Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 14: Ngaahi Lea ‘o e ‘Amanaki Lelei mo e Fakafiemālie ‘i he Taimi ‘o e Maté


Vahe 14

Ngaahi Lea ‘o e ‘Amanaki Lelei mo e Fakafiemālie ‘i he Taimi ‘o e Maté

“Ko e hā ha me‘a ‘oku tau ma‘u te ne fakafiemālie‘i kitautolu ‘i he maté? ‘Oku tau ma‘u ha ‘uhinga ke tau ma‘u ai ‘a e ‘amanaki lelei mo e fakafiemālie lelei taha ki hotau kau pekiá, ‘o laka ange ‘i ha toe fa‘ahinga kakai ‘i māmani.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

Na‘e toutou hoko ma‘u pē ki he mo‘ui ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha mate si‘ono ngaahi ‘ofa‘angá. ‘I he ‘aho 15 ‘o Sune ‘o e 1828, na‘e si‘i mālōlō ai ‘a e ‘uluaki foha ‘o Siosefa mo ‘Ema ko ‘Alaviní ‘i Hāmoni ‘i Penisilivēnia, hili ha taimi nounou pē mei hono fā‘ele‘í. ‘I he hiki ko ia ‘a Siosefa mo ‘Ema mei Niu ‘Ioke ki Ketilani ‘i ‘Ōhaiō ‘i Fēpueli ‘o e 1831, na‘e toe feitama pē ‘a ‘Ema, ka ‘i ha ongo māhanga ‘eni. Hili pē ha taimi nounou ‘o e tū‘uta hifo ‘a Siosefa mo ‘Ema ki Ketilaní, ne na hiki leva ki ha fale ngaohi mei he sino‘i ‘akaú ‘i he faama ‘a ha mēmipa ‘o e Siasí ko ‘Aisake Moalī. Na‘e fā‘ele‘i heni ‘a Fetiasi mo Lu‘isa ‘i he ‘aho 30 ‘o ‘Epelelí, ka na‘e ‘ikai ke na mo‘ui fuoloa, ‘o na si‘i mālōlō pē ‘i ha ngaahi houa si‘i mei hona fā‘ele‘í.

‘I he taimi tatau pē, na‘e si‘i mālōlō ai ‘a e uaifi ‘o Misa Sione Moataki, ko Sūliá, ‘i he kolo hoko mai ko Uōlenisivilí ‘i ‘Ōhaiō, he na‘á ne toki fā‘ele‘i pē ha ongo ki‘i māhanga mo‘ui lelei. Na‘e ongo‘i ‘e Misa Moataki ‘a hono fāmili ko ‘eni ne ‘i ai ha fānau ‘e toko nimá, ‘a e ‘ikai ke ne lava ‘o tauhi ‘a e ongo ki‘i pēpē ne toki fā‘ele‘í, peá ne kole ai kia Siosefa mo ‘Ema ke na pusiaki‘i ma‘anaua ‘a e ongo ki‘i māhangá, na‘e fakahingoa ko Siosefa mo Sūlia. Na‘e fakahoko ‘eni ‘e Siosefa mo ‘Ema, ‘o na ‘ave ‘i he loto hounga‘ia ‘a e ongo ki‘i valevalé ki hona fāmilí. Ka ko e me‘a na‘e fakamamahí, he na‘e si‘i mālōlō pē ‘a e ki‘i tamasi‘i ko Siosefa Moatakí hili ha māhina ‘e hongofulu mā taha mei ai, ‘i Mā‘asi 1832, tu‘unga ‘i he hū ha ki‘i momoko ki hono sinó he ‘ea ‘o e poó lolotonga ‘ene puke ‘i he mīselé kae valitaa‘i mo fakapipiki fulufulu‘i moa ‘a e Palōfitá ‘e ha kau fakatanga. ‘I he‘ene si‘i mālōlō ko ‘ení, kuo telio ai ‘e he ongo mātu‘a mamahí ni ha toko fā ‘o ‘ena fānau ‘e toko nimá pea ko Sūlia pē ne kei mo‘uí.

‘I he fānau ‘e toko hongofulu mā taha ‘a Siosefa mo ‘Emá—ko e toko hiva ‘anaua pea pusiaki ‘a e toko ua—ko e toko nima pē ai na‘e mo‘ui ‘o lalahi: na‘e fā‘ele‘i ‘a Sūlia he 1831; fā‘ele‘i ‘a Siosefa III he 1832; fā‘ele‘i ‘a Feletiliki ‘i he 1836; fā‘ele‘i ‘a ‘Ālekisānita ‘i he 1838; pea fā‘ele‘i ‘a Tēvita ‘i Nōvema ‘o e 1844, ko e māhina ia hono nima mei he pekia ‘ene tangata‘eikí. Na‘e si‘i mālōlō ‘a e ki‘i foha ‘o Siosefa mo ‘Ema ko Toni Kālosí ‘i he 1841, pea mo ha foha na‘e fā‘ele‘i he 1842 pea mālōlō pē he ‘aho tatau ne fā‘ele‘i aí.

