Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Fakamatala Hisitōlia Nounou


Fakamatala Hisitōlia Nounou

‘Oku ‘omi ‘e he fakamatala hohoko ‘oku hā ‘i he tohí ni, ha fa‘unga fakahisitōlia nounou fekau‘aki mo e ngaahi akonaki ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a ia ‘oku hā ‘i he tohí ni.

1805, Tīsema 23:

Fā‘ele‘i ‘i Seiloni he Vahefonua Uinisoá, ko e fika nima ia he fānau ‘e toko hongofulu mā taha ‘i he fāmili ‘o Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá.

ca. 1813: (ta‘u 7)

Puke ‘i he mofi taifotí; na‘e fie ma‘u ke tafa hono va‘e to‘ohemá. Na‘e nofo he taimi ko ‘ení ‘a e fāmili Sāmitá ‘i Lepanoni Hihifo, ‘i Niu Hamisea, ko e taha ia ‘o e ngaahi potu na‘e fehikitaki holo ai ‘a e fāmilí ‘i he vaha‘a ‘o e 1808 ki he 1816 ‘o kumi ngāue.

1816: (ta‘u 10)

Hiki mo hono fāmilí ki he kolo ko Palemailá ‘i Niu ‘Ioke.

ca. 1818–19: (ta‘u 12 pe 13)

Hiki mo hono fāmilí mei he ki‘i kolo ko Palemailá ki ha ki‘i fale ‘akau ‘i he Loto Kolo ‘o Palemailá, ‘i Niu ‘Ioke.

1820, konga ki mu‘a ‘o e fa‘ahita‘u failaú: (ta‘u 14)

Na‘e lotu ai ‘i he vao ‘akau ofi ki hono ‘apí. Na‘e ‘a‘ahi mai kiate ia ‘a e ‘Otua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi. Na‘á ne fehu‘i pe ko e fē siasi ‘oku totonu ke ne kau ki aí. Na‘e fakahā ange ‘e he Fakamo‘uí ‘oku hala kotoa pē ‘a e ngaahi siasí ia pea ‘oku ‘ikai totonu ke ne kau ki ha taha ‘o kinautolu.

1823, Sepitema 21–22: (ta‘u 17)

Na‘e ‘a‘ahi mai kiate ia ‘a Molonai, ‘o ne fakamatala ange ‘a e ngāue ‘a e ‘Eikí ‘i māmani ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí pea mo e Tohi ‘a Molomoná. Na‘e mamata ai ki he ngaahi la‘i peleti koulá ne tanu ‘i ha ki‘i mo‘unga ofi mai pē, ka na‘e ta‘ofi ke ‘oua na‘a ‘alu mo ia he taimi ko iá.

1825: (ta‘u 19)

Hiki mo hono fāmilí mei honau fale ‘akaú ki ha fale fo‘ou na‘e toki langa ‘i he‘enau faama ‘i he Kolo ko Manisesitā, ‘i Niu ‘Ioke.

1827, Sānuali 18: (ta‘u 21)

Mali mo ‘Ema Heili ‘o Hāmoni ‘i Penisilivēniá; ne na mali ‘i Peinipilisi Tonga ‘i Niu ‘Ioke.

1827, Sepitema 22:

Ma‘u ‘a e ngaahi lau‘i peletí meia Molonai, hili ia ha‘ana fetaulaki mo Molonai ‘i he ‘aho 22 ‘o Sepitema ‘o e ta‘u kotoa pē talu mei he 1823.

1827, Tīsema: (ta‘u 22)

Hiki ki Hāmoni ‘i Penisilivēnia ke hao mei ha kau fakatanga ‘i Palemaila mo Manisesitā na‘a nau feinga ke kaiha‘asi ‘a e ngaahi lau‘i peletí. Hili ha taimi nounou pē mei ai, na‘á ne kamata liliu leva ‘a e Tohi ‘a Molomoná.

1828, Fēpueli:

Faka‘ali‘ali ai ‘e Māteni Hālisi ha tatau ‘o ha ngaahi mata‘itohi mei he ngaahi lau‘i peleti koulá ki ha kau poto ‘iloa he Kolo ko Niu ‘Ioké, kau ai ‘a Sālesi ‘Anitoni mo Samuela L. Mitiseli.

