2018
Ko e Fononga Fakaʻosi mo Tuenoa ʻa e Fakamoʻuí
April 2018


Ko e Fononga Fakaʻosi mo Tuenoa ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
the saviors final lonely journey PDF 1
ʻĪmisi
the saviors final lonely journey PDF 2
ʻĪmisi
the saviors final lonely journey PDF 3

ʻI he moʻui fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fai ha ngaahi fononga lahi—ko ʻEne hāʻele mei Pētelihema ki ʻIsipite Heʻene kei valevalé, ko ʻEne fononga ʻaho ʻe 40 ʻi he toafá, ko ʻEne ngaahi fononga ke akonaki, faifakamoʻui, mo tuku tāpuaki ʻi he tukui fonuá, koló mo e tukui ʻapí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú, mo ha ngaahi meʻa kehe lahi. Ka ʻoku ʻi ai ha fononga ʻe taha naʻe pau ke fakahoko tokotaha pē ʻe he Fakamoʻuí, pea ko ha fononga ia ko Ia pē naʻá Ne lava ʻo kātekiná.

“ʻOku tau fakamanatua ʻi he Sāpate Toetuʻú ʻa e meʻa naʻe tatali fuoloa ki ai mo nāunauʻia taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.

“Ko ha ʻaho ia naʻá ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē.

“Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi he ʻaho ko iá.

“Naʻe liliu hoʻo moʻuí.

“Naʻe liliu mo e ikuʻanga ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.”

Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 107.

Mamahi Taʻe-Hano-Tatau

ʻĪmisi
Jesus in Gethsemane

ʻA ʻEku Tamai, tā ʻe Simon Dewey

“ʻOku ʻikai lava ke mahino ki he ʻatamai ʻo e tangatá ʻa e mahuʻinga kakato ʻo e meʻa naʻe fakahoko ʻe Kalaisi ʻi Ketisemaní.

“ʻOku tau ʻiloʻi naʻá ne tautaʻa ko e taʻataʻa mei he ava kotoa pē ʻo hono kilí ʻi Heʻene inu ʻa e totoka ʻo e ipu kona ko ia ne ʻoange ʻe Heʻene Tamaí kiate Iá.

“ʻOku tau ʻiloʻi naʻá Ne mamahiʻia, ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi, ʻo lahi ange ia ʻi he mamahi ʻe lava ke aʻusia ʻe ha tangata, tuku kehe pē ʻa e maté.

“ʻOku tau ʻilo naʻe totongi ʻe Heʻene mamahí ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu, fakamoʻui e ngaahi laumālie kuo fakatomalá mei he mamahi mo e ngaahi tautea ʻo e angahalá, pea foaki e ʻaloʻofá kiate kinautolu ʻoku tui ki Hono huafa māʻoniʻoní.

“ʻOku tau ʻilo naʻá Ne tokoto ʻi he kelekelé kuo vaivai ʻaupito, ko e fakatupu ʻe he ngaahi mamahi ʻo ha kavenga taʻefakangatangata, ke Ne tetetete peá Ne loto ke ʻoua naʻá Ne inu ʻi he ipu mahí.”

ʻEletā Bruce R. McConkie (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, May 1985, 9.

Fakaʻaongaʻi Fakatāutahá: Neongo ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi maʻu pē, ka naʻe fepaki e Fakamoʻuí mo e faʻahinga kotoa pē ʻo e mamahí lolotonga e Fakaleleí. ʻOku mahino kiate Ia ʻa e mamahi fakatuʻasino kotoa pē, mei ha foʻi hui ʻoku mafesi, ki he ngaahi mahaki fakaesino ʻoku tōtuʻá. Naʻá Ne ongoʻi e fakapoʻuli mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻi he ngaahi mahaki fakaeʻatamai hangē ko e loto-māfasiá, loto-hohaʻá, maʻunimaá, tuenoá, mo e loto-mamahí. Pea naʻá Ne ongoʻi e mataʻikafo fakalaumālie kotoa pē koeʻuhí naʻá Ne toʻo kiate Ia e ngaahi angahala kotoa pē ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Mahalo pē ʻi ha momeniti ʻo e loto-foʻí te tau kaila ai ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe ha taha. ʻOku ʻikai mahino ia ki ha taha.’ Ka ʻoku ʻafioʻi mo mahino lelei ia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá he naʻá Ne tomuʻa ongoʻi pea fuesia ʻetau ngaahi kavenga fakafoʻituituí” (“Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá,” Liahona, Mē 2014, 90).

