Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 34: Ko e Mālohi ‘o e Fa‘a Fakamolemolé


Vahe 34

Ko e Mālohi ‘o e Fa‘a Fakamolemolé

“Foki mai, tokoua ‘ofeina, he ko e taú ē kuo tolona, He ko e kaungāme‘a ‘i he kamata‘angá, kuo toe kaungāme‘a pē ‘i he iku‘angá.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

‘Ihe fa‘ahita‘u māfana ‘o e 1839, na‘e fakahingoa ai ‘e he Palōfitá ‘a e potu na‘e fakatahataha ki ai ‘a e Kāingalotú ‘i he kauvai ‘o e Vaitafe Misisipí ‘i ‘Ilinoisí ko Nāvū. Ko e hingoá ni mei he lea faka-Hepeluú, ‘oku ‘uhinga ki “ha tūkunga pe feitu‘u faka‘ofo‘ofa, pea ō fakataha foki mo ia, ‘a e fo‘i fakakaukau ‘o e mālōloó.”1 Na‘e kamata langa ‘e he Kāingalotú ‘a e kolo ko Kōmesí ‘o hoko ko ha fu‘u kolo faka‘ofo‘ofa ‘o fakatatau mo e fakahinohino ‘a e Palōfitá. Na‘a nau mu‘aki fetongi honau fanga ki‘i falé mo honau fanga ki‘i tēnití ‘aki ha ngaahi fale sino‘i ‘akau, pea hoko ai mo ha ngaahi fale papa pea fakaiku ki ha kamata ke ‘asi hake ha ngaahi fale piliki. Na‘a nau tō ha ngaahi ‘akau fua mo ha ngaahi ‘ulu‘akau fakamalumalu mo e vaine mo e ‘akau iiki ke fakamatamatalelei‘i ‘aki honau ngaahi konga ‘api lalahí. Na‘e ‘amanaki ‘a e Kāingalotú ke nau ma‘u ai ha potu nonga ‘o e hūfanga‘anga, ‘i honau kolo faka‘ofo‘ofa ko Nāvuú, ke nau lava ‘o fakangaloki ai ‘a e ngaahi fakatanga ‘o Mīsulí.

Lolotonga e taimi langa ko ‘ení, na‘e hoko ai ha me‘a kia Siosefa Sāmita na‘e fakahaa‘i ai hono ‘ulungāngá pea mo ‘ene loto fie fakamolemole‘i ‘a e kakaí, ‘o faka‘atā ai kinautolu ke nau tuku ki mui ‘a e ngaahi hala ‘o e kuo hilí. Na‘e fakamatala‘i ‘e Taniela Taila ‘a e me‘á ni ‘o pehē:

“Na‘e ‘i ai ha tangata na‘e mā‘olunga ‘i he Siasí he lolotonga ‘o ‘ene ‘i Hihifo Mama‘ó [Mīsuli], na‘e puke ‘i he fakamokosiá pe tauta‘á mo e mofí. Lolotonga ‘o e faka‘au‘auhifo hono ‘atamaí pea pehē ki hono sinó, kuo fakakonahi ‘ene fakakaukaú ‘e ha kakai loto ‘ita mo faka‘ai‘ai ia ke mavahe mei he Kāingalotú ‘o ‘alu mo kinautolu. Na‘á ne fai ha fakamo‘oni ‘o fakafepaki‘i ‘a e Palōfitá. Lolotonga hono nofo‘i ‘e he Kāingalotú ‘a Kōmesí, kuo ake mei he‘ene puké, pea hiki ai mei Mīsuli ki Kuinisī ‘i ‘Ilinoisi. Na‘á ne ngāue ai ‘i he fahi fefié ke ma‘u ha me‘a ke ‘ave ‘aki ia mo hono fāmilí ki Nāvū, ke [foaki] ha me‘a‘ofa ki he tangata kuo kafo ‘a e ‘Otuá, pea mahalo na‘a fakamolemole‘i ai ia mo faka‘atā ke foki ki he tākangá. … Na‘á ne ongo‘i ‘oku ‘ikai ha toe feitu‘u ia ‘e fakamo‘ui ai ia pea kapau he ‘ikai tali ia, ko ‘ene mole ia ‘a e me‘a kotoa meiate ia. Na‘á ne kamata‘aki ‘a e ongo‘i loto mamahi pea hāsino meiate ia ‘a e loto mamahi.

“Lolotonga e fononga ‘a e [tangatá] kuo fakahā ‘e he ‘Eikí kia Siosefa ‘a ‘ene ha‘ú. Na‘e fakasio ki tu‘a ‘a e Palōfitá ‘i he matapā sio‘atá ‘o fakatokanga‘i ‘ene ha‘u he halá. Ko e taimi na‘e afe atu ai ke fakaava ‘a e matapā ‘o e ‘aá, na‘e puna ‘a e Palōfitá mei hono seá ‘o lele atu ‘o fakafetaulaki kiate ia ‘i he loto ‘ata‘ataá, mo pehē, ‘‘E hoku Tokoua—, ‘oku ou fiefia lahi ke mamata kiate koe!‘ Na‘á ne puke mai hono kiá peá na fakatou tangi hangē ha ongo ki‘i tamaikí.