1828, Sune–Siulai:

Mole ‘a e peesi ‘e 116 ‘o e liliu ‘o e Tohi ‘a Molomoná lolotonga ‘ene ‘ia Māteni Hālisí.

1829, ‘Epeleli 5: (ta‘u 23)

A‘u mai ‘a ‘Ōliva Kautele ki Hāmoni ke hoko ko e tangata tohi ‘i he Tohi ‘a Molomoná; hoko atu ‘a hono liliú he ‘aho 7 ‘o ‘Epelelí.

1829, Mē 15:

Ma‘u mo ‘Ōliva Kautele ‘a e Lakanga Taula‘eiki Faka-‘Ēloné meia Sione Papitaiso. Ne fepapitaiso‘aki ai ‘a Siosefa mo ‘Ōliva ‘i he Vaitafe Sesikuehaná.

1829, Mē–Sune:

Ma‘u mo ‘Ōliva Kautele ‘a e Lakanga Taula‘eiki Faka-Melekisētekí mei he kau ‘Aposetolo ‘o e kuonga mu‘á ko Pita, Sēmisi, pea mo Sione ‘o ofi ki he Vaitafe Sesikuehaná, ‘i he vaha‘a ‘o Penisilivēnia mo Kolesivili ‘i Niu ‘Ioké.

1829, Sune:

Kakato ai hono liliu ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he faama ‘a Pita Uitemā ko e Lahí ‘i he Kolo ko Feietí ‘i Niu ‘Ioke. Na’e mamata ai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘e Toko Tolú ki he ngaahi lau‘i peletí pea mo e ‘āngelo ko Molonaí ‘i Feieti; mamata mo ala foki e Kau Fakamo‘oni ‘e Toko Valú ki he ngaahi lau‘i peletí ‘i he Kolo ko Palemailá.

1830, Mā‘asi 26: (ta‘u 24)

Na‘e ‘atā ai ‘a e ngaahi fuofua tatau ‘o e Tohi ‘a Molomoná ne pulusí ki he kakaí ‘i he fale tohi E. B. Kalanitiní ‘i Palemaila.

1830, ‘Epeleli 6:

Fokotu‘u totonu ai ‘a e Siasí ‘i he ‘api ‘o Pita Uitemā ko e Lahí ‘i Feieti (vakai, T&F 20:1). ‘I he kamata‘angá na‘e ui ‘a e Siasí ko e Siasi ‘o Kalaisí. ‘I he ‘aho 3 ‘o Mē 1834, na‘e liliu ai ‘a e hingoá ki he Siasi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. ‘I he ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1838, na‘e ma‘u ai ha fakahā ke liliu ‘a e hingoá ki he Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní (vakai, T&F 115:4).

1830, Sune:

‘I hono tu‘utu‘uni ‘e he ‘Eikí, na‘á ne kamata ai hano toe fakalelei‘i ‘o e Tohi Tapú, ‘a ia ‘oku ‘iloa he taimí ni ko e Liliu ‘a Siosefa Sāmita ‘o e Tohi Tapú.

1830, Sune 9:

Fakahoko ai ‘a e ‘uluaki konifelenisi ‘a e Siasí ‘i Feieti.

1830, Sepitema:

Hiki mei Hāmoni ‘i Penisilivēniá ki Feieti ‘i Niu ‘Ioke. ‘I he vaha‘a ‘o Tīsema 1827 mo e taimi ko ‘ení, na‘e nofo ai ‘a Siosefa mo ‘Ema ‘i Hāmoni, ka na‘e toutou ‘alu pē ‘a Siosefa ki Manisesitā ‘i Feietí mo Palemaila ‘i Niu ‘Ioké ke ngāue ki ha ngaahi me‘a fekau‘aki mo hono liliu ‘o e tohi ‘a Molomoná, alea‘i ‘a hono pulusi ‘o e Tohi ‘a Molomoná, fokotu‘u ‘a e Siasí, tokanga‘i e ‘uluaki konifelenisi ‘a e Siasí pea mo vakai ki ha ngaahi ngāue kehe ‘i he Siasí.

