2018
Ko e Feinga ke ʻIloʻi e Fakamoʻuí
April 2018


Ko e Feinga ke ʻIloʻi e Fakamoʻuí

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

ʻI hoʻo ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻokú ke fakaafeʻi Ia mo ʻEne melinó ki hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Christ praying

Fakaikiikí mei he Ko e fē ʻa e Toko Hivá, tā ʻa Liz Lemon Swindle.

Fakakaukauloto ʻokú ke lau e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he folofolá—ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Ko ha taimi mo ha ngāue lahi moʻoni ia! Ka ʻi Sānuali 2017, naʻe fokotuʻu ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha tukupā ke fakahoko ʻa e meʻa pē ko iá—ke ako e meʻa kotoa pē naʻe folofola ʻaki mo fakahoko ʻe Sīsū ʻi he ngaahi tohi folofola kuo fakamafaiʻí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni naʻe hoko ʻene fakakakato ʻa e ngāué ni ke ne ngaohi ia ke hoko “ko ha tangata kehe.” Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ka naʻá ne ongoʻi ʻoku fakafoʻou ʻene mateaki kiate Iá.1

Te ke lava foki ʻo ʻunu ke ofi ange kia Kalaisi ʻi hoʻo ako meiate Iá. ʻOku hoko hono ako ʻo ʻEne moʻuí mo e taumuʻá ke fakaafeʻi ʻEne melinó ki hoʻo moʻuí pea tokoniʻi koe ke ke ʻilo Ia mo e Tamai Hēvaní. Vakai ki he niʻihi toʻu tupu ko ʻení mo e anga ʻo ʻenau tali ʻa e fehuʻi ʻe ua: (1) Ko e hā ha talanoa ʻi he folofolá ʻokú ke manako taha ai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo hono ʻuhingá? (2) Pea kuo ʻomi fēfē ʻe hoʻo ako e ongoongoleleí ʻa e melinó kiate koé?

ʻOku ou saiʻia ʻi he talanoa ʻo e kau kilia ʻe toko 10 koeʻuhí he naʻe fakahā ʻe Kalaisi ha ʻofa lahi fau ki he tokotaha kilia naʻá Ne fakamālōʻia Iá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí” (Luke 17:19; vakai, veesi 11–19). ʻOku ou tanganeʻia ʻi he angaʻofa moʻoni naʻá Ne fakahā ki he tokotaha kotoa pē.

ʻOku fie maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻi hoku ʻapiakó ha melino mo e fiemālie lahi ange koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa fakamamahi ne toki hoko ai. Kuó u maʻu ha mālohi mo ha nonga ʻi heʻeku ako ʻi he seminelí. ʻOku ngaohi ʻe he kau faiako seminelí ʻa e folofolá mo e ongoongoleleí ke fakafoʻituitui ki he taha kotoa pē. ʻOku fakalata ʻaupito e sio ki he faikehekehe ʻi he lokiako seminelí, ʻi hono fakahoa ki he lokiako angamahení. ʻOku ʻi ai pē ha ongo ia ʻoku kehe ai ʻa ia ʻokú ne ʻomi e melinó.

Gabriel S., taʻu 16, Kolōlato, USA

Kuo akoʻi au ʻe he talanoa kia ʻAlamā fekauʻaki mo e tuí mo e folofola ʻa e ʻOtuá, (vakai, ʻAlamā 32:18–43) ʻi he taimi ʻoku tau tō ai ʻa e ʻofá, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa. Hangē ko hono fakamatala ʻe ʻAlamā ki he Kakai Sōlamí, ʻoku hangē ʻa e tuí ha tengaʻi ʻakaú. Ko ha tui ki ha meʻa ʻoku moʻoni taʻe te te sio tonu ki ai. ʻOku tupulaki ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e holi ke tui mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo tokoni kotoa ʻeni kiate au ke u nonga, fakamālohia hoku lotó, mo maʻu ha fakamoʻoni ʻoku ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he fofonga ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa.

ʻI heʻeku ako ʻa e folofolá he ʻaho kotoa pē, ʻoku mahino ange kiate au ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí kiate kitautolu takitahá. ʻOku tokoni ʻa e ʻilo ko ʻení ke u fakamatala ki hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó ʻoku ʻikai ke nau tuenoa ʻi he taimi ʻoku nau tofanga ai ʻi he ngaahi palopalemá, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

Maria D., taʻu 17, Kuatalaiala, Sipeini

ʻĪmisi
Christ with children

Fakaikiikí mei he Kalaisi mo e Fānau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, tā ʻa Del Parson

ʻOku ou saiʻia ʻi he 3 Nīfai 17 ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki ʻAmeliká mo fakaafeʻi ʻa e fānaú ke haʻu kiate Iá. ʻOkú Ne ʻafio ʻiate kinautolu mo tuku taimi maʻanautolu fakafoʻituitui. Ko ha talanoa fakaofo ia kiate au ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi mai ko hai ʻa Sīsū Kalaisi pea mo e lahi ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolú. ʻOku ou tui te Ne ʻafio foki mo kitautolu takitaha ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ʻEne tokoní.

Naʻá ku tukupā ʻi he taʻú ni ke lau ha peesi ʻe taha ʻo e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI heʻeku fakahoko iá, kuó u fiefia ke fakahoko ia ʻi he ʻaho kotoa pē. Kuó u ako ha meʻa lahi mei he ngaahi leá mo e ngaahi talanoa ʻi he folofolá ʻi heʻeku feinga ke tuku ha taimi ke u maʻu ai ha mahino fekauʻaki mo kinautolú, pea kuó u ʻunu ʻo toe ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku ako fekauʻaki mo Kinauá foki. Kuó ne ʻomi ha nonga lahi ki heʻeku moʻuí.

Anna C., taʻu 17, Monitana, USA

ʻOku ou tanganeʻia ʻi he taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisi ki ʻAmeliká, pea fehuʻi pe ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku puke mo faingataʻaʻia ʻiate kinautolu, peá Ne fakamoʻui leva kinautolu. Naʻá Ne tāpuakiʻi leva e fānau īkí. (Vakai, 3 Nīfai 17.) ʻOku ou pehē ko ha talanoa lelei mo fakamānako ia. ʻOku ou saiʻia ʻi he fānau īkí, pea ʻoku ou saiʻia ʻi he taimi ʻoku foaki ange ai ʻe he kakaí ha ʻofa makehe kiate kinautolú, koeʻuhí he ʻoku maʻa moʻoni ʻa e fānaú. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he talanoá kiate au ʻa e loloto e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú. Koeʻuhi ko e feʻunga ʻo ʻEne ʻofa he kakaí ʻi he kuonga ko iá ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa naʻá Ne fakahokó, te Ne lava foki ʻo ʻofa ʻiate kitautolu he kuongá ni.

ʻOku pehē ʻi he ʻĪsaia 53:3 ko e Fakamoʻuí ko ha “tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahí.” ʻI heʻeku fakakaukau ki he Fakalelei ʻa Kalaisí mo e meʻa naʻá Ne foua maʻatautolú, mo e founga ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai au ʻi heʻeku fakatomala mei heʻeku ngaahi angahalá, ʻoku ou ongoʻi nonga moʻoni. ʻOku tokolahi ha kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻĀmoni, mo ʻAlamā ko e Siʻi—naʻa nau fakahoko ha ngaahi fehalaaki ʻi he kuohilí, ka naʻe malava pē ke fakamolemoleʻi kinautolu. Naʻa nau tafoki kia Kalaisi, fakatomala, pea naʻa nau hoko ko ha ngaahi sīpinga laulōtaha te tau lava ʻo ako mei ai he ʻahó ni. ʻOku fakanonga kiate au ʻa e ʻiloʻi ʻe lava ke fakamolemoleʻi foki mo au.

Alina T., taʻu 18, ʻOlikoni, USA

Ko e talanoa ʻoku ou manako taha ai ʻi he folofolá fekauʻaki mo Sīsuú ʻa e taimi naʻá Ne liliu ai ʻa e vaí ki he uainé lolotonga ha kātoanga taʻane, ʻi ha ueʻi ia ʻe Heʻene faʻeé (vakai, Sione 2:1–11). Ko e talanoa eni ʻoku ou manako taha aí koeʻuhí he ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa Sīsū ki he kakai fefiné, tautefito ki Heʻene faʻeé. ʻOku fakalotolahiʻi ʻe he talanoa ko ʻení ʻa e fānaú ke nau talangofua ki heʻenau mātuʻá, ʻo ʻikai ʻi he manavahē ka ʻi he ʻofa lahi faufaua. Ko e tā sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa ʻoku totonu ke feinga ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe ʻikai taʻofi ʻa ʻEne ʻofa ki Heʻene faʻeé, pea ʻoku ʻikai totonu foki ke pehē mo ʻetau ʻofa ki heʻetau mātuʻá. ʻOku hoko foki ia ko e potufolofola ʻoku ou manako taha aí koeʻuhí ko ʻEne maná ko ha ngāue tokoni, pea te tau lava foki ʻo fakahoko ha ngaahi mana, ʻaki ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé.

Kuo hoko ʻa e talanoa ko ʻení mo e ngaahi talanoa kehe ʻi he folofolá ke u maʻu ai ʻa e melinó. ʻOku fakanonga moʻoni ʻa hono ʻiloʻi kapau te u feinga maʻu pē ke ako ʻia Kalaisi mo muimui ki Heʻene ngaahi akonakí, te u lava ʻi ha ʻaho ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá.

Anne R., taʻu 17, Vikatōlia, ʻAositelēlia

ʻOku ou saiʻia ʻi he talanoa ʻi he taimi naʻe hāʻele ai ʻa Kalaisi ʻi he fukahi tahí. Naʻá Ne hāʻele ki he vaká, ʻa ia ne ʻi ai e Kau ʻAposetoló, pea naʻá Ne fakaafeʻi ʻa Pita ke ne lue mai ʻi he fukahi tahí. ʻOku tomuʻa tui ʻa Pita pea lava ʻo lue ʻi he fukahi vaí, ka naʻe mole ʻene tuí pea kamata ke ne ngoto hifo. Naʻe mafao mai leva e toʻukupu ʻo Kalaisí ʻo Ne hiki hake ia (vakai, Mātiu 14:25–33). ʻOku mahuʻinga kiate au ʻa e talanoa ko ʻení koeʻuhí he ʻoku mafao mai maʻu pē ʻa e toʻukupu ʻo Kalaisí ki heʻetau moʻuí—ʻokú Ne maluʻi kitautolu.

