2018
Lotú: Ko e Kī ki he Fakamoʻoní mo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
April 2018


Lotú: Ko e Kī ki he Fakamoʻoní mo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2003.

Muimui ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá mo e founga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Tafoki ki he folofolá. Tūʻulutui ʻo lotu. Kole ʻi he tui. Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
clasped hands

Laʻitā mei he Getty Images

ʻI heʻemau hoko ko e kau taki ʻo e Siasí, ʻoku faʻa fehuʻi mai kiate kimautolu, “Te u maʻu fēfē ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí?”

Ko hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni mo e hoko ʻo uluí ʻoku kamata ia ʻi he ako mo e lotu, pea moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he faʻa kātaki mo e vilitaki pea ʻi hono fakaafeʻi mo falala ki he Laumālié. Ko e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá pea mo e founga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ko ha ongo sīpinga lelei ia ʻo e founga ngāue ko ʻení. ʻI he [ʻeku vahevahe] … ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo kimoutolú, fekumi ki he ngaahi founga ʻoku tataki atu ki he fakamoʻoní. …

Moveuveu Lahí

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema, 1805, ʻi Seiloni, Veamoni, ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fāʻeleʻi mai ia ki ha fāmili naʻa nau lotu mo ako e Tohi Tapú. ʻI heʻene kei talavoú, naʻe kamata ke ne tokanga ki he lotú mo ʻilo ha “fuʻu moveuveu” fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline ʻo Kalaisí, ʻo “fefakakikihiʻaki ʻa e taulaʻeiki mo e taulaʻeiki, mo e tokotaha ului mo e tokotaha ului” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:6).

Ko e moveuveu ko ʻení … naʻe kamata ia ʻi ha laui senituli ki muʻa ʻi he meʻa naʻe ui ko e Hē Mei He Moʻoní. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá “ʻe ʻikai hoko [mai]” ʻa e ʻaho ʻo Kalaisí, “ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví” (2 Tesalonika 2:3).

Hili ha ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu siʻi mei he Toetuʻu ʻa Kalaisí, ne fakapoongi ʻEne Kau ʻAposetoló, naʻe liliu taʻetotonu ʻa ʻEne ngaahi akonakí, pea naʻe ʻave ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mei māmani. Ka naʻe mamata mai ʻa Paula ki hotau kuongá, peá ne kikite ʻo pehē, “ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuonga … , [ʻe] fakakātoa fakataha [ai ʻe he ʻOtuá] ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi” ( ʻEfesō 1:10). Te Ne toe fakafoki mai e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí ki he māmaní. …

ʻOku Maʻu ʻe Siosefa ha Tali

ʻI he taʻu 14 ʻa Siosefá … naʻá ne ʻi ha lotolotonga ʻo ha “moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukau [fakalotú].” ʻI he taimi lahi naʻá ne faʻa fehuʻi kiate ia pē, “Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha [ʻo e ngaahi siasí ni], ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10).

Naʻe fekumi ʻe Siosefa ʻi he Tohi Tapú ki ha ngaahi tali. Naʻá ne lau ʻi he ʻIpiseli ʻa Sēmisí, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia. (Sēmisi 1:5).

ʻĪmisi
joseph praying

Fakaikiiki mei he Ko e Ngaahi Holi ʻa Hoku Lotó II, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Ne ʻalu ai ʻa Siosefa ki ha vaoʻakau ofi ki honau ʻapí ʻo lotu, ʻi heʻene muimui ki he fakahinohino ʻa Sēmisí. ʻI heʻene ui ki he ʻOtuá, naʻá ne mamata “ki ha pou maama … [naʻe ʻalu hifo],” ʻa ia naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻā he hoʻataá, pea naʻe hā mai ha “Tangata ʻe toko ua.” “Naʻe folofola mai ʻa e toko taha … , ʻo ne ui [ʻa Siosefa] ʻaki [hono] hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

Naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo fefolofolai mo Siosefa Sāmita. Naʻá Na tali ʻene fehuʻí. Naʻá Na akoʻi kiate ia ko e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí kuo mole ia mei he māmaní. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ko e ongo mēmipa ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻokú Na sino māvahevahe, naʻá Na ʻafioʻi hono hingoá, pea naʻá Na finangalo ke tali ʻene ngaahi lotú. Naʻe fakaava ʻa e ngaahi langí, naʻe matafi atu ʻa e poʻuli ʻo e hē mei he moʻoní, pea naʻe toe ʻomi e mahino mo e ʻilo fakalaumālie ki he ongoongoleleí.

Hangē ko ia ko Siosefá, ʻoku tokolahi hatau niʻihi ʻoku tau fekumi ki he maama ʻo e moʻoní. … Hangē ko ia ko Siosefá, kuo pau ke tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá, lotu, … [hoko ʻo] angavaivai, pea [ako] ke ngāue ʻaki ʻa e tuí.

Ko Molonai mo e ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Lolotonga e taʻu ʻe tolu hili e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻe [pehē ʻe] Siosefa [naʻá ne faʻa ongoʻi lotofoʻi koeʻuhí ko hono ngaahi vaivaiʻangá mo e ngaahi melé]. Ka naʻe ʻikai ke mole ʻene tuí pe ngalo e mālohi ʻo e lotú.