“ ‘E fe‘unga pē ke tau pehē na‘e fai ha fakalelei fe‘unga pea na‘e toe foki ‘a e tangata na‘e hingá ki he Siasí ‘i hano papitaiso, toe ma‘u ‘a e Lakanga Fakataula‘eikí, ‘alu ‘o fakahoko ha ngaahi ngāue fakafaifekau mahu‘inga, tānaki fakataha mo e Kāingalotú ki Saione pea toki mate kuo mālohi kakato.”2

Na‘e toe fakamatala‘i ‘e Siaosi Q. Kēnoni, ‘a ia na‘e hoko ko ha tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ha fakamo‘oni ‘e taha ‘o e natula fa‘a fakamolemole ‘o e Palōfitá, ‘o pehē: “ ‘I hono taukave‘i fefeka ‘e Siosefa ‘a e mo‘oní, pea mo ‘ene talangofua kakato ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, na‘á ne anga‘ofa ma‘u ai pē ki he kakai vaivai mo fehālākí. ‘I he lolotonga ‘o e fa‘ahita‘u māfana ‘o e 1835, na‘e lolotonga ngāue ai ‘i ha ngaahi fakataha alēlea mo ha ngaahi fakataha‘anga ‘i Ketilani mo e ngaahi feitu‘u ofi pē ai, pea na‘e fili ai ia ke kau ‘i ha ouau fekau‘aki mo ha kāingalotu ‘e ni‘ihi na‘e ‘amanaki ke fai hanau fakatonutonu koe‘uhí ko ha‘anau lau na‘e fai ki he Kau Palesitenisī ‘o e Siasí. Tatau ai pē pe na‘e talotalo‘i ‘o fili ia ke ne taukapo‘i ‘a e ni‘ihi na‘e tukuaki‘í pe ke ne talatalaaki‘i kinautolu, neongo ko ia pē na‘e mei fai e ngaahi fehālākí ni ki aí, ka na‘á ne fai ia ‘i he ‘ofa lahi mo e fakamaau totonu pea iku ‘o ‘ofa ai ‘a e tokotaha kotoa pē.”3

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

Kuo pau ke tau ngāue‘aki ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘o e ‘alo‘ofá pea fakamolemole‘i hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.

“Ko e taha ‘o e ngaahi ‘ata fakafiefia taha ‘e lava ke hoko ‘i he māmaní, ‘i he taimi kuo fakahoko ai ha angahala ‘e ha taha ki ha taha kehe, ko hono fakamolemole‘i ‘o e angahala ko iá; pea fakatatau mo e sīpinga langaki mo‘ui mo haohaoa ‘a e Fakamo‘uí, lotu foki ki he‘etau Tamai ‘i he langí ke fakamolemole‘i ‘a e [tokotaha faiangahalá].”4

“Ngāue‘aki ma‘u pē ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘o e manava‘ofá, mo mateuteu ke fakamolemole‘i hotau tokouá ‘i he ‘uluaki faka‘ilonga pē ‘oku ‘i ai ha fakatomalá, pea kole fakamolemole; pea kapau te tau fakamolemole‘i hotau tokouá, pe ko hotau filí, ki mu‘a pea toki fakatomala pe kole fakamolemole mai, ‘e pehē pē mo e ‘alo‘ofa ‘a ‘etau Tamai ‘i he langí kiate kitautolú.”5

“Ke mou ‘ūkuma mo fekātaki‘aki, he ‘oku fai pehē ‘a e ‘Eikí kiate kitautolu. Lotua homou ngaahi filí ‘i he Siasí pea ‘oua na‘a kape‘i homou fili ‘i tu‘á: he ‘oku ‘a‘aku ‘a e totongí, ‘oku pehē ‘e he ‘Eikí, te u totongi pē ‘e au [vakai, Loma 12:19]. ‘Oku mau pehē ki he mēmipa kotoa pē kuo fakanofo, pea ki he tokotaha kotoa pē, ke mou manava‘ofa pea te mou ma‘u ‘a e manava‘ofa. Feinga ke tokoni ‘i hono fakahaofi ‘o e ngaahi laumālié, kae ‘oua ‘e faka‘auha kinautolu: he vakai ‘oku mou ‘ilo‘i, ‘[‘oku lahi ‘a e] fiefia ‘i he langí, …‘i he fakatomala ‘a e angahala ‘e toko tahá, ‘i he angatonu ‘e toko hivangofulu mā toko hiva, ‘oku ‘ikai ‘aonga ke nau fakatomalá.‘ [Vakai, Luke 15:7.]”6