Na‘e mālōlō kei si‘i foki mo ha ngaahi tokoua ‘e toko tolu ‘o Siosefa Sāmita, lolotonga ‘ene kei mo‘uí. Na‘e mālōlō ‘a ‘Ifalemi ‘i he hili pē hono fā‘ele‘í ‘i he 1810. Na‘e mālōlō ‘a e ta‘okete ‘o Siosefa ko ‘Alaviní ‘i he 1823 ‘i hono ta‘u 25, pea na‘e mālōlō foki mo hono tehina ko Toni Kālosí ‘i he 1841 ‘i hono ta‘u 25.

Na‘e hoko foki mo ha mole lahi ki he Palōfitá ‘i he mālōlō si‘ene tangata‘eikí ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi he 1840, ko ha taha na‘e ma‘u fale‘i mo ma‘u ivi mei ai. ‘I he taimi ne mahino ai ki he tangata‘eiki ko Sāmitá kuo pau ke maté, na‘á ne ui mai leva hono fāmilí ki hono ve‘e mohengá. Na‘e lea leva ki hono uaifí ‘o pehē, “ ‘I he‘eku vakai ki he‘eku fānaú mo ‘ilo‘i, neongo na‘e ohi hake kinautolu ke nau fai ‘a e ngāue ‘a e ‘Eikí, ka kuo pau ke nau foua e faingata‘á mo ha ngaahi me‘a fakamamahi he lolotonga ‘enau mo‘ui ‘i he funga māmaní, pea ‘oku uhu ai hoku mafú mo ‘ikai ke u fie mavahe meiate koe he ‘oku ‘ākilotoa koe ‘e he filí.”1

Hili ia pea lea leva ki hono ngaahi fohá mo hono ngaahi ‘ofefiné taki taha, ‘o fakahoko ange ‘ene talamonū faka‘osí. Hangē ko ia ne lekooti ‘e he fine‘eiki ‘a e Palōfitá, na‘á ne fakahoko ‘a e ngaahi lea fakalotolahi ko ‘ení ki he Palōfita ko Siosefá:

“ ‘E hoku foha ko Siosefa, kuo uiui‘i koe ki ha lakanga mā‘olunga mo mā‘oni‘oni. Kuo a‘u ‘o uiui‘i koe ke ke fakahoko ‘a e ngāue ‘a e ‘Eikí. Tu‘u ma‘u ‘i he tuí pea ‘e tāpuekina koe, mo ho hako ‘i mui ‘iate koé. Pea te ke mo‘ui ‘o a‘u ki hano fakakakato ho‘o ngāué.‘

“ ‘I he me‘á ni, ne fākafoa ai ‘a Siosefa,” ‘Oiauē, ‘eku Tamai, te u fakahoko nai ia?’ Ne pehē ange leva ‘ene tangata‘eikí, ‘‘Io, te ke mo‘ui ke fakahoko ‘a e palani ‘o e ngaahi ngāue kuo ‘osi tuku atu ‘e he ‘Otuá ke ke faí. Ko ‘eku tāpuaki tuku ia ki ho ‘ulú ‘i he huafa ‘o Sīsuú.’ ”2

Tupu ‘i he ngaahi faingata‘a ko ‘eni ne hoko ‘i he mo‘ui ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e mahino fakalaumālie kiate ia ‘a e Fakalelei ‘a e Fakamo‘uí, na‘e lava ai ke ne fakahoko ha ngaahi fakafiemālie lahi ki ha Kāingalotu tokolahi na‘e mamahi.

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

Ko e taimi ‘oku si‘i mālōlō ai ha ni‘ihi ‘ofeina he fāmilí pe kaungāme‘a, ‘oku tau ma‘u ha fakafiemālie lahi ‘i he‘etau ‘ilo‘i te tau toe fe‘iloaki mo ia ‘i he maama ka hoko maí.