Ko Ia pē Taha Naʻá Ne Malavá

ʻĪmisi
carrying the cross

Hoko Atu ki Kālevalé, tā ʻe Bernardo Cavallino, Chrysler Museum of Art

“Ko ha ʻOtua pē te Ne lavaʻi e meʻa naʻá Ne faí. ʻI he hoko ʻa Sīsū ko e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí ne Fakatupu ʻi he kakanó, naʻá Ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga fakalangi. Ko Ia pē taha kuo ʻaloʻi ki he māmaní naʻá Ne lava ʻo fakahoko e ngāue mahuʻinga mo fakalangi ko ʻení. ʻI Heʻene hoko ko e Tangata taʻeangahala pē ʻe taha kuo moʻui ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ke Ne moʻulaloa ki he mate fakalaumālié. Koeʻuhí ko Hono tuʻunga faka-ʻOtuá, naʻá Ne maʻu foki ha mālohi ki he mate fakatuʻasinó. Ko ia naʻá Ne fai ai moʻotautolu ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau lava ʻo fai maʻatautolú. Naʻá Ne motuhi e ngaahi haʻi ʻo e maté. Naʻá Ne fakaʻatā foki kitautolu ke tau maʻu e fiemālie taupotu taha mo nonga taha ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Palesiteni James E. Faust (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “The Atonement: Our Greatest Hope,” Liahona, Jan. 2002, 20.

Fakaʻaongaʻi Fakatāutahá: Naʻe vete ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí mo huhuʻi kitautolu kotoa mei heʻetau ngaahi angahalá, kae lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e moʻui taʻengatá. Ko Ia pē ʻokú ne lava ʻo ikunaʻi e faʻahinga ngāue mafatukituki mo ngali taʻemalava peheé. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema faingataʻá, ʻe lava ke tau fiemālie ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe malava moʻoni ke fakahoko ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi meʻa ʻoku ngali taʻemalavá.

Naʻe ʻIkai ke Ne Tafoki ki Mui

ʻĪmisi
the burial

Ko e Telió, tā ʻe Carl Heinrich Bloch.

“ʻI he moʻunga ko Kālevalé, ʻi he mamata ʻa Hono kau muimuí, naʻe tutuki ai Hono sinó ki he kolosí. Naʻe taʻeufi hono taukaeʻi, kapeʻi mo manukia Iá. …

“Ne fakalau atu e ngaahi houa fakamamahí, pea fakaofi mai ke Ne pekia. Naʻe ongona mei Hono fofongá ʻa e kupuʻi lea, ‘ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá: pea hili ʻene lea peheé pea pekia ia.’ …

“Ne mei fakafisi pē ʻa e ʻEikí ia ʻi he momeniti fakaʻosí. Ka naʻe ʻikai ke fai pehē. Naʻá Ne māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa ke Ne lava ʻo fakahaofi ʻa e meʻa kotoa. Naʻe fakatovaveʻi e ʻave ʻa Hono sinó ʻo fakatoka ʻi ha fonualoto kehe.”

Palesiteni Thomas S. Monson (1927–2018), “Kuó Ne Toe Tuʻu!” Liahona, Mē 2010, 89.

Fakaʻaongaʻi Fakatāutahá: ʻI he fehangahangai ʻa e Fakamoʻuí mo e mamahí, tuenoá, mo e siva e ʻamanakí, naʻá Ne kei kātekina pē mo ikunaʻi ʻi he ʻaloʻofa ʻEne fononga fakamatelié—ʻo aʻu ki he kole ki Heʻene Tamaí ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ne nau tutuki Iá. Koeʻuhí ko ʻEne sīpinga haohaoá, ʻe lava ke tau fehangahangai ai mo e ngaahi meʻa ʻoku tau faingataʻaʻia aí ʻi he ʻofa, pea ʻi Heʻene tokoní te tau lava foki ʻo kātaki ki he ngataʻangá.

Ko e Ngaahi Fakamoʻoni Lahi ʻo ʻEne Toetuʻú

ʻĪmisi
Mary at the tomb

Fefine, Ko e Hā ʻOkú Ke Tangi Aí? tā ʻe Mark R. Pugh

“ʻOku ou tui ki he kau fakamoʻoni tokolahi kuo maʻu ʻenau fakamoʻoní ʻi he Fuakava Foʻoú ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ko ʻEne ngaahi aʻusiá mo e ngaahi fakamoʻoní ʻoku maʻu ia ʻi he Fuakava Foʻoú—kau ai ʻa Pita mo hono ngaahi kaungā ngāue ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Mele ʻo Makitalá. ʻOku ou tui ki he ngaahi fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ʻa e Nīfai ko e ʻAposetoló niʻihi tokolahi ʻi he kolo ko Mahú ʻoku ʻikai lau hingoa, mo ha niʻihi kehe. Pea ʻoku ou tui ki he fakamoʻoni ko ia ʻa Siosefa Sāmita pea mo Sitinei Likitoní, hili ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga ki he kuonga fakaʻosí ‘ʻokú Ne moʻui! He naʻá ma mamata kiate ia.’ Pea ʻoku ou tuʻu ʻi he malumalu ʻo ʻEne tokaimaʻanangá, ʻoku ou tuʻu ko ha fakamoʻoni ko Sīsū ko ia ʻo Nāsaletí ko e Huhuʻi kuo toetuʻú, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kotoa ʻo ʻEne Toetuʻú. ʻOfa ke mou maʻu ʻa e tui mo e fakafiemālie ʻo e fakamoʻoni tatau ko iá.”

ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Mē 2014, 114.

Fakaʻaongaʻi Fakatāutahá: Neongo naʻe ʻikai ke tau kau ʻi he niʻihi ʻo kinautolu naʻe mamata ki he toetuʻu mo e sino haohaoa ʻo e Huhuʻí, ka te tau kei lava pē ʻo tuʻu ko ha kau fakamoʻoni kiate Ia ʻi he ʻahó ni. ʻE lava ke Ne hoko ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí, neongo pe ko e hā e taimi pe feituʻu ʻoku tau ʻi aí. ʻOku tau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau foaki ai hotau lotó mo alanima ke tokoni ki he niʻihi kehé; fakahaaʻi ha angavaivai, angaʻofa, mo e fakaʻapaʻapa ki he kakai kotoa pē; taukapoʻi ʻa e moʻoní; pea vahevahe ʻetau ngaahi fakamoʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

ʻOku ʻIkai Fie Maʻu Ke Tau ʻAʻeva Tokotaha

ʻĪmisi
Christ walking along the shores

Fakaikiiki mei he ʻAʻeva mo Au, tā ʻe Greg Olsen, ʻoua naʻa hiki hano tatau

“Ko e taha ʻo e ngaahi fakafiemālie ʻo e faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení ko e ʻikai fie maʻu ke tau toe fai e fononga lōloa mo fakataʻelata mo matuʻaki tuēnoa naʻe fai ʻe Sīsuú. [ʻI] Heʻene fononga toko tahá ʻoku malava ai ke ʻi ai hotau kaungā-fononga maʻongoʻonga ʻi he kiʻi fononga siʻisiʻi te tau fakahokó—ʻa e ʻaloʻofa mo e tokanga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa e feohi taʻetūkua ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ni, ʻa e meʻafoaki maʻongoʻonga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e kau ʻāngelo ʻi langí, kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekia mo kinautolu ʻoku kei moʻuí, kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau faiako, kau taki, pea mo e ngaahi kaungāmeʻá. Kuo foaki mai ʻa kinautolú ni mo ha tokolahi kehe ko hotau kaungāfononga ʻi he moʻui fakamatelié ni koeʻuhi pē ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí. Koeʻuhí ko e meʻa naʻe hoko ʻi he tumutumu ʻo Kalevalé, he ʻikai ʻaupito ha taimi ia ʻe teitei tuku toko taha pe taʻefaitokonia ai kitautolu, neongo te tau ongoʻi ʻoku hoko ʻeniʻ i he taimi ʻe niʻihi. …

“… Fakatauange ke tau kau maʻu pē mo Sīsū Kalaisi ‘ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi ai, ʻo aʻu ki he maté’ he ko e founga ia naʻá Ne tuʻu ai maʻatautolu ʻo aʻu ki he maté mo e taimi naʻá Ne tuʻu toko taha mo fakaumiuminoa ai peé.”

ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:, “Naʻe ʻIkai ʻIate Ia Ha Taha,” Liahona, Mē 2009, 88.

Fakaʻaongaʻi Fakatāutahá: Manatuʻi ʻi he Toetuʻu ko ʻení e fononga fakaʻosi mo tuenoa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne feilaulauʻi e meʻa kotoa pē naʻá Ne maʻú ka ke lava mo e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní ʻo maʻa mo maʻu e moʻui taʻengatá. Ako mei Heʻene sīpinga haohaoá. Fakakaukau mo ʻai maʻu pē Ia ki homou lotó. Pea manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻikai ʻaupito ke ke tuenoa. Koeʻuhí naʻá Ne kātekina ʻEne fononga fakaʻosí ʻi he fiemālie kakato, he ʻikai ke Ne liʻaki koe. ʻOku taʻefakangatangata mo taʻefeliliuaki ʻEne ʻofa kiate koé, pea ʻokú Ne mateuteu ke ʻoatu ʻa e nongá, fiemālié, mo e ʻamanaki leleí ʻi hoʻo fononga fakatāutahá. Ko ʻEne meʻaʻofa Fakaleleí ʻoku taʻengata, pea naʻe foaki ia maʻau.