Na‘e lipooti ‘e ‘Ilaisa R. Sinou ‘a e ngaahi lea ko ‘eni ‘a e Palōfitá: “ ‘Oku totonu ke fakamahafu ‘aki [e Kāingalotú] ‘a e manava‘ofá, neongo ‘a e angahala ‘oku ‘i hotau lotolotongá. Na‘á ne pehē na‘e hoko ko ha me‘angāue ‘i hono fakae‘a mai ‘o e angahalá—ko ha fakakaukau fakamamahi mo ta‘e fe‘unga hono tuku ko ia ‘e ha tokolahi kinautolu ki he malumalu ‘o e fakamala‘ia ‘a e tēvoló, pea mo ō ki he mala‘iá. Na‘á ne pehē ‘aki hono lotó mo‘oni, ko hatau kaungā nofo kinautolu ‘i māmani, na‘a tau ‘ofa ‘iate kinautolu ki mu‘a, ‘e ‘ikai ‘apē ke tau fakalotolahi‘i kinautolu ke nau liliu? Kuo [te‘eki ai] ke tau fakamolemole‘i tu‘o fitungofulu liunga fitu kinautolu ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e Fakamo‘uí [vakai, Mātiu 18:21–22]; mahalo pē kuo te‘eki ai ke tau fakamolemole‘i tu‘o taha kinautolu. ‘Oku ‘i ai ‘i he taimí ni ha ‘aho ‘o e fakamo‘ui ki he kau faiangahalá ‘o kapau te nau fakatomala mo liliu.”7

“Tau pehē ka ta‘ofi kitautolu ‘e Sīsū Kalaisi mo e kau ‘āngelo mā‘oni‘oní ‘i ha ngaahi me‘a ta‘e mahu‘inga pehē, ko e hā ‘e hoko kiate kitautolú? Kuo pau ke tau feanga‘ofa‘aki, pea ‘oua ‘e fakatokanga‘i e fanga ki‘i me‘a ‘oku ‘ikai mahu‘ingá.”8

Na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate, ko ha mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘o pehē: “Na‘e pehē ‘e Siosefa ‘oku lelei ‘a e me‘a kotoa pē ‘i hono vā mo e langí; pea ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hano loto ki ha taha; pea na‘e lotu pehē ‘a Siosefa ‘o hangē ko e lotu ‘a Sīsuú, pe ko ‘ene sīpingá,—‘Tamai, ke fakamolemole‘i ‘eku ngaahi angahalá ‘o hangē ko ‘eku fakamolemolea ‘a kinautolu kuo fai angahala kiate aú‘ [vakai, Mātiu 6:12, 14], he ‘oku ou fakamolemole‘i loto tau‘atāina ‘a e kakai kotoa pē. Kapau ‘oku fie ma‘u ke tau ma‘u mo tanumaki ‘a e ‘ofa ‘a e kakai kehé, kuo pau ke tau ‘ofa ki he kakai kehé, ‘o a‘u ki hotau ngaahi filí pea mo hotau ngaahi kaungāme‘á foki.”9

‘Oku fakafoki mai ‘e he fa‘a fakamolemolé ‘a e ongo ‘o e uouangatahá.

“ ‘Oku fakamamahi kiate au ‘a e ‘ikai ke toe lahi ange ‘a e ongo‘i uouangatahá; kapau ‘oku faingata‘a‘ia ha mēmipa ‘oku totonu ke ongo‘i ia ‘e he tokotaha kotoa; ‘i he uouangataha ‘a e lotó, ‘oku tau ma‘u leva ‘a e mālohi mo e ‘Otuá. Na‘e folofola ‘a Kalaisi na‘e hā‘ele mai ke ui ‘a e angahala kotoa pē ke fakatomala, koe‘uhí ke fakahaofi kinautolu. Na‘e tukuaki‘i ‘a Kalaisi ‘e he kau Siu fiemā‘oni‘oní koe‘uhí ko ‘Ene tali ke feohi mo e kau angahalá; Na‘á Ne tali kinautolu tu‘unga ‘i he tefito‘i mo‘oni kuo nau fakatomala mei he‘enau ngaahi angahalá. … Ka fakatomala ‘a e [kau angahalá], ‘oku tau ha‘isia ke tali kinautolu, pea tau fakamā‘oni‘oni‘i mo fakama‘a kinautolu ‘i he manava‘ofa mei he‘enau ta‘e mā‘oni‘oni kotoa pē ‘aki hotau mālohí ‘i hono tokanga‘i kinautolú. … ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha me‘a ia kuo fa‘ufa‘u lahi ke ne taki ‘a e kakaí ke si‘aki ‘enau angahalá ka ko hono puke honau nimá, pea tokanga‘i kinautolu ‘i he loto ‘ofa.”10

