2018
‘I Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá
April 2018


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

‘I Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá

ʻĪmisi
new First Presidency

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou maʻu ha loto fakatōkilalo moʻoni ke ʻi heni mo kimoutolu he pongipongí ni. ʻI he ʻaho ʻe fā kuohilí, naʻe telio ai ha tangata maʻongoʻonga, ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá—ko Palesiteni Thomas S. Monson. ʻOku honge lea ke fakamatalaʻi ʻaki e maʻongoʻonga mo e fisifisimuʻa ʻo ʻene moʻuí. Te u makakoloa taʻetūkua ʻaki ʻema feohi fakakaungāmeʻá pea ʻoku ou houngaʻia moʻoni he meʻa kotoa pē kuó ne akoʻi kiate aú. Ka kuo pau ke tau siofaki ki he kahaʻú ʻi he tui kakato ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻAʻana ʻa e Siasí ni.

ʻI he ʻaho ʻe ua kuohilí, naʻe fakataha ai e kau ʻAposetolo moʻuí ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Temipale Sōlekí. Ne nau tuʻutuʻuni ai ʻi he loto taha ke ʻuluakí, fokotuʻutuʻu foʻou leva e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea uá, ke u hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻaki e ongo ne u maʻu ʻi hono hanga ʻe hoku Ngaahi Tokouá—hoku Ngaahi Tokoua ʻoku nau maʻu kotoa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he kuonga fakakōsipelí ni—ʻo hilifaki honau nimá ki hoku ʻulú, ʻo fakanofo mo vaheʻi au ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Ko ha aʻusia toputapu mo fakatōkilalo moʻoni ia.

Hili iá, ko hoku fatongiá leva ke u ʻiloʻi e tokotaha kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke hoko ko hoku ongo tokoní. Te u fili fēfē ha toko ua pē mei he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua kuó u ʻofa lahi ʻiate kinautolú? ʻOku ou fakafetaʻi lahi ki he ʻEikí Heʻene tali mai ʻeku ngaahi lotu tāumaʻú. ʻOku ou fakamālō ʻi he loto fiemālie ʻa Palesiteni Dallin Harris Oaks mo Palesiteni Henry Bennion Eyring ke na ngāue fakataha mo au ʻo hoko ko hoku Tokoni ʻUluaki mo e Tokoni Ua. Kuo toe foki ʻa Palesiteni Dieter F. Uchtdorf ki hono tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kuo ʻosi vahe kiate ia ha ngaahi ngāue lalahi ʻoku tuha moʻoni mo hono taukeí.

ʻOku ou fakaʻapaʻapa kiate ia mo Palesiteni Eyring, heʻena tokoni fisifisimuʻa ne fai kia Palesiteni Monisoní. Ne na lavameʻa mo mateaki kakato pea ueʻi fakalaumālie foki kinaua. ʻOku tau fakafetaʻi koeʻuhí ko kinaua. ʻOku loto fiemālie e tokotaha kotoa pē ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻua taha ai iá.

ʻI he hoko ko ia ʻa Palesiteni Oaks ko e fika ua he ʻAposetolo fuoloa tahá, te ne toe hoko foki ai ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka ʻi hono uiuiʻi ia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea ke fenāpasi mo e fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí, ʻe hoko ai ʻa Palesiteni M. Russell Ballard, ʻa ia ʻoku hoko hake he fuoloa tahá, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e kōlomu ko iá. ʻE ngāue vāofi fakataha e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá, ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí pea mo ʻunuakiʻi ki muʻa ʻEne ngāue toputapú.

ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou ngaahi lotú. Kuo fakahoko ia maʻamautolu ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he pongipongi hili e pekia ʻa Palesiteni Monisoní, naʻe fai ha lotu pehē ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu fā ko Penisoni. Te u lau atu ha konga mei he tohi ʻa ʻene faʻeé ki hoku uaifi ko Uenitií. Naʻe lotu ʻa Penisoni ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ou fakamālō atu ʻi he lava ke toe feʻiloaki ʻa Palesiteni Thomas S. Monson mo hono uaifí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi homau palōfita foʻoú. Tokoniʻi muʻa ia ke ne toʻa pea ʻikai ilifia ko ʻene foʻofoʻoú. Tokoniʻi muʻa ia ke ne moʻui lelei mo mālohi. Tokoniʻi muʻa ia ke ne maʻu ha mālohi he ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. Pea tokoniʻi kimautolu ke mau angalelei maʻu pē.”

ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ha fānau peheni, pea mo ha mātuʻa ʻoku nau tukupā fakamātoato ke hoko ko ha mātuʻa anga māʻoniʻoni mo mahino—he ʻoku fuesia ʻe he mātuʻa, faiako mo e mēmipa kotoa pē ha ngaahi kavenga mamafa ka ʻoku nau kei loto fiemālie pē ke ngāue. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ou fakamālō loto houngaʻia ʻi he loto fakatōkilalo kiate kimoutolu kotoa.

ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
current Quorum of the Twelve Apostles

ʻI heʻetau laka fakataha atu kimuʻá, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he founga fakaʻeiʻeiki ʻoku puleʻi ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí. ʻI he taimi ʻoku pekia ai ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai fakamisiteli pe ko hai e tokotaha hoko ʻe ui ke ngāue he tuʻunga ko iá. ʻOku ʻikai toe fai ha fili lakanga pea ʻikai fai ha kemipeini, ka ko hono fakahoko fakalongolongo pē ʻa e palani fakalangi ki hono fetongí, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí tonu pē.

Ko e ʻaho kotoa pē ʻi he faifatongia ʻa ha ʻAposetolo, ko ha ʻaho ia ʻo e ako mo e teuteu ki ha fatongia lahi ange he kahaʻú. ʻOku taʻu lahi e faifatongia ʻa ha ʻAposetolo ke ne hikihiki ai mei he kamataʻangá ki he tuʻunga fuoloa tahá, ʻi he fakahokohokó. ʻI he taimi ko iá, ʻokú ne aʻusia tonu ai e tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngāue ʻa e Siasí. ʻOkú ne toe maheni ange foki ai mo e kakai ʻi he māmaní, kau ai honau ngaahi hisitōliá, anga fakafonuá, mo e lea fakafonuá ʻi he ngāue ʻoku vahe ange ke ne toutou fakahoko ki he funga ʻo e māmaní. ʻOku makehe ʻaupito e founga fakahokohoko ko ʻeni ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ha meʻa ʻoku tatau mo ia. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ai, he ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ngāue Ia ʻo fakatatau mo e founga ʻa e tangatá.

Kuó u faifatongia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi ha kau Palesiteni kimuʻa ange ʻo e Siasí ʻe toko nima. Kuó u mātā hono maʻu ʻe he Palesiteni takitaha ha fakahā mo ʻene tali ki he fakahā ko iá. Kuo hanga maʻu pē ʻe he ʻEikí pea te Ne hanga maʻu pē ʻo fakahinohinoʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻEne kau palōfitá. ʻOku ʻi he foheʻulí ʻa e ʻEikí. ʻE kei hokohoko atu pē ʻemau feinga ʻa kimautolu kuo fakanofo ke fakamoʻoniʻi Hono huafa toputapú ki he māmaní, ke ʻiloʻi Hono finangaló pea muimui ki ai.

Nofo ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

ʻĪmisi
taking the sacrament

ʻOku ou fie lea atu ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine mo e fānau he feituʻu kotoa pē.

ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī foʻoú, ʻoku mau fie kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mau lea atu ai he ʻahó ni mei he temipalé. Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo mōihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ka ʻo kapau kuó ke hē mei he halá, tuku muʻa ke u fakaafeʻi atu koe ʻaki e ʻamanaki lelei kotoa ʻo hoku lotó, ke ke kātaki ʻo foki mai muʻa. Neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi hohaʻá, neongo pe ko e hā ho ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻomou ngāue he taimí ni ke mou foki ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo tāpuekina kimoutolu mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku teʻeki ai fāʻeleʻi maí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú pea ʻokú Ne finangalo ke tau toe foki ange ki ʻapi kiate Ia. Ko ha taumuʻa fakaʻeiʻeiki ʻeni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke tokoniʻi e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ke tau foki ki ʻapi.

ʻOku ou fie fakahaaʻi atu ha ʻofa lahi kiate kimoutolu—ko ha ʻofa kuo tupulekina he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku feʻiloaki mo kimoutolú, mōihū fakataha mo kimoutolú pea mo e ngāue fakataha mo kimoutolú. Ko hotau tufakanga fakalangí ia ke ō ki he puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai kotoa pē ʻo tokoni ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e ʻEikí. Te tau fai ʻeni ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e ʻilo pau ko Ia ʻoku takí. Ko ʻEne ngāué ʻeni mo Hono Siasí. Ko ʻEne kau tamaioʻeiki ʻa kitautolu.

ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku ʻofa mateaki ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi Kinaua, ʻofa ʻiate Kinaua mo tukupā ke tauhi kiate Kinaua—mo kimoutolu—ʻaki e toenga ʻeku moʻuí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”