Na‘e lea ‘a e Palōfitá ‘i ha konifelenisi ‘a e Siasí ‘i Nāvū he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844. Na‘á ne lea ai ‘o fekau‘aki mo hono kaungāme‘a ko Kingi Fōletí, ‘a ia ne toki mālōloó, ‘o ne pehē: “Kāingalotu ‘ofeina: ‘Oku ou fie kole ‘a e tokanga ‘a e fakataha-‘angá ni lolotonga ‘eku lea atu ‘i he tefito ‘o e maté. Ko e mālōlō ko ‘eni hotau tokoua ‘ofeina ko ‘Eletā Kingi Fōletí, ‘a ia ne tonumia ‘i he vaitupú ‘e he me‘a fetuku maká, kuó ne taki au ki he kaveingá ni. Na‘e kole mai ‘e hono ngaahi kaungāme‘á mo e kāingá ke u lea, ka ‘i he tokolahi fau ‘o kinautolu ‘i he fakataha-‘angá ni ‘oku nofo heni pea ‘i ha ngaahi feitu‘u kehe peé, ‘a ia kuo ‘osi mole si‘anau ngaahi kaungāme‘á, ‘oku ou ongo‘i ai ‘oku totonu ke u lea fakalūkufua ‘i he kaveingá ni, ‘o ‘oatu ‘eku ngaahi fakakaukaú, ‘o fakatatau mo e me‘a te u lavá, pea fakatatau mo hono fakahinohino au ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he kaveingá ni. ‘Oku ou fie ma‘u ho‘omou ngaahi lotú mo ho‘omou tuí ke u lava ‘o ma‘u e fakahinohino ‘a e ‘Otua Māfimafí pea mo e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ke u fakahoko ‘a e ngaahi me‘a ‘oku totonú ‘a ia ‘e lava ke mahinongofua kiate kimoutolú, pea fakapapau‘i atu ‘e he fakamo‘oní ki homou lotó mo homou ‘atamaí ‘a hono mo‘oni ‘o e me‘a te u lea‘akí. …

“… ‘Oku ou ‘ilo ‘oku mo‘oni ‘eku fakamo‘oní; pea ‘i he‘ene peheé, ko ‘eku lea ‘eni ki si‘i kaungā mamahi ko ‘ení, ko e hā ha me‘a kuo mole meiate kinautolu? ‘Oku mavahe pē honau kāingá mo honau ngaahi kaungāme‘á mei honau sinó ‘i ha ki‘i vaha‘ataimi nounou: ‘oku tuku ange ‘e honau laumālie na‘e nofo mo e ‘Otuá ‘a e sino ‘o e kelekelé ‘i ha momeniti nounou, ‘o hangē ko ia ne hokó; pea ‘oku nau nofo he taimí ni ‘i ha potu ‘oku nau fepōtalanoa‘aki ai ‘o tatau mo ia ‘oku tau fai ‘i māmaní. …

“… Ko e hā ha me‘a ‘oku tau ma‘u ke ne fakafiemālie‘i kitautolu fekau‘aki mo e maté? ‘Oku tau ma‘u ha ‘uhinga ke ma‘u ai ‘a e ‘amanaki lelei mo e fakafiemālie lahi taha fekau‘aki mo hotau kau pekiá ‘o laka ange ‘i ha toe fa‘ahinga kakai ‘i māmani; koe‘uhí he kuo tau mamata ki he‘enau ‘a‘eva taau ‘i hotau lotolotongá, mo mamata ki he‘enau mā‘umohe hifo ‘i he to‘ukupu ‘o Sīsuú. …

“Fekau‘aki mo e si‘i mālōlō ‘a ‘Eletā Kingi Fōletí, ‘oku ma‘u ‘e kimoutolu kāinga mamahí ha me‘a ke mou fiefia ai; he kuo fononga atu ‘a e husepāniti mo e tamai ko ‘ení ke tatali kae ‘oua kuo hoko e toetu‘u ‘a e pekiá—kae ‘oua kuo fakahaohaoa‘i ia; he ‘i he toetu‘ú ‘e toe tu‘u haohaoa hake homou kaume‘á pea hoko atu ki he nāunau fakasilesitialé. …

“Kuo fakamafai‘i au ke u pehē, ‘i he mafai ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘oku ‘ikai ha me‘a ke mou manavasi‘i ai; he kuo fononga atu ia ki he ‘api ‘o e kau angatonú. ‘Oua ‘e mamahi, ‘oua ‘e tangilāulau. ‘Oku ou ‘ilo ia ‘i he fakamo‘oni ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘oku ‘iate aú; pea te mou lava pē ke tatali ki homou ngaahi kaungāme‘á ke nau tu‘u mai ‘o fakafetaulaki kiate kimoutolu ‘i he kamata‘anga ‘o e maama fakasilesitialé. …

“ ‘Oku ‘i ai ha‘aku tamai, ngaahi tokoua, fānau, mo ha ngaahi kaungāme‘a kuo nau ‘osi fononga atu ki he maama ‘o e ngaahi laumālié. ‘Oku nau mavahe taimi si‘i pē. ‘Oku nau ‘i he laumālié, pea he ‘ikai fuoloa kuo tau toe fe‘iloaki. He ‘ikai fuoloa kuo hokosia ‘a e taimi ‘e fakaongo ai ‘a e talupité. Pea ‘i he‘etau mavahe atú, te tau ui ki he‘etau fa‘eé, tamaí, ngaahi kaungāme‘á, pea mo kinautolu kotoa ‘oku tau ‘ofa aí, ‘a ia ne nau mohe ‘ia Sīsuú. He ‘ikai ha toe ilifia ki he kakai faikoví, kau fakatangá, pe ngaahi ‘eke fakalaó pe taki pōpulá; ka ‘e hoko ia ko ha ‘itāniti ‘o e fiefiá.”3