Na‘e tohi ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki ha kau taki ‘o e Siasí ‘o pehē: “Ko ‘eni, ‘e hoku ngaahi tokoua, tuku ke u fakahā atu, ko hoku natulá ke foaki mo fa‘a fakamolemole, ke ‘ūkuma mo kātekina ‘i he fa‘a kātaki mo e feifeinga‘i ‘a e ngaahi tōnounoú, ngaahi vaivai, pea mo e ngaahi angahala ‘a hoku ngaahi tokouá pea mo e māmani kotoa ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá; pea ‘oku ‘ikai hōloa pe vaivai ‘a ‘eku falala mo ‘eku ‘ofa kiate kimoutolú. Pea ko ‘eni, kapau ‘e ui kimoutolu ke tau fuesia fakataha ha kihi‘i konga ‘o ha ni‘ihi ‘o homau ngaahi vaivaí mo e ngaahi tōnounoú, pea kapau te mou ma‘u ha valoki meiate kimautolu, ‘oua te mou loto mamahí. … Ko e taimi te ta femātaaki aí, ‘oku ou ‘amanaki, ta‘e toe ‘i ai ha veiveiua ‘e mahino lelei ‘a e me‘a kotoa pē ‘i hota vaá, pea pule ‘a e ‘ofa haohaoá; pea ‘e ‘i he tu‘unga mā‘olunga taha ‘i hotau lotó ‘a e fuakava toputapu ko ia ‘oku ha‘i fakataha ai kitauá.”11

Na‘e lea‘aki ‘eni ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i ha fakataha mo hono ongo tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuó u fa‘a lea fefeka atu he taimi ‘e ni‘ihi tu‘unga ‘i he me‘a ‘oku mafatukituki he momeniti ko iá, pea kapau na‘á ku fakalavea‘i homou lotó, ngaahi tokoua, ‘oku ou kole fakamolemole atu, he ‘oku ou ‘ofa ‘iate kimoutolu pea te u poupou‘i hake kimoutolu ‘aki hoku lotó kotoa ‘i he mā‘oni‘oni kotoa pē, ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí, pea ‘i he ‘ao ‘o e kakai kotoa pē; pea ke mou ‘ilo‘i pau, ‘e hoku ngaahi tokoua, te u loto fiemālie ke fakafepaki‘i ‘a e ha‘aha‘a ‘o e fakafepaki kotoa pē, ‘i he ngaahi afaá mo e matangi mālohí, ‘i he maná mo e ‘uhilá, ‘i tahi pe ‘i ‘uta, ‘i he toafá pe ‘i he lotolotonga ‘o e kakai kākaá, pe kau fakatangá, pe ‘i ha feitu‘u pē ‘e ui kitautolu ki ai ‘e he ‘Otuá ‘i Hono potó. Pea kuó u fakapapau ai he ‘ikai lava ‘e he ngaahi mo‘unga mā‘olungá pe moaná, ‘e he ngaahi pulé pe ngaahi mālohí, ‘e he ngaahi me‘a ‘oku lolotonga ‘i aí mo e ngaahi me‘a ‘e hoko maí, pe ‘e ha toe fa‘ahinga tangata, ‘o fakamāvae‘i au meiate kimoutolu [vakai, Loma 8:38–39].

“Pea te u fuakava mo kimoutolu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá he taimí ni, he ‘ikai ke u fanongo pe tui ki ha fa‘ahinga lipooti kovi fekau‘aki mo ha taha ‘o kimoutolu, pe te u tukuaki‘i kimoutolu ‘i ha fa‘ahinga fakamo‘oni ‘i he lalo langí, ‘o ‘ikai a‘usia ‘a e fakamo‘oni ‘oku haohaoá, kae ‘oua kuó u lava ‘o femātaaki mo koe, mo ‘ilo‘i fakapapau; pea ‘oku ou falala ta‘e toe veiveiua ai ki ho‘o leá, koe‘uhí he ‘oku ou tui ko e kau tangata mo‘oni kimoutolu. Pea ‘oku ou kole ai ‘a e me‘a tatau kiate kimoutolu, ‘i he taimi te u tala atu ai ha fa‘ahinga me‘a, ke mou falala tatau pē ki he‘eku leá, koe‘uhí he ‘e ‘ikai ke u tala atu ‘oku ou ‘ilo ha fa‘ahinga me‘a ‘oku ‘ikai ke u ‘ilo‘i.”12

‘I he fa‘ahita‘u fakatō lau ‘o e 1835, na‘e loto ta‘e fiemālie ai ‘a e tokoua ‘o e Palōfitá, ‘a Uiliami, ‘i ha tu‘utu‘uni na‘e fai ‘e he Palōfitá, pea ‘ita, mo kamata ke fakafepaki ki he Palōfitá mo faka‘ai‘ai ha ni‘ihi ke nau fai ‘a e me‘a tatau. Na‘e fakamamahi ‘eni ki he Palōfitá, peá ne tohi ai ‘a e me‘a ko ‘ení kia Uiliami: “ ‘E hoku tokoua ko Uiliami, ‘oku ou fakatauange te ke loto fakatōkilalo. ‘Oku ou fakamolemole‘i ta‘e tu‘unga‘a pē koe, pea ‘okú ke ‘ilo‘i hoku ‘ulungāanga ta‘e ue‘ia mo tu‘u ma‘ú; ‘Oku ou ‘ilo ‘a Ia ‘oku ou falala ki aí; ‘oku ou tu‘u ‘i he funga maká; he ‘ikai lava ai ‘e he lōmakí, ke ne liua au. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘oku mo‘oni ‘a e tokāteline ‘oku ou ako‘í, pea ‘okú ke ‘ilo‘i kuo fakamonū‘ia‘i au ‘e he ‘Otuá. … ‘Okú ke ‘ilo‘i ko hoku fatongiá ke na‘ina‘i kiate koe, ‘i he taimi ‘okú ke fai hala aí. Ko e tau‘atāina ‘eni te u faka‘aonga‘i ma‘u pē, pea te ke ma‘u ‘a e faingamālie tatau pē. ‘Oku ou faka‘aonga‘i ai ‘a e tau‘atāiná ni ke na‘ina‘i atu kiate koe, koe‘uhí ko hoku tu‘unga ko e lahí; pea ‘oku ou tuku atu ai ‘a e faingamālié ni, koe‘uhí he ko hoku fatongia ke loto fakatōkilalo, mo tali ‘a e valoki mo e fakahinohino mei ha tokoua, pe ha kaungāme‘a. …

“Pea ko ‘eni, ‘ofa ke ‘alo‘ofa ‘a e ‘Otuá ki he fale ‘o ‘eku tamaí; ‘ofa ke to‘o atu ‘e he ‘Otuá ‘a e loto tāufehi‘a meiate kitauá; pea ‘ofa ke fakafoki mai ‘a e ngaahi tāpuakí kotoa, pea fakangaloki ‘a e kuo hilí ‘o ta‘e ngata. Fakatauange ke ‘oatu kitaua ‘e he fakatomala mo‘oní ki he ‘Afiona ko e ‘Otuá, pea ki Ho mālohí mo Ho‘o malu‘í, pea ki ha kalauni, ke ta ma‘u ‘a e feohi ‘a e tamaí, fa‘eé, ‘Alavini, Hailame, Sōfolonia, Samuela, Katalina, Kālosi, Lusi, Kāingalotú, pea mo kinautolu kotoa kuo fakamā‘oni‘oni‘i ‘i he melinó, ‘o ta‘e ngata, ko e faka‘ānaua ia ho tokouá.”13

‘I he ‘aho 1‘o Sānuali 1836, na‘e lea‘aki ai ‘e he Palōfitá ‘a e me‘á ni fekau‘aki mo ‘ene feinga ke fakalelei‘i ‘a e faingata‘a ko ‘ení ‘i hono fāmilí: “Neongo ‘a e hounga‘ia kuó ne fakafonu hoku lotó ‘i he‘eku fakakaukau ki he ta‘u kuo hilí, pea mo e liuliunga ‘o e ngaahi tāpuaki kuo nau fakakalauni‘aki hotau ‘ulú, ka ‘oku mamahi hoku lotó, koe‘uhí ko e faingata‘a ‘oku ‘i he fāmili ‘o ‘eku tamaí. … Kuó u fakapapau ai he ‘ikai ha me‘a ‘i he‘eku tafa‘akí ‘e tuku ta‘e fulihi mo li‘aki ‘i ha founga lelei pea fakalelei‘i ‘a e ngaahi faingata‘a‘ia fakafāmilí kotoa ‘i he ‘ahó ni, koe‘uhí ke fakamoleki ‘a e ta‘u pe ngaahi ta‘u ka hoko maí, ‘o tatau ai pē pe ‘e nounou pe lōloa, ‘i he mā‘oni‘oni he ‘ao ‘o e ‘Otuá …

“Na‘e ha‘u ki hoku falé hoku ongo tokouá, ‘a Uiliami mo Hailame, mo e tokoua ‘o ‘emau tangata‘eikí ko Sione Sāmita, pea mau hū ai ki ha loki, fakataha mo ‘emau tamaí mo ‘Eletā Māteni Hālisi. Na‘e kamata‘aki ‘e he Tangata‘eiki ko Sāmitá ‘emau faka‘eke‘eké ha lotu, hili ia peá ne fakahaa‘i hono lotó ‘i he me‘a kuo hokó ‘i ha founga mātu‘aki ongo mo fakamamahi, pea ‘aki ‘a e loto ‘ofa kotoa pē ‘a ha tamai, he na‘e kafo mo‘oni hono lotó fekau‘aki mo e faingata‘a na‘e hoko ‘i he fāmilí; pea lolotonga ‘ene lea kiate kimautolú, kuo nofo‘ia kimautolu ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘o mālohi ‘aupito, pea na‘e molū ai homau lotó. Na‘e vete mai leva hoku Tokoua ko Uiliamí mo kole fakamolemole mai ‘i he anga kovi na‘á ne fai kiate aú. Na‘á ku kole fakamolemole ange leva ‘i he me‘a na‘á ku fehālaaki aí.

“Na‘e toloto ‘iate kimautolu kotoa ‘a e laumālie ‘o e fevete‘akí mo e fefakamolemole‘akí, pea mau fefuakava‘aki ai, ‘i he fofonga ‘a e ‘Otuá, pea mo e kau ‘āngelo mā‘oni‘oní, mo e kāingá, ke mau faifeinga mei heni ‘o fai atu ke mau felangaki hake ‘aki ki ‘olunga ‘i he mā‘oni‘oni ‘i he me‘a kotoa pē, kae ‘ikai fakafanongo ki he ngaahi fakamatala kovi fekau‘aki mo kimautolú; ka ke mau hangē ko ha kau tautehina mo‘oní, ‘o fe‘alu‘aki, mo ‘emau ngaahi mamahí ‘i he laumālie ‘o e angamalū, pea mau fakalelei, ke fakautuutu ‘emau fiefiá, pea mo e fiefia ‘a e fāmilí, pea ko hono fakanounoú, ko e fiefia mo e tu‘unga lelei ‘a e tokotaha kotoa. Na‘e toki ui mai leva hoku uaifí mo ‘eku fine‘eikí pea mo ‘eku tangata tohí, ‘o mau toe fai kiate kinautolu ‘a e fuakava tatau na‘a mau fakahokó; pea ‘i he lolotonga tupulekina ‘a e loto hounga‘iá ‘i homau fatafatá, na‘e tō homau lo‘imatá. Na‘e kole mai leva ke u faka‘osi ‘emau talanoá, pea na‘á ku fai ia ‘aki ha lotu; pea na‘e hoko ia ko ha taimi tau‘atāina mo fakafiefia mo‘oni.”14

‘I he‘etau fakahaa‘i ‘a e kātaki fuoloá, fa‘a kātakí, mo e manava‘ofa ki he tokotaha fakatomalá, te tau lava ai ‘o tokoni ke ‘omi kinautolu ki he “tau‘atāina ‘a e fānau ‘ofeina ‘a e ‘Otuá.”

‘I he konga ki mui ‘o e 1838, kuo kau ‘a Uiliami W. Felipisi, ‘a ē na‘e hoko ko ha mēmipa falala‘anga ‘o e Siasí, ‘iate kinautolu na‘e fakamo‘oni loi ‘o fakafepaki ki he Palōfitá mo ha kau taki kehe ‘o e Siasí ‘o iku ai ki honau tukupōpula ‘i Mīsulí. ‘I Sune ‘o e 1840, na‘e tohi ai ‘a Misa Felipisi kia Siosefa Sāmita, ‘o kole fakamolemole. Na‘e tali ‘e he Palōfitá ‘o peheni: “Kuo pau ke u pehē ‘oku ‘ikai ko ha fa‘ahinga ongo maheni ‘a ‘eku faifeinga ke fai tohi atu ‘o tali ho‘o tohi ‘o e ‘aho 29 [‘o e māhina kuo ‘osí]; pea ‘i he taimi tatau pē ‘oku ou fiefia ‘i he faingamālie kuo tuku mai kiate aú.

“Mahalo te ke lava pē ke fakafuofua‘i ‘a e anga ‘o hoku lotó, pea pehē pē kia ‘Eletā Likitoni pea mo Hailame, ‘i he‘emau lau ho‘o tohí—ko e mo‘oni na‘e molū homau lotó mo ‘ofa atu ‘i he‘emau fakapapau‘i ho‘o tukupaá, mo e alā me‘a pehē. Te u lava pē ke fakapapau‘i atu ‘oku ou ongo‘i ke fai ha ngāue ki ho‘o kolé ‘i ha founga ‘e hōifua mai ai ‘a Sihova, (‘a ia ko ‘Ene tamaio‘eikí au), pea taau mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘o e mo‘oní mo e mā‘oni‘oní kuo ‘osi fakahā maí; pea kapau ‘e hāsino ‘a e kātaki fuoloá, fa‘a kātakí, mo e ‘alo‘ofá ‘i he ngaahi ngāue ‘a ‘etau Tamai fakalangí ki he kakai ‘oku loto fakatōkilalo mo fakatomala mo‘oní, ‘oku ou ongo‘i mo‘oni ke fa‘ifa‘itaki ki he sīpinga ko iá, ‘o tauhi ma‘u ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni tatau, pea ‘i hono fai iá te u hoko ai ko ha fai fakamo‘ui ki hoku kāingá.

“ ‘Oku mo‘oni pē, ne mau faingata‘a‘ia lahi tupu mei ho‘o me‘a na‘e faí—ko e ipu ‘o e koná, na‘e ‘osi fonu fe‘unga ke inu ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá, na‘e a‘u mo‘oni ‘o fonu mahuohua ‘i he taimi ne ke tafoki ai ‘o fakafepaki‘i kimautolú, ko ha taha na‘a mau fa‘a ma‘u fakataha ‘a e ngaahi fale‘i leleí, mo fiefia fakataha ‘i ha ngaahi fa‘ahita‘u lahi mei he ‘Eikí—ka ne ko ha fili, ne mau mei lava pē ‘o kātekina. ‘[Vakai, Saame 55:12–14.] ‘ ‘I he ‘aho na‘á ke tu‘u ai mo e tafa‘aki ‘e tahá, ‘i he ‘aho na‘e ‘ave pōpula ai ‘e he kakai mulí ‘a ‘ene ngaahi konga kaú, pea hū ‘a e kau mulí ki hono ngaahi matapaá, [Hihifo Mama‘o], pea nau talotaló, na‘á ke hangē koe ko ha taha ‘o kinautolu; ka na‘e ‘ikai totonu ke ke sio ki he ‘aho ‘o ho tokouá, ‘i he ‘aho na‘á ne hoko ai ko e mulí, pea na‘e ‘ikai totonu ho‘o lea fielahi ‘i he ‘aho ‘o ‘enau mamahí.’ [Vakai, ‘Opataia 1:11–12.]

“Neongo ia, kuo ‘osi inu ‘a e ipú, kuo fakahoko mo e finangalo ‘o e Tamaí, pea ‘oku mau kei mo‘ui pē, pea ‘oku mau fakafeta‘i ai ki he ‘Eikí. ‘I hono fakahaofi ko ia kimautolu mei he nima ‘o e kau tangata faiangahalá ‘e he ‘alo‘ofa ‘a hotau ‘Otuá, ‘oku mau pehē ai ko ho faingamālie ke fakahaofi koe mei he mālohi ‘o e filí, ‘o ‘omi ki he tau‘atāina ‘o e fānau ‘ofeina ‘a e ‘Otuá, pea ke toe ma‘u ho tu‘unga ‘i he lotolotonga ‘o e Kāingalotu ‘o e Fungani Mā‘olungá, ‘o ke fakamo‘oni‘i ai koe ‘i he faivelenga, mo e loto fakatōkilalo, mo e ‘ofa ta‘e mālualoi, ki hotau ‘Otua ko ho ‘Otuá, pea ki he Siasi ‘o Sīsū Kalaisí.

“ ‘I he‘eku falala ‘oku mo‘oni ho‘o vete hiá, pea fakamātoato mo ho‘o fakatomalá, te u fiefia ke toe talitali lelei mo feohi mo koe, pea fiefia ‘i he foki mai ‘a e foha maumau koloá.

“Na‘e lau ho‘o tohí ki he Kāingalotú ‘i he Sāpate kuo ‘osí, pea na‘e fakahaa‘i honau lotó, ‘a ia na‘e loto taha ai ke tali ‘a W. W. Felipisi ke tau feohi.

“ ‘Foki mai, tokoua ‘ofeina, ko e taú ē kuo tolona,

He ko e kaungāme‘a ‘i he kamata‘angá, kuo toe kaungāme‘a pē [‘i he iku‘angá].’ ”15

Ngaahi Fokotu‘u ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Koe‘uhí ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • ‘Oku ‘i he vahé ni ha ngaahi fakamatala ki hono fakamolemole‘i ‘e Siosefa Sāmita ha ni‘ihi kehe. Toe fakamanatu ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘ení ‘i he peesi 453–54, 458–59, mo e 460–62. Ko e hā ha ngaahi founga ‘e lava ai ‘e he ngaahi talanoá ni ‘o tokoni‘i ha taha ‘oku faifeinga ke fakamolemole‘i ha taha kehe?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ‘oku hoko mai ki he‘etau mo‘uí ‘i he taimi ‘oku tau fakamolemole‘i ai kinautolu ‘oku fai kovi mai kiate kitautolú? Ko e hā ‘oku fa‘a faingata‘a ai ke tau fakamole-mole‘i ‘a e kakai kehé? Ko e hā te tau lava ‘o fai ke tau ma‘u ai ha loto fa‘a fakamolemole ange?

  • ‘Oku ‘i he peesi 455–56 ha ngaahi fakamatala nounou mo fakapotopoto fekau‘aki mo hono fakamolemole‘i ‘o e kakai kehé. Hangē ko ‘ení: “Ke mou ‘ūkuma mo fekātaki‘aki, he ‘oku fai pehē ‘a e ‘Eikí kiate kitautolu.” “Ke mou manava‘ofa pea te mou ma‘u ‘a e manava‘ofa.” “Feinga ke tokoni ‘i hono fakahaofi ‘o e ngaahi laumālié, kae ‘oua ‘e faka‘auha kinautolu.” “Kuo pau ke tau feanga‘ofa ‘aki, pea ‘oua ‘e fakatokanga‘i e fanga ki‘i me‘a ‘oku ‘ikai mahu‘ingá.” Ko e hā ha me‘a ‘okú ke ma‘u mei he ngaahi kupu‘i leá ni taki taha?

  • ‘I he palakalafi ‘oku kamata he konga ki lalo ‘o e peesi 456, mou toe fakamanatu ai ‘a e ngaahi lea ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekau‘aki mo hono ola ‘o e manava‘ofá mo e angaleleí. Ko e hā ‘okú ke pehē ai ‘oku mo‘oni ‘a e fale‘i ko ‘ení? Na‘e anga fēfē ‘a e kau ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ko ‘ení ‘i ho‘o mo‘uí?

  • Toe fakamanatu ‘a e palakalafi ‘oku kamata ‘i he peesi 458. Ko e hā ha ngaahi palopalema te tau lava ‘o hao mei ai ‘i he‘etau muimui ki he fale‘i ko ‘ení? Ko e hā ‘oku faingata‘a ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke muimui ki he fale‘i ko ‘ení? ‘E anga fēfē ha‘atau lava ‘o ikuna‘i ‘a e fakatauele ke tau tui ki he ngaahi fakamatala loi kau ki he kakai kehé?