1830, Sepitema:

Ma‘u ai ha fakahā ke “ ‘alu” ‘a e kau faifekaú “ki he kau Leimaná” ‘o malanga ‘aki ‘a e ongoongoleleí (T&F 28:8; vakai foki, 30:5–6; 32:1–3). ‘I ‘Okatopá, na‘e mavahe ai ha kaumātu‘a ‘e toko fā ke ngāue fakafaifekau ke ako‘i ‘a e Kakai Tupu‘a ‘o ‘Amelika ne nofo ‘i he fakahihifo ‘o e site-iti ko Mīsulí.

1830, Tīsema: (ta‘u 25)

Ma‘u ha fakahā ke tānaki ‘a e Kāingalotú ki ‘Ōhaiō (vakai, T&F 37).

1831, konga ki mu‘a ‘o Fēpuelí:

A‘u ki Ketilani ‘i ‘Ōhaioó, hili ha‘ane fononga ‘i ha maile ‘e 250 tupu mei Niu ‘Ioke.

1831, Siulai 20:

Na‘á ne ma‘u ha fakahā ‘i Tau‘atāina, ‘i he Vahefonua Siakisoní ‘i Mīsuli ‘o fakamahino ko Tau‘atāiná ko e “uhouhonga” ia ‘o Saioné (vakai, T&F 57:1–3).

1831, ‘Aokosi 2:

Tokanga‘i ‘a e ouaú kae fakatapui ‘e Sitenei Likitoni ‘a e Vahefonua Siakisoní ‘i Mīsuli ko e fonua ‘o Saioné.

1831, ‘Aokosi 3:

Fakatapui ha konga kelekele ke tu‘u ai e temipalé ‘i Tau‘atāina.

1832, Sānuali 25: (ta‘u 26)

Fokotu‘u ko e Palesiteni ‘o e Lakanga Taula‘eiki Mā‘olungá ‘i ‘Emihēsiti ‘i ‘Ōhaiō.

1832, Mā‘asi 8:

Fokotu‘u ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘o tokoni ‘a Sitenei Likitoni pea mo Sese Koosi, ‘i Ketilani. ‘I he ‘aho 18 ‘o Mā‘asi 1833, na‘e fetongi ai ‘e Feletiliki G. Uiliamisi ‘a Sese Koosi.

1832, Tīsema 27–28: (ta‘u 27)

Ma‘u ha fekau ke langa ha temipale ‘i Ketilani (vakai, T&F 88:119–20.

1833, Sānuali:

Kamata ‘a e Ako‘anga ‘o e Kau Palōfitá.

1833, Siulai 2:

Kakato ai ‘ene ngāue ki he liliu fakalaumālie na‘á ne fai ki he Tohi Tapú, ‘a ia ‘oku ‘iloa ko e Liliu ‘a Siosefa Sāmita ‘o e Tohi Tapú. Na‘e ma‘u mei he ngāué ni ‘a e tohi ‘a Mōsesé mo e tohi ‘a Mātiú ‘i hono liliu ‘e Siosefa Sāmitá, ‘a ia ‘oku tu‘u he taimí ni ‘i he Mata‘itofe Mahu‘ingá.

1833, Siulai 20:

Na‘e faka‘auha ai ‘e ha kau fakatanga ‘a e fale paaki ‘i Tau‘atāina ‘i Mīsulí, ‘a ia na‘e paaki ai ‘a e Tohi ‘o e Ngaahi Fekaú, pea pehē ki he meimei hono kotoa ‘o e ngaahi peesi na‘e ‘osi pākí. ‘I Sepitema 1835, na‘e pulusi ai ‘a e ngaahi fakahā mei he Tohi ‘o e Ngaahi Fekaú mo ha ngaahi fakahā kehe ‘i Ketilani ‘i he ‘uluaki paaki ‘o e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

1833, Siulai 23:

Fakatoka ‘a e makatuliki ‘o e Temipale Ketilaní.

1833, Tīsema 18:

Fakanofo ‘a Siosefa Sāmita ko e Lahí ko ha Pēteliake ki he Siasí.