Na‘e si‘i mālōlō ‘a ‘Eletā Lolenisou D. Pānesi lolotonga ‘ene hoko ko ha faifekau ‘i ‘Ingilaní. Na‘e me‘a ‘a e Palōfitá fekau‘aki mo si‘ene mālōloó ‘i ha fakataha na‘e fakahoko ‘i he Temipale ‘o Nāvū na‘e te‘eki ‘osí: “Te u fakahā atu ‘a e me‘a ‘oku ou fie ma‘ú. Kapau ‘e ui au ‘a pongipongi ke u tokoto hifo ‘i ha fonualoto, te u fetakinima ‘i he pongipongi ‘o e toetu‘ú mo ‘eku tangata‘eikí, peá u pehē, ‘‘A ‘eku tamai,‘ te ne pehē mai, ‘‘E hoku foha, ‘e hoku foha,” ‘i he momeniti ko ia ‘e ava ai ‘a e fa‘itoká pea ki mu‘a ke tau tu‘u hake mei hotau ngaahi fa‘itoká.

“ ‘E lava nai ke tau fakakaukau pehē ki he ngaahi me‘á ni? ‘Io, kapau te tau feinga ke ‘ilo ‘a e founga ke mo‘ui mo mate aí. Ko e taimi ‘oku tau tokoto hifo aí, ‘oku tau fakakaukau pe ‘e anga fēfē ha‘atau toe tu‘u hake ‘i he pongipongí; pea ‘oku fakafiefia foki ki he ngaahi kaungāme‘á ke nau tākoto fakataha hifo, ‘o feha‘i‘aki ‘i he uma ‘o e ‘ofá, ‘o mohe mo ‘ā hake ‘o fekita mo fakafo‘ou ‘enau ngaahi fuakavá.

“ ‘Ikai te mou lau ‘oku ngalikehe kapau te u fakamatala‘i atu ‘a e me‘a ne u mamata ai ‘i he me‘a-hā-mai fekau‘aki mo e tefito mahu‘ingá ni? ‘Oku ‘i ai e ‘amanaki ko kinautolu kuo mate ‘ia Sīsū Kalaisí, te nau hū ki he kānokato ‘o e fiefiá ‘i he taimi te nau toe tu‘u aí, ‘a ia kuo nau ‘osi ma‘u pe ‘amanaki ki ai ‘i he mo‘ui ní.

“Na‘e mahino mo‘oni ‘a e me‘a-hā-maí, he na‘á ku mamata mo‘oni ki ha kakai, ki mu‘a pea nau toki ‘alu hake mei he fonualotó, ‘o hangē na‘a nau tu‘u māmālie haké. Na‘a nau felulululu‘aki mo fepehē‘aki, ‘‘A ‘eku tamai, ‘e hoku foha, ‘a ‘eku fa‘ē, si‘oku ‘ofefine, si‘oku tokoua, mo e tuofefine.‘ Pea ‘i he taimi ‘e ui ai ‘e he le‘ó ‘a e kakai pekiá ke nau tu‘u haké, ko e hā ‘a e ‘uluaki me‘a ‘e fiefia ai hoku lotó, kapau na‘e tanu au ‘i he tafa‘aki ‘o ‘eku tangata‘eikí? Ke u fe‘iloaki mo ‘eku tangata‘eikí, mo ‘eku fine‘eikí, mo hoku tokouá, mo hoku tuofefiné; pea ‘i he taimi te nau ‘i hoku tafa‘akí aí, te u fekita mo kinautolu. …

“ ‘Oku fakamamahi ange kiate au ‘a e fakakaukau ki he faka‘auhá ‘o laka ange ‘i he maté. Kapau ‘oku ‘ikai ha‘aku ‘amanaki te u toe mamata ki he‘eku tangata‘eikí, fine‘eikí, ngaahi tokouá, tuofāfiné mo hoku ngaahi kaungāme‘á, ‘e lau momeniti kuo fōngia hoku mafú, pea ‘e totonu ke u ‘alu hifo ki hoku fa‘itoká. ‘Oku fakafiefia‘i hoku laumālié ‘e he ‘amanaki ko ia te u toe mamata ki hoku ngaahi kaungāme‘á ‘i he pongipongi ‘o e toetu‘ú pea ‘okú ne pouaki au ke u matu‘uaki ‘a e ngaahi kovi ‘o e mo‘uí. ‘Oku hangē ia ha‘anau fai ha fononga lōloa, pea ‘i he‘enau foki maí, ‘oku tau talitali kinautolu ‘i he fiefia lahi ange. …

“Ka u tuku mu‘a ha fakafiemālie kia Masela Peiti (Marcellus Bates) [ko ha mēmipa kuo mālōlō si‘ono uaifí]. He ‘ikai fuoloa kuó ke toe feohi mo ho hoá ‘i ha maama nāunau‘ia, pea pehē ki he ngaahi kaungāme‘a ‘o Misa Pānesí mo e Kāingalotu kotoa ‘oku mamahí. ‘Oku hoko ‘eni ko ha le‘o ‘o e fakatokangá kiate kitautolu kotoa ke tau fakamātoato mo faivelenga pea tuku ki tafa‘aki ‘a e hoha‘á, hīkisiá mo e fakavalevalé, ka tau teuteu ke mate ‘a pongipongi.”4

Ko e mātu‘a kuo mālōlō si‘enau fānaú, te nau toe ma‘u kinautolu ‘i he toetu‘ú ‘o hangē pē ko ‘enau tanu kinautolú.

Na‘e pehē ‘e he Palōfitá ‘i he me‘afaka‘eiki ‘o e ki‘i ta‘ahine ta‘u ua ko Meleane Lioní (Marian Lyon): “Kuo toe fakaongo mai ‘a e le‘o ‘o e fakatokangá ‘i hotau lotolotongá, ‘o fakahaa‘i ai ‘a e ta‘e pau ‘o e mo‘ui ‘a e tangatá; pea ‘i hoku taimi ‘ataá ‘oku ou fakakaukau loto ai ki he kaveingá ni, mo fehu‘i, ko e hā ‘oku ‘ave ai ‘a e si‘i fānau valevale mo haohaoá meiate kitautolú, ‘o tautautefito kiate kinautolu ‘oku hangē ‘oku poto mo lelei tahá. Ko e ngaahi ‘uhinga mālohi taha ‘eni ‘oku ha‘u ki he‘eku fakakaukaú: Ko ha māmani mātu‘aki angahala‘ia ‘eni; pea ‘oku … faka‘au ke angahala‘ia mo toe kovi lahi ange. … ‘Oku to‘o atu ‘e he ‘Eikí ha tokolahi, ‘o a‘u ki he‘enau kei valevalé, koe‘uhí ke nau hao mei he holi ‘a e tangatá, kae ‘uma‘ā ‘a e mamahi mo e kovi ‘o e maama lolotongá; ‘oku nau fu‘u ma‘a, fu‘u faka‘ofo‘ofa, ke mo‘ui ‘i māmani; ko ia, kapau ‘e fakakaukau‘i lelei, ‘oku ‘i ai ha ‘uhinga ke tau fiefia ai kae ‘ikai mamahi he ‘oku fakahaofi kinautolu mei he koví, pea he ‘ikai fuoloa kuo tau toe ma‘u kinautolu. …

“… Ko hono faikehekehe pē ‘o e mate ‘a e kakai matu‘otu‘á mo e mate ‘a e ni‘ihi kei īkí, he ‘e nofo fuoloa ange ‘a e toko taha ‘i he langí mo hono māmá mo e nāunau ta‘engatá ‘i he toko tahá, pea ‘oku ki‘i faka‘atā vave ange ia mei he māmani mamahi mo angahala‘iá ni. Neongo kotoa ‘a e nāunau ko ‘ení, ‘oku fa‘a puli taimi nounou ia meiate kitautolu, ‘o tau tēngihia ‘a e pekiá, ka ‘oku ‘ikai totonu ke tau tēngihia ‘o tatau mo kinautolu ‘oku ‘ikai ha‘anau ‘amanaki leleí.”5

“ ‘E ala fai ha fehu‘i —‘‘E toe ma‘u ‘e he ngaahi fa‘eé si‘enau fānaú ‘i ‘itāniti?‘ ‘Io! ‘Io! Ngaahi fa‘ē, te mou ma‘u ho‘omou fānaú; he te nau ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá, he kuo ‘osi totongi honau mo‘uá.”6

“Ko e fānaú … kuo pau ke nau toe tu‘u ‘o hangē ko ‘enau pekiá; te tau lava ai ‘o ui mai ‘etau fānau ‘ofeiná ‘i he nāunau‘ia tatau—‘i he lelei tatau ko ia ‘i he nāunau fakasilesitialé.”7

Na‘e fakamatala ‘e Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e Palesiteni hono ono ‘o e Siasí, ‘o pehē: “Na‘e ako‘i ‘e Siosefa Sāmita ‘a e tokāteline ko ia ‘e toe tu‘u mai ‘a e ki‘i ta‘ahine valevale na‘e tuku hifo ‘i he maté ‘i he ‘aho ‘o e toetu‘ú ko ha ki‘i ta‘ahine kei si‘i; peá ne tuhu ki he fa‘ē ‘a e ki‘i ta‘ahine kuo ‘osi pekiá mo pehē ange ki ai: ‘Te ke toe fiefia, mo nonga pea mo fiemālie ke ohi hake ‘a e ki‘i ta‘ahine ko ‘ení, ‘i he hili ‘ene toetu‘ú, kae ‘oua kuó ne a‘usia ‘a e lahi totonu ‘o hono laumālié.‘ …