  • ‘I he feinga ko ia ‘a e Palōfitá ke fakamolemole‘i ‘a e kakai kehé, na‘á ne lea ai fekau‘aki mo ‘ene faka‘amu ke “fa‘ifa‘itaki ki he sīpinga” ‘a e Tamai Hēvaní (peesi 461–62) mo mo‘ui “fakatatau mo e sīpinga langaki mo‘ui mo haohaoa ‘a e Fakamo‘uí” (peesi 454–55). ‘I he‘etau feinga ke muimui ‘i he sīpinga ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ko e hā ha ni‘ihi ‘o e ngaahi ‘ulungāanga ‘oku totonu ke tau feinga ke fakatupulaki?

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: Saame 86:5; Mātiu 18:21–35; 1 Nīfai 7:16–21; Mōsaia 26:29–31; T&F 64:9–11

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. History of the Church, 4:268; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí ki he Kāingalotú, ‘aho 15 ‘o Sānuali 1841, Nāvū, ‘Ilinoisi, pulusi ‘i he Times and Seasons, Jan. 15, 1841, pp. 273–74.

  2. Daniel Tyler, ‘i he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Aug. 15, 1892, p. 491; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí.

  3. George Q. Cannon, The Life of Joseph Smith, the Prophet (1888), pp. 190–91.

  4. History of the Church, 6:245; mei he “A Friendly Hint to Missouri,” ko ha fakamatala na‘e hiki ‘i he fakahinohino ‘a Siosefa Sāmita, ‘aho 8 ‘o Mā‘asi 1844, Nāvū, ‘Ilinoisi, pulusi ‘i he Times and Seasons, Mar. 15, 1844, p. 473.

  5. History of the Church, 3:383; mei ha lea na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 2 ‘o Siulai 1839, ‘i Monitilose, ‘Aiouā; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi mo Uiliate Lisiate.

  6. History of the Church, 2:230, futinoutí mei he “To the Saints Scattered Abroad,” Messenger and Advocate, June 1835, p. 138.

  7. History of the Church, 5:19–20; ko e fo‘i lea ko e “yet” ‘oku ha‘í, ko e fo‘i lea totonú pē ia; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei ha lea na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 26 ‘o Mē 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e ‘Ilaisa R. Sinou.

  8. History of the Church, 5:23; mei ha lea na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o Sune 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e ‘Ilaisa R. Sinou.

  9. History of the Church, 5:498; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei ha lea na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o Siulai 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  10. History of the Church, 5:23–24; mei ha lea na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o Sune 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e ‘Ilaisa R. Sinou.

  11. Tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Etuate Patilisi mo ha ni‘ihi, ‘aho 30 ‘o Mā‘asi 1834, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; ‘i he Oliver Cowdery Letterbook, pp. 34–35, Huntington Library, San Marino, California; tataú ‘oku ‘i he ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti, ‘Iutā.

  12. History of the Church, 2:374; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei he miniti ‘o ha fakataha alēlea ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá na‘e fai ‘i he ‘aho 16 ‘o Sānuali 1836, ‘i Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; na‘e lipooti ‘e Uōleni Peulisi.

  13. History of the Church, 2:343; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia Uiliami Sāmita, ‘aho 18 ‘o Tīsema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  14. History of the Church, 2:352–54; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei he me‘a na‘e tohi ‘i he tohinoa ‘a Siosefa Sāmitá, ‘aho 1 ‘o Sānuali 1836, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  15. History of the Church, 4:162–64; ko e kulupu hono ua ‘o e ngaahi fo‘i lea ‘oku ha‘i ‘i he palakalafi hono tolú ko e ngaahi fo‘i lea totonú pē ia; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá mo e fakamata‘itohi lahí; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; na‘e to‘o ‘a e mata‘itohi fakahihifí; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia Uiliami Sāmita, ‘aho 22 ‘o Siulai 1840, Nāvū, ‘Ilinoisi.

ʻĪmisi
Christ teaching

Ko e fakahā ‘e he Fakamo‘uí ‘a e manava‘ofa ki ha fefine na‘e mo‘ua ‘i he tono tangatá (vakai, Sione 8:1–11). Na‘e pehē ‘e Siosefa Sāmita, “Na‘e folofola ‘a Kalaisi na‘e hā‘ele maí ke ui ‘a e angahala kotoa pē ke fakatomala.”

ʻĪmisi
W. W. Phelps speaking with Joseph

Na‘e tohi ‘e Uiliami W. Felipisi, ‘a ē ‘oku hā heni mo Siosefa Sāmita hili ‘ene foki kakato mai ‘o kau fakataha mo e Kāingalotú, ‘o fekau‘aki mo e Palōfitá ‘a ia na‘á ne fakamolemole‘i loto tau‘atāina iá: [“Fakamālō ki he tangata ne fetu‘utaki mo Sihová!”] (Ngaahi Himí,fika 16).