1834, Mē–Siulai: (ta‘u 28)

Taki ‘a e ‘Apitanga ‘o Saioné mei Ketilani ‘i ‘Ōhaiō ki he Vahefonua Keleí ‘i Mīsuli, ke ‘oatu ha fakafiemālie ki he Kāingalotu na‘e kapusi mei honau ngaahi ‘apí ‘i he Vahefonua Siakisoní ‘i Mīsuli. Foki ki Ketilani hili hono ma‘u ‘o e fakahā kuo pau ke tatali ‘a e Kāingalotú “‘o fuofuoloa si‘i ki hano huhu‘i ‘o Saioné” (T&F 105:9).

1835, Fēpueli 14: (ta‘u 29)

Fokotu‘u ‘a e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá.

1835, Fēpueli 28:

Fokotu‘u ‘a e Kōlomu ‘o e Kau Fitungofulú.

1835, Siulai:

Ma‘u ‘a e ngaahi takainga tohi faka-‘Isipite ‘o e pepa kili‘i kahó (papyri) na‘e ‘i ai ‘a e tohi ‘a ‘Ēpalahamé.

1836, Mā‘asi 27: (ta‘u 30)

Fakatapui ‘a e Temipale Ketilaní (vakai, T&F 109).

1836, ‘Epeleli 3:

Na‘e hā ai ‘a Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita pea mo ‘Ōliva Kautele ‘i he Temipale Ketilaní pea mo tali ‘a e temipalé. Na‘e toe hā foki ‘a Mōsese, ‘Ilaiase, pea mo ‘Ilaisiā ‘o foaki ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eikí kia Siosefa pea mo ‘Ōliva. (Vakai, T&F 110).

1837, Sune: (ta‘u 31)

‘Oatu ha kaumātu‘a mei Ketilani mo e konga ‘o Kānatá ke nau hoko ko ha kau faifekau ‘i ‘Ingilani, ko e ‘uluaki misiona ia ‘i tu‘a mei ‘Amelika Tokelaú.

1838, Sānuali 12: (ta‘u 32)

Mavahe mei Ketilani ki Hihifo Mama‘ó ‘i Mīsuli, ke hao mei he fakamamahi ‘a e kau fakatangá.

1838, Mā‘asi 14:

A‘u ki Hihifo Mama‘o ‘o fokotu‘u ai ‘a e ‘ulu‘i ‘apitanga ‘o e Siasí.

1838, ‘Epeleli 27:

Kamata ‘ene tohi hono hisitōliá, pea pulusi fakakongokonga ko e “History of Joseph Smith” ‘i he ngaahi pepa ‘a e Siasí ‘o kamata ‘i he 1842; na‘e toe pulusi ki mui ange ko e History of the Church.

1838, ‘Okatopa 27:

Na‘e fai ai ‘e he Kōvana ‘o Mīsulí ko Lilipeni W. Pōkesi ‘a e tu‘utu‘uni fakamamahi ko ia na‘e ui ko e “Tu‘utu‘uni Faka‘auhá.” Na‘e fakatupu ‘e he tu‘utu‘uni ko ‘ení mo ha ngaahi fakatanga lalahi ke mavahe ai ‘a e Kāingalotú mei Mīsuli ki ‘Ilinoisi he lolotonga ‘o e fa‘ahita‘u momokó mo e fa‘ahita‘u failau ‘o e 1838–39.

1838, Tīsema 1:

Tuku pōpula mo ha kau taki kehe ‘o e Siasí ‘i Lipetī ‘i Mīsuli.

1839, Mā‘asi 20: (ta‘u 33)

Na‘á ne fai ai ha‘ane tohi mei he Fale Fakapōpula Lipetií ki he Kāingalotu na‘e kumi hūfanga ‘i ‘Ilinoisí, ‘oku ‘i ai hano ngaahi konga na‘e fakangofua ki mui ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121, 122, mo e 123.

1839, konga ki loto ‘o ‘Epelelí:

Lolotonga hano ‘ave mei Kalātini ki Kolomupia ‘i Mīsuli, ne fakangofua ai ia ‘e hono kau le‘ó ke hola.

1839, ‘Epeleli 22:

Toe fakataha mo hono fāmilí ‘i Kuinisī ‘i ‘Ilinoisi.

1839, Mē 10:

Hiki mo hono fāmilí ki ha ki‘i fale ‘akau ‘i Komēsi ‘i ‘Ilinoisi. Na‘e fakahingoa ki mui ‘a e koló ko Nāvū.