“Na‘á ku fetaulaki ‘i he 1854 mo ha fefine ‘oku ou fa‘ē ‘aki ko [‘Akanesi Sāmita], ‘a e uaifi ‘o e tokoua ‘o ‘eku tangata‘eiki ko Toni Kālosi Sāmitá, pea ko e fa‘ē ia ‘a e ki‘i ta‘ahine ko ‘eni ko [Sōfolonia] na‘e lea ki ai ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘i he‘ene fakahā ki he‘ene fine‘eikí te ne fiefia mo nonga pea mo fiemālie ke ohi hake ‘a e ki‘i ta‘ahiné ni, ‘i he hili ‘ene toetu‘ú, kae ‘oua kuó ne a‘usia ‘a e lahi totonu hono laumālié; pea ‘e fakafiefia lahi ange ia ‘i he fiefia na‘á ne mei ma‘u ‘i he mo‘ui fakamatelié, koe‘uhí, he ‘e tau‘atāina ia mei he mamahí mo e manavaheé pea mo e ngaahi faingata‘a‘ia fakaesino ‘o e mo‘ui fakamatelié, pea ‘e lahi ange ‘ene ‘iló ‘i he me‘a na‘á ne mei ‘ilo he mo‘ui ko ‘ení. Na‘á ku talanoa mo e uitou ko ‘ení, ‘a e fa‘ē ‘a e ki‘i ta‘ahiné ni, pea na‘á ne fakamatala mai ‘a e me‘a ne hokó mo fakamo‘oni mai ko e me‘a ‘eni na‘e lea ‘aki ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i he‘ene lea ‘i he me‘afaka‘eiki ‘o ‘ene ki‘i ta‘ahiné.”8

Na‘e mālōlō si‘a ongo ki‘i tamaiki ‘a Mele ‘Isapela Hone mo Lionola Kēnoni Teila. Na‘e manatu ‘a Sisitā Hone ki he lea fakafiemālie na‘e fai ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ongo fefiné ni: “Na‘á ne tala mai te ma ma‘u ‘a e ongo ki‘i tamaikí ni ‘i he pongipongi ‘o e toetu‘ú ‘o hangē pē ko ‘ema tanu kinauá, ‘i he ma‘a mo e haohaoa, pea ‘i he‘ema hoko ko ‘ena fa‘eé ‘oku totonu ke ma ohi mo tauhi hake kinaua. Na‘á ne pehē ‘e ohi hake ‘a e fānaú ‘i he toetu‘ú ‘o hangē pē ko hono tanu kinautolú, pea te nau ma‘u ‘a e poto kotoa pē ‘oku fie ma‘u ke ma‘u ai ‘a e ngaahi nofo‘a fakatu‘i, mo e ngaahi pule, pea mo e ngaahi mālohi kotoa pē.”9

Neongo ‘oku tau tēngihia ‘a e mālōlō si‘otau ngaahi ‘ofa‘angá, ka ‘oku tau falala “e fai totonu pē ‘a e ‘Otua ‘o māmaní kotoa.”

‘I he me‘afaka‘eiki ‘o e tokotaha ta‘u 24 ko ia ko ‘Ifalemi Ma‘aké, na‘e pehē ai ‘e he Palōfitá: “Ko ha taimi pulonga mo fakamamahi ‘eni. Kuo te‘eki ai ke u ongo‘i mālu‘ia lahi pehē; he ‘okú ne ‘omi ki he‘eku fakakaukaú ‘a e mālōlō hoku ta‘okete ko ‘Alaviní, ‘a ē ne si‘i mālōlō ‘i Niu ‘Ioké, pea pehē ki hoku tehina si‘isi‘i taha ko Toni Kālosi Sāmitá, na‘e mālōlō ‘i Nāvuú. ‘Oku faingata‘a ke u mo‘ui ‘i māmani ‘o mamata ki he kau talavou ko ‘eni ne tau fakafalala ki he‘enau tokoní mo ‘enau poupoú, ‘i hono to‘o atu ‘i he lotolotonga ‘o ‘enau kei tutupu haké. ‘Io, ‘oku faingata‘a ke tau talia ‘a e ngaahi me‘á ni. Kuó u fakakaukau ‘i he taimi ‘e ni‘ihi te u fiemālie lelei ange ke ui atu au ‘o kapau ko e finangalo ia ‘o e ‘Otuá; ka ‘oku ou ‘ilo‘i ‘oku totonu ke tau fakalongolongo mo ‘ilo‘i ‘oku mei he ‘Otuá ia, pea talia Hono finangaló; ‘oku tonu ‘a e me‘a kotoa pē. ‘E taimi nounou pē kuo ui atu kitautolu kotoa ‘i he founga tatau: ‘e tatau pē au mo kimoutolu.”10

‘I he ‘aho 6 ‘o Sune 1832, na‘e faitohi ai ‘a Siosefa Sāmita kia ‘Ema Sāmita ‘o pehē: “Na‘á ku mamahi ‘i he‘eku fanongo ki he mālōlō ‘a e si‘i pēpē ‘a Hailamé. ‘Oku ou tui te tau lava ‘i ha tu‘unga ke kaungā-mamahi ai mo ia, ka kuo pau ke tau talia kotoa hotau tufakangá mo pehē ke fai pē ‘a e finangalo ‘o e ‘Eikí.”11

‘I he ‘aho 20 ‘o Sānuali 1840, na‘e faitohi ai ‘a Siosefa Sāmita kia ‘Ema Sāmita ‘o pehē: “Na‘á ku ma‘u ha tohi meia Hailame, na‘á ne fakafiefia‘i hoku lotó ‘i he‘eku ‘ilo ‘oku kei mo‘ui kotoa pē hoku fāmilí. Ka ‘oku tēngihia ‘e hoku lotó kinautolu kuo to‘o atu meiate kitautolú, ‘o ‘ikai koe‘uhí he ‘oku ‘ikai ha ‘amanaki, he te u toe fetaulaki pea mo nofo pē mo kinautolu. Ko ia, te tau lava pē ‘o tali lahi ange ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a e ‘Otuá.”12

“Fekau‘aki mo e kau pekia ‘i Saioné, ‘oku tau ongo‘i ke tangi fakataha mo kinautolu ‘oku tangí, kae manatu‘i ‘e fai ‘e he ‘Otua ‘o māmaní kotoa ‘a e me‘a ‘oku totonú.”13

“Kuo lahi ‘a e ngaahi pekiá, pea ‘oku tau nofo ai mo ha fakakaukau ‘oku mamahi, ka he ‘ikai ke tau toe lava ‘o fai ha me‘a. Ko e taimi ‘oku folofola ai ‘a e ‘Otuá mei he langí ‘o ui atu kitautolu mei hení, kuo pau ke tau talangofua ki He‘ene ngaahi tu‘utu‘uní.”14

‘I he me‘afaka‘eiki ‘o Sēmisi ‘Ātamá, na‘e pehē ai ‘e he Palōfitá: “Na‘á ku fuofua fetaulaki mo ia ‘i Sipilingifila, [‘Ilinoisi], ‘i he‘eku fononga mei Mīsuli ki Uāsingatoní. Na‘á ne kumi au ko e muli, ‘o ‘ave ki hono ‘apí, fakalotolahi‘i mo fakafiefia‘i au, peá ne ‘omi kiate au ha pa‘anga. Kuó ne hoko ko e kaume‘a mamae mo‘oni. … Na‘á ne ma‘u ha ngaahi fakahā fekau‘aki mo ‘ene hiki atú, pea kuó ne hiki atu ki ha ngāue mahu‘inga lahi ange. Ko e taimi ‘oku mateuteu ai ‘a e kakaí, ‘oku lelei ange ke nau hiki atu mei he mo‘uí ni. Kuo hiki atu ‘a Misa ‘Ātama ke fakaava ha ngaahi matapā ‘aonga ange ma‘á e kau pekiá. ‘Oku hākeaki‘i ‘a e laumālie ‘o e kakai angatonú ki ha ngāue ma‘ongo‘onga mo nāunau‘ia lahi ange; ko ia, ‘oku tāpuekina lahi ange kinautolu ke nau hiki atu ki he maama ‘o e ngaahi laumālié.”15

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Ko e hā ha‘o fakakaukau pe ongo‘i ‘i ho‘o lau ko ia ‘a e fakamatala ‘i he peesi 197–99? Na‘e tokoni‘i fēfē nai ‘e he ngaahi me‘a ko ‘eni ne hokó ‘a e founga hono ako‘i ‘e he Palōfita ko Siosefá ‘a e maté mo e toetu‘ú?

  • ‘Oku ‘i he vahé ni ha ngaahi pōpoaki na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ki he kakai na‘a nau tēngihia si‘i pekia honau ngaahi ‘ofa‘angá (peesi 199–206). ‘Oku ‘omi ‘e he Palōfitá ‘i he ngaahi pōpoaki ko ‘ení ha “ ‘amanaki lelei mo ha fakafiemālie” ‘aki ‘ene ‘ako‘i ‘a e ngaahi tokāteline ‘o e ongoongoleleí mo fakahā ki he kau fanongó e kaunga ‘a e ngaahi tokāteline ko iá ki he‘enau mo‘uí. ‘I ho‘o fakakaukau ki hao ngaahi ‘ofa‘anga kuo pekia pe ‘amanaki ke pekia, ko e hā ha fa‘ahinga mo‘oni ‘o e ongoongoleleí ‘okú ne ‘omi ha fakafiemālie kiate koe? Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e ngaahi mo‘oni ko ‘ení kiate koé?

  • Lau ‘a e fale‘i na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he taimi na‘á ne lea ai ‘o kau ki he mālōlō ‘a ‘Eletā Pānesí, pea kau ai mo ‘ene akonaki ‘o fekau‘aki mo e “founga ke mo‘ui mo mate aí” (peesi 201–02). Ko e hā hono ‘uhinga kiate koe ‘o ‘ene fale‘í? Fakakaukau ki ha fa‘ahinga founga ‘e liliu ai ho‘o mo‘uí ‘i ho‘o manatu‘i ‘a e fale‘i ko ‘ení.

  • Toe fakamanatu ‘a e ngaahi lea ‘a e Palōfitá ki he ngaahi mātu‘a ‘a e si‘i fānau na‘e pekiá (peesi 202–04). ‘E founga fēfē hano ‘omi ‘e he tokāteline ko ‘ení ha ‘amanaki lelei ki he mātu‘a ‘oku mamahí?

  • Ako ‘a e fale‘i ‘a Siosefa Sāmita fekau‘aki mo ‘etau tali ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘i he taimi ‘oku mate ai ha taha ‘oku tau ‘ofa ai (peesi 204–06). ‘E uesia fēfē ‘e he‘etau fili ke tali ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘a e ngaahi me‘a te tau ongo‘í? ‘a ‘etau leá mo ‘etau ngaahi tō‘ongá? ‘E founga fēfē hano tokoni‘i ‘o e kakai kehé ‘e he‘etau ngaahi filí?

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: Sione 20:1–29; Mōsaia 16:7–8; ‘Alamā 40:11–12; Molonai 8:11–20; T&F 42:45–46

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. Siosefa Sāmita ko e Lahí, ‘i hono faka‘aonga‘i ‘i he Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 18, p. 5, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Ko e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti ‘i ‘Iutā.

  2. Siosefa Sāmita ko e Lahí, tāpuaki na‘e fai kia Siosefa Sāmita ki mu‘a si‘i pē pea si‘i mālōlō ‘a Siosefa Sāmita ko e Lahí ‘i he ‘aho 14 ‘o Sepitema 1840, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; faka‘aonga‘i ‘i he Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1845 manuscript, p. 298, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  3. History of the Church, 6:302–3 310–11, 315–16; ko e fakalea totonú ‘oku ha‘í; toe liliu e vahevahe fakapalakalafí; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, pea mo Uiliami Keleitoni; vakai foki, fakamatala fakalahí, peesi 648, fika 3.

  4. History of the Church, 5:361–63; ne liliu hono fakapalakalafí; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 16 ‘o ‘Epeleli 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi mo Uiliate Lisiate.

  5. History of the Church, 4:553–54; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 20 ‘o Mā‘asi 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  6. History of the Church, 6:316; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, pea mo Uiliami Keleitoni; vakai foki, fakamatala fakalahi, peesi 648, fika 3.

  7. History of the Church, 6:366; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 12 ‘o Mē 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Tōmasi Puloka.

  8. Joseph F. Smith, “Status of Children in the Resurrection,” Improvement Era, May 1918, p. 571.

  9. Mele ‘Isapela Hoani, na‘e faka‘aonga‘i ‘i he History of the Church, 4:556, futinouti; mei he fakamatala na‘e fai ‘i he ‘aho 19 ‘o Nōvema 1896, ‘i Sōleki Siti ‘i ‘Iutā.

  10. History of the Church, 4:587; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o ‘Epeleli 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  11. Tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Ema Sāmita, ‘aho 6 ‘o Sune 1832, Kulinivila, ‘Initiana; Chicago Historical Society, Sikākou ‘i ‘Ilinoisi.

  12. Tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Ema Sāmita, ‘aho 20 ‘o Sānuali 1840, Vahefonua Sesitaá ‘i Penisilivēnia; Chicago Historical Society, Sikākō, ‘Ilinoisi.

  13. History of the Church, 1:341; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita ki he kakai tangata ‘i Mīsulí, ‘aho 21 ‘o ‘Epeleli 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  14. History of the Church, 4:432; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia Sāmita Tātolo, ‘aho 9 ‘o ‘Okatopa 1841, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi.

  15. History of the Church, 6:51–52; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita, ‘aho 9 ‘o ‘Okatopa 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate mo e Times and Seasons, Sept. 15, 1843, p. 331; na‘e pulusi tōmui ‘a e Times and Seasons ko ‘ení.

ʻĪmisi
Joseph and Emma with twins

Ko Siosefa mo ‘Ema Sāmita mo e ongo māhanga na‘á na pusiaki‘i hili pē ha taimi nounou mei he mālōlō ‘ena ongo māhanga kei valevalé. Na‘e tali loto hounga‘ia ‘e Siosefa mo ‘Ema, ‘a Siosefa mo Sūlia ki hona fāmilí, ka na‘e mālōlō pē ‘a e pēpē ko Siosefá ‘i Mā‘asi 1832.

ʻĪmisi
mother with daughter

Na‘e ako‘i mai ‘e Siosefa Sāmita ko e fānau valevalé kuo pau ke nau “toe tu‘u ‘o hangē pē ko ‘enau maté” pea ‘e fe‘iloaki ‘a e mātu‘á mo ‘enau fānaú ‘i he “faka‘ofo‘ofa tatau pē ‘i he nāunau fakasilesitialé.”