ʻI he ʻaho 21 ʻo Sepitema, 1823, ʻi hono taʻu 17, naʻe tūʻulutui ai [ʻa Siosefa] ʻo kole “ke fakamolemoleʻi ʻa [ʻene] ngaahi angahalá” … mo [ʻilo e anga hono] “tuʻunga ʻi [he] ʻao [ʻo e ʻOtuá]” (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29). ʻI heʻene lotú, naʻe ʻi ai ha maama… naʻe ʻasi, ʻo ʻāsili ʻene uló “ʻo aʻu ki he kāpui ʻa e lokí ʻo maama ange ʻi he hoʻatā mālie” (veesi 30). ʻI he maama ko iá, ne tuʻu ha tokotaha naʻe kofu ʻaki ia ha kofu “hinaekiaki ʻaupito” (veesi 31). Na‘á ne ui ʻa Siosefa ‘aki hono hingoá pea fakafeʻiloaki ange ia ko Molonai. Naʻá ne pehē “ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke fai [ʻe Siosefa]” peá ne tala ange kiate ia ha lekooti fakakuongamuʻa naʻe “tongitongi ki ha [ʻū] peleti koula,” ʻa ia, ʻi hono liliú, naʻe hoko ia ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe kau ʻi he tohí ha lekooti ʻo hono kakato ʻo e ongoongoleleí. (Vakai, veesi 33–34.) … Naʻe tataki ʻa Siosefa ki he … lekooti ko iá, naʻe tanu … [ʻi he] Moʻunga ofi mai … ko Komolá.

ʻI he ʻaho hono hokó naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻa e ʻū peletí, ka naʻe teʻeki hoko ʻa e taimi ke ʻomi ai iá. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa ke na fetaulaki ai he ʻaho tatau pē ʻi he taʻu kotoa ʻe fā ka hokó (vakai, veesi 52–53). Naʻe talangofua ʻa Siosefa. ʻI he taʻu takitaha naʻá ne ʻalu ki he moʻunga naʻe ʻoange ai ʻe Molonai e “fakahinohino” (veesi 54) ʻo kau ki hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. …

Naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū peletí ʻi he ʻaho 22 ʻo Sepitema, 1827, ʻi hono taʻu 21. Naʻá ne maʻu foki mo ha meʻangāue ki hono liliu kinautolú, naʻe ui ko e ʻŪlimí mo e Tumemí. Naʻe kamata ʻe Siosefa ʻa e ngāue liliú ʻo ngāue ʻaki e meʻa liliu lea toputapu ko ʻení, fakataha mo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

Ko e Hoko ʻa Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻI hono taʻu 23, naʻe liliu ʻe Siosefa e ʻū peletí mo [ʻene tangata tohí], ʻŌliva [Kautele,] ʻi heʻena aʻu ki ha potufolofola fekauʻaki mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. … Naʻá na fie maʻu ha ʻilo lahi ange. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa e meʻa ke faí.

ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē,1829, naʻe ʻalu ʻa [Siosefa mo ʻŌliva] ki he vao ʻakaú ke fehuʻi ki he ʻEikí. Lolotonga ʻena lotú, ne hā mai ʻa Sione Papitaiso kiate kinaua “ʻi ha ʻao ʻo e maama” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68). Naʻá ne … papitaiso ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻene kei moʻuí, [pea] naʻá ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki naʻe fie maʻu ke fakahoko e ouau ko iá, ʻaki e mafai ʻa e ʻOtuá.

Naʻe hilifaki ʻe… Sione … hono ongo nimá ʻi he [ʻulu ʻo Siosefa mo ʻŌlivá] ʻo foaki kiate kinaua [takitaha] ʻa e Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné (vakai, T&F 13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–69). … ʻI he konga kimui ʻo Mē pe konga kimuʻa ʻo Sune 1829, naʻe foaki ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki maʻolunga angé, pe faka-Melekisētekí, kia Siosefa mo ʻŌliva ʻe he Kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné.

ʻĪmisi
conferring the Aaronic Priesthood

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, tā ʻa Walter Rane

Naʻe kakato hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Sune ko iá, pea naʻe pulusi ʻa e tohí ʻi he ʻaho 26 ʻo Māʻasi, 1830. … Hili ha ngaahi ʻaho mei ai, ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí. … Hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Paulá, naʻe toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he māmaní.

Ka naʻe teʻeki ʻosi ʻa e ngāue ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. … [Ko e Temipale Ketilaní ʻa e fuofua temipale naʻe langa ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení] naʻe fakatapui ia … ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi, 1836. Hili ha uike ʻe taha mei ai, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpelelí, naʻe fakahoko ha fakataha ai. Naʻe [hā kia Siosefa mo ʻŌliva] … ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí … hili ha lotu mamalu mo fakalongolongo … Naʻe hā mai foki mo Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā [ʻi he Temipale Ketilaní] pea [foaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] kia Siosefa (vakai, T&F 110).

ʻĪmisi
in the Kirtland Temple

Fakaikiiki mei he Hā ʻa Sīsū Kalaisi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele, tā ʻe Walter Rane

Ko ha Sīpinga Maʻatautolu ke Muimui ki ai

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku tau lava nai ʻo sio ki he sīpingá? Ko e meʻa mahuʻinga kotoa pē ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ko e hā mai ʻa Molonaí mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e hā mai ʻa Sīsū Kalaisi [ʻi] Hono temipale māʻoniʻoní—naʻe hoko mai ʻi he lotu. …

[Kuo tā tuʻo lahi] ʻeku ongoʻi ʻa e fakamoʻoni taʻeueʻia ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ha afi ʻoku ulo ʻi hoku lotó, ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. … [Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate koe pē,] tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ke ke tali e fakaafe kuo ʻomi ʻe Molonai ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:4–5). …

… Muimui ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá mo e founga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Tafoki ki he folofolá. Tūʻulutui ʻi he lotu. Kole ʻi he tui. Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. … Pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou palōmesi, “Kapau … [te] mou kole [ki he Tamai Hēvaní] ʻi he tui, ʻo ʻamanaki te mou maʻu, ʻi hoʻomou tauhi faivelenga [ʻa e] ngaahi fekau [ʻa e ʻEikí], ko e moʻoni ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu” (1 Nīfai 15:11).