1839, Nōvema 29:

Ne ‘a‘ahi ai kia Mātini Veni Piuleni ko e palesiteni ‘o e ‘Iunaiteti Siteití ‘i Uāsingatoni D.C., ‘o kole ha fakatonutonu ki he anga ta‘e totonu na‘e fakahoko ‘i Mīsulí. Lolotonga ‘ene ‘i aí, na‘e toe kole tokoni ai ki he Falealea ‘o e ‘Iunaiteti Siteití (Congress).

1840, ‘Aokosi 15: (ta‘u 34)

Na‘á ne fakamatala‘i ai ki he kakaí ‘a e tokāteline ‘o e papitaiso ki he kakai pekiá ‘i ha me‘afaka‘eiki ‘i Nāvū. Na‘e fuofua fakahoko ‘a e papitaiso ma‘á e kakai pekiá ‘i he Vaitafe Misisipí mo e fanga ki‘i ano vai he feitu‘ú.

1840, Sepitema:

‘I ha fakamatala ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluaki ‘o e Siasí, na‘a nau fakahā ai kuo hokosia ‘a e taimi ke kamata langa ha temipale ‘i Nāvū.

1841, Fēpueli 4: (ta‘u 35)

Na‘e fili ia ke hoko ko ha lafitani kēnolo ‘o e Kau Sōtia Nāvuú, ‘a ia ko ha konga fo‘ou ia ‘o e kau tau fakasiteiti ‘o ‘Ilinoisí.

1841, ‘Epeleli 6:

Na‘e fakatoka ai ‘a e ngaahi makatuliki ki he Temipale Nāvuú.

1841, Nōvema 21:

Na‘e fakahoko ai ‘a e ngaahi fuofua papitaiso ma‘á e kakai pekiá ‘i he Temipale Nāvuú ‘i ha fai‘anga papitaiso ‘akau na‘e langa mo fakatapui ki mu‘a ‘oku te‘eki ‘osi kotoa ‘a e temipalé.

1842, Fēpueli– ‘Okatopa: (ta‘u 36)

Hoko ko e ‘ētita ‘o e Times and Seasons, ko ha nusipepa ‘a e Siasí ‘i Nāvū.

1842, Mā‘asi 1:

Pulusi ‘a e Tohi ‘a Ueniuefí ‘i he Times and Seasons; toe pulusi ‘i Mā‘asi mo Mē ‘a e tohi ‘a ‘Ēpalahamé ‘i he Times and Seasons.

1842, Mā‘asi 17:

Fokotu‘u ai ‘a e Kautaha ‘o e Fine‘ofa ‘o Nāvuú, ‘o palesiteni ‘a ‘Ema Sāmita.

1842, Mē 4:

Fakahoko ai ‘a e ngaahi ouau ‘o e fuofua ‘enitaumení ‘i he loki ‘i ‘olunga ‘o hono Falekoloa Piliki Lanu Kulokulá.

1842, Mē 19:

Fili ko e pulekolo ‘o Nāvū.

1843, Siulai 12: (ta‘u 37)

Na‘e lekooti ai ha fakahā ki he fuakava fo‘ou mo ta‘engatá, kau ai ‘a e ta‘engata ‘o e fuakava ‘o e malí (vakai, T&F 132).

1844, Sānuali 29: (ta‘u 38)

Fakahā ‘a ‘ene feinga fili ki he tu‘unga palesiteni ‘o e ‘Iunaiteti Siteiti ‘o ‘Ameliká.

1844, Mā‘asi:

‘I ha‘ane fakataha mo e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá mo ha ni‘ihi kehe, na‘á ne fakatukupaa‘i ai ‘a e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau pule‘i ‘a e Siasí ‘o ka mate, peá ne fakamatala‘i ange kuó ne ‘osi foaki kiate kinautolu ‘a e ngaahi ouau, mafai, mo e ngaahi kī kotoa pē ‘oku fie ma‘u ke nau fakahoko ‘aki ‘ení.

1844, Sune 27:

Fakapoongi ia mo hono tokoua ko Hailamé ‘i he fale fakapōpula ko Kātesí ‘i ‘Ilinoisi.

1844, Sune 29:

Telio mo Hailame ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi.