‘Inisititiuti
Lēsoni 13 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí


“Lēsoni 13 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 13 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 13 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

ʻĪmisi
ko ha kulupu toʻu tupu

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāue ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Ko e tānaki fakataha ko iá, ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe fakafehoanaki ki hono mafatukitukí, ʻikai mo ha toe meʻa ʻe fakatatau ki hono mahuʻingá, ʻikai mo ha toe meʻa ʻe tatau mo hono ngeiá ” (Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsileli” [fakataha lotu fakamāmani lahi ʻa e toʻu tupú, Sune 3, 2018], ko ha tānaki atu ki he New Era mo e Ensign, 8, HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org). Te ke maʻu ʻi he ʻiuniti ko ʻení ha faingamālie ke ako ha ngaahi akonaki makehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo fakakaukau ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ngāue mahuʻingá ni e kakaí kia Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo akó, kumi e ngaahi fatongia mo e ngaahi faingamālie ʻe lava ke ʻaʻau ia ʻi hoʻo kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

Konga 1

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻete kau ki he fale ʻo ʻIsilelí?

Ke mahino e mahuʻinga ʻo ʻeta kau ki he fale ʻo ʻIsilelí, ʻe ʻaonga ke ke ako e founga ne tupu ai e fale ʻo ʻIsilelí. ʻI ha taimi hili ʻa e 2000 BC, naʻe hā ʻa Sīsū Kalaisi kia ʻĒpalahame ʻo fakahoko ha fuakava taʻengata mo ia. Naʻe talaʻofa e ʻEikí kia ʻĒpalahame mo Sela ʻe foaki ki hona hakó e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ui e ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé. (Vakai, ʻĒpalahame 2:6–11; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Fuakava Faka-ʻĒpalahamé,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.)

ʻĪmisi
Ko ʻĒpalahame ʻi he Fonua ko Mamilí, tā ʻe Grant Romney Clawson

Naʻe fakafoʻou ʻe he ʻEikí e fuakavá ni mo e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké pea mo hono mokopuna ko Sēkopé. Naʻe liliu ʻe he ʻEikí e hingoa ʻo Sēkopé ki he ʻIsileli. Naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ha foha ʻe toko 12, ʻa ia ʻoku ʻiloa honau hakó ko e fale ʻo ʻIsilelí pe ko e Kakai ʻIsilelí. (Vakai, Sēnesi 26:24; 28:10–15; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIsileli,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.)

ʻĪmisi
Tāpuakiʻi ʻe Sēkope Hono Ngaahi Fohá (Tāpuakiʻi ʻe Sēkope ʻa Siosefa), tā ʻe Harry Anderson

Ko e Fale ʻo ʻIsilelí ko e kakai fuakava ia ʻo e ʻOtuá. ʻI he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki toputapú, ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia ke fakaaʻu e ongoongolelei ʻa e ʻEikí ki he kakai kotoa pē ʻi he māmaní pea mo fakafaingamālieʻi e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava mahuʻingá maʻanautolu kuo pekia teʻeki ke maʻu ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ne tui ai e hako ʻo ʻIsilelí kia Sīsū Kalaisi mo tali e fuakava faka-ʻĒpalahamé, ʻoku nau fakataha ki he fale ʻo ʻIsilelí pea hoko ko ha konga ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻEikí. ʻE lava ke ohi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ʻo e hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻenau fakahaaʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisi mo tali e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo ʻEne ongoongoleleí (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Ohi,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
continental map showing individuals

Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Ko kitautolú …ko e fānau ʻo e fuakavá. ʻOku tau toe maʻu ʻi hono fakafoʻou e talaʻofá ni, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pea mo e ongoongolelei taʻengatá. Ko ʻetau ngaahi kui ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope. Ko ha kakai ʻIsileli kitautolu. ʻOku tau maʻu ʻa e totonu ke maʻu e ongoongoleleí, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e moʻui taʻengatá. ʻE tāpuekina ʻe heʻetau ngaahi ngāué e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní mo e ngaahi ngāue hotau hakó. ʻOku maʻu ʻe he hako ʻo ʻĒpalahamé mo kinautolu ʻoku tānaki fakataha ki hono fāmilí ʻo fakafou ʻi hono ohi kinautolú, ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ko ʻení—ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tali e ʻEikí mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.. (“Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 33)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Te ke fakamatalaʻi fēfē ki ha tokotaha ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻa e fale ʻo ʻIsilelí pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga aí?

Konga 2

Ko e hā kau ka kau ai ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí?

ʻI hono ako ʻe Līhai e ʻū lauʻi peleti palasá, naʻá ne ako lahi ange fekauʻaki mo hono hakó pea mo hono tuʻunga ʻi he fale ʻo ʻIsilelí (vakai, 1 Nīfai 5:14). Ke tokoni ke mahino ki hono fāmilí ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, naʻe fakatatau ʻe Līhai e fale ʻo ʻIsilelí ki ha fuʻu ʻōlive. Naʻá ne fakamatala ʻoku tatau tofu pē e mapaki ʻa ha vaʻa mei he fuʻu ʻōlivé mo e mapaki ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí mo movetevete ki he ngaahi fonua mamaʻó. Pea ʻoku tatau tofu pē hono hoko ʻo ha vaʻa ʻōlive mei ha fuʻu ʻakau kehe ki ha fuʻu ʻōlive kehé mo e faifai ko ia pea lava ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli pea hoko ko ha konga ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻEikí. Vakai, 1 Nīfai 10:12–14.)

ʻĪmisi
ko ha vaʻa ʻoku hoko ki ha fuʻu ʻakau

Ko e hokó ko ha founga ia ʻoku fakatahaʻi ai ha vaʻa kuo tuʻusi mei ha fuʻu ʻakau ki ha fuʻu ʻakau kehe ʻi ha founga ʻoku hoko ai e vaʻa ko iá ko ha konga moʻoni ʻo e fuʻu ʻakaú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Nīfai 10:12–14, mo fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí. (Fakatokangaʻi ange: ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻuhinga e foʻi lea Kau Senitailé ki he “ngaahi puleʻanga ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ongoongoleleí, neongo ʻoku ʻi ai ha toto ʻo ʻIsileli ʻi hono kakaí” [Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kau Senitailé,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org].)

Ne ʻikai ke fuoloa mei he ngaahi akonaki ʻa Līhai kau ki hono fakamoveteveteʻi mo tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, naʻe ʻilo ʻe Nīfai e fakafekiki hono ngaahi tokouá ʻi he meʻa ne akoʻi ange ʻe heʻenau tamaí. Ne nau talaange kia Nīfai ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu e ngaahi akonaki ʻa Līhai fekauʻaki mo e “ngaahi vaʻa totonu ʻo e fuʻu ʻōlivé, pea toe kau foki ki he kau Senitailé” (1 Nīfai 15:7).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e fakamatala ʻa Nīfai ʻi he 1 Nīfai 15:12–15, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi moʻoni ʻoku tokoni atu ke mahino lelei ange kiate koe ʻa hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻI heʻetau talanoa fekauʻaki mo e tānaki fakatahá ʻoku tau lea ʻaki ai e moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpōaki ʻo hono toe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. (“ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” 8)

ʻOku fakakau ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ʻa kinautolu ʻoku kei moʻuí mo kinautolu kuo pekiá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke lekooti e founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí pe moʻui ho fāmilí ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Fakakaukau ki ha tokotaha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—te ne ala fie maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Lekooti e hingoa ʻo e tokotaha ko ʻení pea mo e ʻuhinga ʻokú ne mahuʻinga ai kiate koé. Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke fai ke tokoni ki he tokotaha ko ʻení ke maʻu e ngaahi tāpuakí ni.

Konga 3

Te u lava fēfē ʻo kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

Naʻe akonaki ʻa Sēkope, tehina ʻo Nīfaí, fekauʻaki mo hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileí ʻaki ʻene fakahoko e talanoa fakatātā ʻa Seinosi ʻo e ngaahi fuʻu ʻōlive vaó mo e koló. ʻI he talanoa fakatātaá, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻEiki ʻo e ngoué ʻa Sīsū Kalaisi, pea fakafofongaʻi ʻe he tamaioʻeikí ʻEne kau palōfitá mo e kau ākonga kehe kuo uiuiʻi ke nau tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fuʻu ʻōlive kehe ʻoku tō ʻi he ngoueʻangá e ngaahi kulupu ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. (Vakai, Sēkope 5.)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Sēkope 5:61–62, 70–72, ʻo kumi e meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai e ʻEikí meiate kinautolu kuo uiuiʻi ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni e faingofua ko ia hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Ko etaimi kotoa pē ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa pē ke tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke ne laka ki muʻa ʻi hono fakahoko e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo maʻu honau ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e papitasó mo e temipalé, ʻokú ke tokoni ai ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. ʻOku faingofua pehē ia. (“ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” 15)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngāue

Faʻu ha Palani

Fakakaukau ki he tokotaha—mei ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—naʻá ke tohi fekauʻaki mo ia ʻi he vahe 2. Faʻu ha palani faingofua ʻo e meʻa te ke fakahoko ke tokoni ki he tokotahá ni ke ne foua e ngaahi sitepu ʻo hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke fakaafeʻi ha tokotaha ki ha ʻekitivī faka-Lotu pe vahevahe ha potufolofola mo ha tokotaha, pe te ke download mo kamata fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama telefoni toʻotoʻo ʻo e FamilySearch Family Tree. Fakatokangaʻi ange e lahi ʻo e ngaahi founga ʻi he polokalamá ni ʻe lava ʻo tokoni atu ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai.