2018
ʻŪ Kató mo e ʻŪ Hiná
April 2018


ʻI he Tuʻunga Malangá

ʻŪ Kató mo e ʻŪ Hiná

ʻĪmisi
Sister Okazaki

Laʻitā ʻo Sisitā ʻOkasaki ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí; ʻū ʻata kehé mei he Getty Images

ʻĪmisi
baskets and bottles of fruit

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha ngaahi meʻaʻofa lahi, faikehekehe mo e kehekehe lahi, ka ko e meʻa mahuʻingá ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo kitautolú—ko ʻEne fānau kotoa kitautolu.

Ko hotau polé ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí ke tau feakoʻaki kotoa, ke tau lava kotoa ʻo feʻofaʻaki mo tupulaki fakataha.

ʻOku ʻaonga ʻaupito e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku nau mahuʻinga, ka ʻoku ʻikai mahuʻinga honau ʻātakaí. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha sīpinga faingofua ke fakahaaʻi ʻaki e faikehekehe ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e Siasí mo e anga fakafonuá. Ko ha foʻi hina piisi ʻeni mei ʻIutā, naʻe teuteu ʻe ha tauhiʻapi ʻi ʻIutā ke maʻu ʻe hono fāmilí lolotonga ha faʻahitaʻu sinou. ʻOku ʻikai faʻo hina ʻe he kau tauhiʻapi Hauaiʻí e fuaʻiʻakaú. ʻOku nau toli ha fuaʻiʻakau feʻunga ki ha ngaahi ʻaho siʻi pea faʻo ia ʻi ha ngaahi kato hangē ko ʻení maʻa honau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻi he loto kato ko ʻení ha foʻi mango, ngaahi foʻi siaine, foʻi fainā, mo ha foʻi lesi … naʻe toli ia ʻe ha tauhiʻapi Polinisia ke fafanga ʻaki hono fāmilí ʻi ha ʻātakai ʻoku momoho ai e fuaʻiʻakaú ʻi he taʻú kotoa.

Ko ha ongo meʻa kehekehe ʻa e kató mo e foʻi hiná, ka ʻoku tatau e meʻa ʻi lotó: ko ha fuaʻiʻakau maʻá e fāmilí. ʻOku tonu nai ʻa e hiná kae hala ʻa e kató? ʻIkai, ʻokú na tonu fakatoloua pē. ʻOkú na fakatou feʻunga pē ki he anga fakafonuá mo e fie maʻu ʻa e kakaí. ʻOkú na fakatou feʻunga pē ki he meʻa ʻoku faʻo ʻi lotó, ʻa ia ko e fuaʻiʻakaú.

Sai, ko e hā leva ʻa e fuaʻiʻakaú? ʻOku talamai ʻe Paula: “Ka ko e fua ʻo e Laumālié, ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamālū, mo e taʻekonā” [Kalētia 5:22–23]. ʻI he feohi fakatokoua ʻa e Fineʻofá, ʻi he feohi fakatokoua ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he fakataha loto-ʻapasia mai ke maʻu e sākalamēnití, ʻoku fakatahaʻi kitautolu ʻe he fua ʻo e Laumālié ʻi he ʻofa, fiefia, mo e melino neongo pe ko e Fineʻofá ʻoku ʻi Taipei pe Tonga, neongo pe ko e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi Monitana pe Mekisikou, pea neongo pe ko e houalotu sākalamēnití ʻi Fisi pe ʻi Filipaini.

… ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai au ki he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá: naʻe faleʻi au ʻe Palesiteni [Kōtoni B.] Hingikelī ʻo pehē: “ʻOkú ke ʻomi ha tuʻunga lelei makehe ki he kau palesitenisī ko ʻení. ʻE ʻiloa koe ko e tokotaha ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa kinautolu ʻi tuʻa ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá. … Te nau mamata kiate koe ko ha fakafofonga ʻo ʻenau uouongataha ʻi he Siasí.” Naʻá ne foaki mai ha tāpuaki ke vete hoku ʻeleló ʻi heʻeku lea ki he kakaí.4

… [ʻI he taimi naʻá ku lea ai ʻi he ngaahi fonua kehé,] naʻe malava ke u ongoʻi hono fakaaʻu ʻe he Laumālié ʻeku ngaahi leá ki honau lotó, pea naʻe lava ke u ongoʻi hono fakafoki mai ʻe he “fua ʻo e Laumālié” kiate au ʻenau ʻofá, fiefiá, mo ʻenau tuí. Naʻe lava ke u ongoʻi hono fakatahaʻi kimautolu ʻe he Laumālié.

ʻE kāinga, neongo pe ko hoʻomou fuaʻiʻakaú ko ha piisi pe lesi, pea neongo pe ʻoku mou faʻo ia ʻi ha hina pe ʻi ha kato, ka ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou foaki kinautolu ʻi he ʻofá. ʻE Tamai Hēvani, fakatauange pē te tau taha pea ke ʻaʻau ʻa kimautolu,5 ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Chieko N. Okazaki, Lighten Up! (1993), 7.

  2. Vakai, Okazaki, Lighten Up!, 48–50; Gregory A. Prince, “‘There Is Always a Struggle’: An Interview with Chieko N. Okazaki,” Dialogue: A Journal of Mormon Thought 45, no. 1 (Spring 2012): 114–115.

  3. “Obituary: Okazaki, Chieko,” Deseret News, Aug. 7, 2011.

  4. Vakai, Prince, “There Is Always a Struggle,” 121. Naʻe hoko ʻa Kōtoni B. Hingikelī ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Sisitā ʻOkasaki ʻi he 1990.

  5. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27.