‘Inisititiuti
Lēsoni 1 Naunau ʻa e Faiakó: Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi


“Lēsoni 1 Naunau ʻa e Faiakó: Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 1 Naunau ʻa e Faiakó,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 1 Naunau ʻa e Faiakó

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

Naʻe fakamoʻoni ʻa Pīsope Sēlati Kausei, ko e Pīsope Pule lolotongá, ʻo pehē, “Ko e tefitoʻi pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakafoki mai ʻa e ʻilo moʻoni ki he fatongia mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi hono fakamoʻui mo huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá” (“Ko ha Fakamoʻoni Moʻui ʻo e Kalaisi Moʻuí,” Liahona, Mē 2020, 39).

ʻOku fakalotoʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau tui kia Sīsū Kalaisi pea ueʻi kitautolu ke tau fai lelei. Ko ha ola ʻo e lēsoni ko ʻení, ʻe ʻiloʻi ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga te nau lava ʻo maʻu ʻo fakafou ʻi heʻenau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke nau fakahoko ke toe ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi, mo palani ʻa e founga te nau lava ai ʻo hoko ko ha kau ako faivelenga ange.

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻe lava, fetuʻutaki ki he fānau ako ʻoku nau lesisita ki he kalasi ko ʻení kimuʻa ʻi honau fuofua ʻaho ʻi he kalasí, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ʻa e naunau teuteu ki he ʻuluaki lēsoní kimuʻa he taimi kalasí. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kau ako kehe kotoa pē ha tatau ʻo e lēsoni 1 naunau teuteú ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻuluaki kalasí. Fakaʻaongaʻi ʻa e naunau teuteú lolotonga hoʻomou fealeaʻaki fakakalasí koeʻuhi ke lava ke mahino ki he kau akó ʻi he taimi pē ko iá ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke teuteu ki he kalasí mo fakatupulaki ʻenau aʻusia lolotonga ʻa e kalasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻE liliu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo moʻuí.

Hili hono talitali lelei ʻa e fānau akó mo feinga ke ʻiloʻi kinautolú, fakapapauʻi ʻoku lava ke nau maʻu ʻa e naunau teuteu ki he kalasí ki he lēsoni ko ʻení. Hili ia pea fakaʻaliʻali mo lau ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻOku hoko ha meʻa mālohi he taimi ʻoku fekumi ai ha kiʻi tamasiʻi ke ʻilo lahi ange kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻe toe mālohi mo mahino ange ai e ngaahi moʻoni ko iá ka ko e Tohi ʻa Molomoná. …

ʻI heʻetau faʻa ako fakamātoato e ngaahi moʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke hoko ia ko ha meʻa liliu moʻui. (“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?Liahona, Nōvema 2017, 61, 62)

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná meia Palesiteni Nalesoní? (ʻI he lolotonga ʻo e vahevahe ʻa e kau akó, te ke lava ke lekooti ʻa e ngaahi moʻoni tatau mo ʻeni ʻi he palakipoé: ʻE tokoniʻi au mei hono ako ʻo e Tohi ‘a Molomoná ke u ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Te ne liliu ʻeku moʻuí.)

Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he founga kuo tākiekina ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻi hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi fakanounou pe lau ʻa e sīpinga meia ʻEletā Pita M. Sionesoni ʻoku maʻu ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú.)

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola pau, ngaahi talanoa, ngaahi meʻa naʻe hoko, tokāteline pe ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná kuo tupulaki ai hoʻo ʻilo ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú pea vahevahe pe ko e fē ʻi heʻene ngaahi lea fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku mahuʻinga taha kiate kinautolu ʻi he taimi ní.

ʻOku fakamoʻoni e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi ange ko e konga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe tohi ia ʻe ha kau faʻu tohi tefito ʻe fā: Nīfai, Sēkope, Molomona, mo Molonai. Fakaʻaliʻali pe tufa ʻa e saati ko ʻení. Hili ia pea fakaafeʻi fakakalasi pe fakatauhoa ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e fakamatala ʻi lalo he “Aʻusiá” ʻi he kōlomu hono uá, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻá ne fakafeʻungaʻi ʻa e tokotaha faʻu tohi takitaha ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi.

Kau Faʻu Tohi Tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná-Naunau ʻa e Faiakó—Lēsoni 1

Tokotaha Faʻu Tohí

Aʻusiá

Taumuʻá

Taumuʻá

Tokotaha Faʻu Tohí

  1. Nīfai

Aʻusiá

2 Nīfai 11:2

Taumuʻá

2 Nīfai 25:26

Tokotaha Faʻu Tohí

  1. Sēkope

Aʻusiá

2 Nīfai 11:3

Taumuʻá

Sēkope 1:7–8

Tokotaha Faʻu Tohí

  1. Molomona

Aʻusiá

Molomona 1:15

Taumuʻá

Molomona 3:20–22

Tokotaha Faʻu Tohí

  1. Molonai

Aʻusiá

ʻEta 12:38–39

Taumuʻá

ʻEta 12:41

Kau Faʻu Tohi Tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻa e faiakó

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení.

  • Fakakaukauloto ki haʻo fepōtalanoaʻaki mo ha taha ʻokú ke ʻiloʻi kuó ne mamata mo fefolofolai mo Sīsū Kalaisi. Fakamatalaʻi ʻa e founga te ke fakafanongo ai mo tali ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha ko iá. ʻI hono ʻiloʻi e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Nīfai, Sēkope, Molomona, mo Molonaí, ʻe founga fēfē nai haʻo lau mo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo kehe ia mei he ʻū tohi kehé?

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ha potufolofola te nau fili mei he kōlomu hono tolu ʻo e sātí, ʻoku ui ko e “Taumuʻá,” pea kumi ki ha ʻuhinga ʻe taha pe lahi ange naʻe lekooti ai ʻe he tokotaha ko ia naʻá ne hikí ʻa ʻene pōpoakí. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.

Lau fakataha ʻa e 2 Nīfai 33:10 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai mo liliu ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻetau moʻuí.

  • Ko e hā naʻá ke ako meia Nīfai fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo ʻene lekōtí? (Mahalo ʻe ʻilo‘i ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku fakalotoʻi kitautolu ʻe he pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ke fakahoko ha ngāue lelei.)

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke fakahoko ha ngāue lelei mo tui kia Sīsū Kalaisi?

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau lava ʻo fakahoko ʻaki ʻenau ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu ai ha aʻusia ʻoku fakatefito lahi ange ʻia Kalaisí. Mahalo te ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú.

ʻOku paotoloaki ʻe he naunau teuteu ki he kalasí ʻa e akó.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

Falala ki he teuteu ʻa hoʻo kau akó. Kumi ha ngaahi founga ke poupouʻi ai e kau akó ke nau ako ʻa e naunau teuteu ki he kalasí kimuʻa he taimi kalasí. Hili ia pea fakaʻaongaʻi leva ʻenau teuteú lolotonga ʻa e kalasí. ʻI hono fakahoko iá ʻe fakalotoa ai ʻa e kau akó ke nau fatongia lahi ange ʻaki ʻenau ako pē ʻanautolú. Lolotonga ʻa e kalasí, ʻoange ki he kau akó ha ngaahi faingamālie ke vahevahe e founga ʻoku hanga ai ʻe he naunau teuteú ʻo fakaleleiʻi ʻenau ako fakataautaha ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo fakatupulaki ʻenau aʻusia ʻi he kalasí.

Koeʻuhi ko e ʻuluaki kalasí ʻeni pea ʻoku tokolahi ha fānau ako ne ʻikai lava ke maʻu ha faingamālie ke ako ʻa e naunau teuteú kimuʻa he kalasí, ʻe lava ke mou lau fakataha ʻa e konga 3 ʻo e naunau teuteu ki he kalasí pea fehuʻi:

  • Ko e hā naʻá ke ʻilo fekauʻaki mo e teuteu ki he ako fakalaumālié mei he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 17:3?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau teuteuʻi ai hotau ʻatamaí mo e lotó ki he akó ʻi he kalasi ko ʻení?

  • ʻE lava fēfē ʻe hono lau ʻo e naunau teuteú, kau ai ʻa e ngaahi potufolofola kuo vaheʻi atu mei he Tohi ʻa Molomoná, kimuʻa he kalasí ke fakatupulaki ʻa hoʻomou malava ke feakoʻaki ʻiate kimoutolu pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ʻa e kalasí? (Mahalo ʻe tokoni ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi fakaafe ke ako, fakalaulauloto, lekooti, pe aleaʻí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he naunau teuteu ki he kalasí ke nau ako loloto ange ʻiate kinautolu pē pea fakalakalaka foki mo ʻenau aʻusia ʻi heʻenau ako ʻi he kalasí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi pe fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko e “Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú” ʻi he konga 3 ʻo e naunau teuteú.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato ʻa e ʻekitivitī “Vahevahe mo Hoʻo Faiakó” ʻi he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e naunau teuteú kapau kuo teʻeki ai ke nau fai ia.

ʻI hoʻo fakaʻosi e kalasí, ʻe lava ke ke fakamoʻoni pe ko ha tokotaha ako ki he founga ʻoku lava ke faitāpuekina ai ʻe he haʻu mateuteu ke ako fakatahá ʻa e moʻui ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e kalasí ʻi hoʻomou ngāue fakataha ke hoko ʻo tatau ange mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.

Ki He Kalasi Hokó

Fakamatalaʻi ange ko e kalasi hono hokó ʻe fekauʻaki ia mo hono tali ʻo e faleʻi fakaepalōfitá. Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā e ngaahi pōpoaki fakamuimuitaha mei he kau palōfitá kuo mātuʻaki mahuʻinga fakataautaha kiate kinautolú. Te ke lava foki ʻo fehuʻi ange ke nau fakakaukau ki ha ngaahi pōpoaki fakaepalōfita naʻe mei faingataʻa ki ha kakai ʻe niʻihi ke nau tali. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi pōpoaki ko ʻení pea mo honau ivi tākiekiná ʻi heʻenau ako ʻa e naunau teuteu ki he kalasi hokó.