pea ʻoku mahutafea ʻEne ʻofá ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. Fakakaukau angé ki aí. ʻI he taimi ʻoku fakaveiveiua ai ʻetau tukupā ki he ʻEikí, ʻi he taimi ʻoku tau hē ai mei Hono hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá, ʻi he taimi ʻoku tau fehuʻia pe ongoʻi veiveiua ki hotau mahuʻinga ʻi Heʻene palani fakalangí, ʻi he taimi ʻoku tau tuku ai ke fakaava ʻe he ongoʻi ilifá e matapā ki hono kaungā-fonongá—ʻa e lotofoʻí, lotoʻitá, mo e loto mamahí—ʻoku mavahe ʻa e Laumālié pea ʻikai ke tau kau mo e ʻEikí. Kapau ʻokú ke ʻilo ki ai, ta ʻokú ke ʻilo ʻoku ʻikai ke sai ia. Ka ʻi he taimi ʻoku tau tuʻu ai ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní, ʻoku lava ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku “hanga ʻe he ʻofa haohaoá ʻo tekeʻi kituʻa ʻa e ilifia kotoa pē.”16

Ko e talaʻofa hokó ko e “ʻOua ʻe puputuʻu.”17 Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e angahalá mo e fonu maveuveu ʻi he māmaní, ʻoku talaʻofa mai kapau te tau faivelenga he ʻaho kotoa ʻia Sīsū Kalaisi, te tau maʻu e “melino ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he faʻa ʻiloá.”18 Pea ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisi ʻi he mālohi mo e nāunau kotoa pē, ko ʻene ngata ia ʻa e koví, angatuʻú, mo e fakamaau taʻetotonú.

Naʻe kikite ʻa e ʻAposetolo ko Paulá he kuonga muʻá ʻo fekauʻaki mo hotau kuongá, ʻo ne pehē ki he talavou ko Tīmoté:

“Ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni foki, ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmaki.

“Koeʻuhí ʻe ʻofa ʻa e kau tangatá kiate kinautolu pē, ʻo mānumanu, mo pōlepole, mo laukau, mo leakovi mo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe-fakafetaʻi mo taʻe-māʻoniʻoni, …

“… ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá.”19

Manatuʻi, “ko kinautolu ʻoku kau mo [kitautolu]” ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻEikí ʻaki e kotoa honau lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí “ʻoku tokolahi hake ia ʻiate kinautolu ʻoku kau mo kinautolú.”20 Kapau te tau falala ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi foungá, kapau te tau kau atu ki Heʻene ngāué, he ʻikai ke tau ilifia ki he ngaahi fetōʻaki ʻa e māmaní pe puputuʻu ai. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakatatafi atu e ngaahi ivi takiekina mo e mālie ʻo e māmaní, ka mou feinga ke anga fakalaumālie ʻi hoʻomou moʻui fakaʻahó. ʻOfa he meʻa ʻoku ʻofa ai e ʻEikí— ʻo kau ai ʻEne ngaahi fekaú, Hono ngaahi fale māʻoniʻoní, ʻetau ngaahi fuakava toputapu mo Iá, ʻa e sākalamēnití he Sāpate takitaha, mo ʻetau fetuʻutaki heʻetau lotú—pea he ʻikai ke ke puputuʻu.

Ko e fakaʻosí: falala ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku ou ʻilo ʻe fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofa kotoa pē. ʻOku ʻiloʻi pau ia ʻo hangē ko ʻeku tuʻu atu ʻi homou ʻaó ʻi he fakataha toputapú ni.

Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí: “He ko kinautolu ʻoku poto pea nau tali ʻa e moʻoní, pea kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó, pea kuo ʻikai kākaaʻi ʻa kinautolú—ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ke tā hifo ʻa kinautolu pea laku ki he afí ka te nau kātakiʻi ʻa e ʻahó.”21

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku totonu ai ke ʻoua naʻa tau puputuʻu ʻi he maveuveu ʻo e ʻaho ní, pe ko e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, pe ko e niʻihi ʻoku manuki ki he ngāue faitotonu mo faitōnunga ʻoku tau fai ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e fakatuʻamelié, lototoʻá, pea naʻa mo e manavaʻofá ʻoku haʻu ia mei he loto ʻoku ʻikai mafasia ʻi he puputuʻú pe maveuveú. Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa ia ʻoku “fakatuʻamelie ki he kahaʻú,” kiate kitautolu, “Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke lava ʻo sivisiviʻi e ngaahi leʻo kehekehé mo e fakakaukau ʻa e tangatá ʻokú ne ʻohofi e moʻoní, kuo pau ke tau ako ke maʻu e fakahaá.”22

Ke maʻu ha fakahā fakatāutaha, kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí pea poupouʻi e faivelenga mo e moʻui fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé, pea mo kitautolu foki.

Naʻe hoko ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko ha palōfita ʻi heʻeku kei talavoú. ʻI he ngaahi taʻu siʻi ko ʻeni kuo ui ai au ko ha ʻAposetoló, kuó u maʻu ha nonga ʻi heʻene fuofua pōpoaki konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1943. Naʻá ne ongoʻi lomekina ʻi hono uiuiʻí; ʻoku ou maʻu e ongo tatau pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kimipolo: “Ne lahi fau ʻeku fakakaukau mo lotu, mo ʻaukai pea mo lotu. Naʻe fehūfaki ʻi hoku ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau kehekehe—pea hangē ʻoku lea mai ha leʻo: ʻHe ʻikai ke ke lava ʻo fai e ngāué. ʻOku ʻikai ke ke taau. ʻOku ʻikai ke ke poto’— pea ʻoku faʻa fakaʻosi ʻaki maʻu pē ʻa e fakakaukau: ‘Kuo pau ke ke fai e ngāue ʻoku vahe atú—kuo pau ke ke malava, moʻui taau mo feʻunga.’ Pea naʻe pehē ʻa e feʻauʻauhí.”23

ʻOku ou tukulotoʻi e fakamoʻoni loto maʻa ko ia ʻa e ʻAposetoló ni naʻe hoko ko e Palesiteni hono 12 ʻo e Siasi maʻongoʻongá ni. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe pau ke ne tukuange ʻene ongoʻi ilifiá ka ne “fai e ngāue naʻe vahe angé,” pea naʻe pau ke ne fakafalala ki he ʻEikí ke maʻu ha ivi ke ne “malava, taau mo feʻunga ai.” Te tau lava ʻo fai ia. He ʻikai tuku e ngaahi feingataú, ka te tau fehangahangai mo ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. He “ikai ke tau puputuʻu” he ko e taimi ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo e ʻEikí ʻo taukaveʻi ʻEne ngaahi tefitoʻi moʻoní mo ʻEne palani taʻengatá, ko ʻetau tuʻu ia ʻi he potu māʻoniʻoní.

Sai, fēfē leva homa ʻofefine mo e foha ʻi he fono naʻá na fai e fehuʻi ongo mo fakatupu fakakaukau he ngaahi taʻu kuohilí? Ne na fakakaukauʻi lelei ʻemau talanoa he pō ko iá; ne na lotu mo ʻaukai peá ne fai ʻena aofangatukú ʻiate kinaua pē. Ko e meʻa fakafiefia kiate kinaua pea kiate kimaua, ko e ongo kuí, he kuo tāpuekina kinaua ʻaki ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fitu ʻi heʻena laka atu ʻi he tui mo e ʻofá.

ʻĪmisi
Toko fitu mei he makapuna ʻo ʻEletā mo Sisitā Lasipēní

ʻE kāinga, mou lototoʻa. ʻIo, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki, ka he ʻikai fie maʻu ke tau ilifia kapau ʻoku tau nofo maʻu he hala ʻo e fuakavá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻi hoʻomou fai iá, he ʻikai ke mou puputuʻu ʻi he kuonga ʻoku tau moʻui aí pe ngaahi palopalema te mou fouá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou fili ke tuʻu maʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tokaimaʻananga, tokangaekina mo Ne kau mo kitautolu. ʻI he huafa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.