ʻOku tokoni ʻeku akó kiate au koeʻuhí he ʻoku ou ako ʻeku folofolá ʻi he pongipongí pea ʻokú ne ʻai ke lelei ange ʻa e ʻaho ko iá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u ako aí, ʻoku ʻikai fiefia mo fakalata hoku ʻahó—ʻoku ʻikai pē ke u ongoʻi ʻoku lelei ia. ʻI he taimi ʻoku ou toutou lau ai ʻeku folofolá ʻi he pongipongí, ʻoku ou ongoʻi ʻoku lelei ange hoku ʻahó koeʻuhí he ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiate au lolotonga e ʻahó.

James K., taʻu 17, ʻAlasikā, USA

ʻĪmisi
Christ and the rich young man

Fakaikiikí mei he Kalaisi mo e Tangata Koloa ʻia kei si ʻi, Tā ʻa Heinrich Hofman

ʻOku ou manako ʻi he talanoa ʻo Kalaisi mo e tangata koloaʻia kei siʻí (vakai, Maʻake 10:17–22). ʻOkú ne ʻomi kiate au ha ngaahi fakamaama mo e fakakaukau fekauʻaki mo hono fakamuʻomuʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē. Ko ha meʻa faingataʻa ia ki he meimei taha kotoa pē, ʻa hono kole ke fakatau e koloa fakamāmani kotoa pē ʻoku nau maʻú. Ka ʻoku ou fakakaukau ko e loto fiemālie ko ia ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he koloá, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa kuo pau ke ako ʻe he tokotaha kotoa pē. Ko e ʻofa taʻe fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí, ko ha meʻa fakaofo moʻoni ia. Ko e moʻoni ʻoku lelei ange ia ʻi ha faʻahinga lahi ʻo ha paʻanga pe meʻa ʻokú te maʻu ʻi he moʻuí ni.

ʻOku ʻomi ʻe hono lau e folofolá ʻa e melinó mo e fiemālié, kae pehē foki ki ha poto mo ha mahino lahi ange. Neongo he ʻikai ke u ongoʻi e mālohi ʻo hono ako e folofolá ʻi he taimi pē ko iá, ka ʻoku ou ʻilo ko hono lau e folofolá ʻokú ne tākiekina ʻeku moʻuí ki he leleí pea tokoniʻi ai au ke u ongoʻi e Laumālié mo ongoʻi ʻEne ngaahi ueʻi fakalaumālié.

Yuzhen C., taʻu 19, Taisungi, Taiuani

ʻĪmisi
woman touching the hem

Fakaikiikí mei he Fefine ʻOku Ala ki he Kapa ʻo e Kofu ʻo Kalaisí, tā ʻa Judith A. Mehr

ʻI he hāʻele atu ʻa Kalaisi ke ʻafio ki ha kiʻi taʻahine ne ofi ke maté, ne ʻi ai ha fefine ne ʻau toto naʻá ne ala pē ki he kapa ʻo Hono kofú pea moʻui ai. Naʻe tafoki ʻa Sīsū ʻo fefolofoloai mo ia hili ʻene ʻafioʻi naʻá ne ala kiate Iá (vakai, Luke 8:43–48). Neongo naʻá Ne hāʻele atu ke tokoni ki ha taha kehe, ka naʻe tuku ʻe Kalaisi ha taimi maʻana foki. ʻOku tuku ʻe Kalaisi ha taimi maʻatautolu hono kotoa foki.

ʻOku moʻumoʻua ʻaupito ʻeku moʻuʻí, ʻoku ou fakalele ha ʻapiako pe ngaahi kalasi pālei (faiva tuʻu ʻaki e louhiʻi vaʻé) pe ngaahi ngāue kehe. Lolotonga kotoa iá, ʻoku ʻikai ke ʻi ai haku taimi tokotaha pē pe te u ongoʻi nonga. ʻI he taimi ʻoku ou lau ai ʻeku folofolá pe lotú, ʻoku ou ongoʻi nonga. Ko ha meʻa lelei ia ke ongoʻi pehē mo kiʻi mālōlō mei he ngaahi meʻa kehekehe kotoa pē. ʻI he ngaahi momeniti ko ʻeni ʻo e ongoʻi nongá, ʻoku ou tupulaki ke ofi ange ki he Fakamoʻuí mo tupulaki ʻi he ongoongoleleí.

Zoe B., taʻu 17, ʻIutā, USA

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Kau Palōfitá, Takimuʻá mo e Fono Faka-ʻOtuá” (fakataha lotu fakamāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Sānuali 8, 2017), broadcasts.lds.org; “Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2017; “Ako e Folofola ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona, Sānuali 2018, [00] 56–59.