‘Inisititiuti
Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Vilitaki Atu Ki Muʻa ʻi he Hala ʻo e Fuakavá


“Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Vilitaki Atu Ki Muʻa ʻi he Hala ʻo e Fuakavá,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Vilitaki Atu Ki Muʻa ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

ʻĪmisi
tokotaha kei talavou ʻokú ne luelue

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ou fie lea atu ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fefine, mo e fānau he feituʻu kotoa pē.” (“ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Ki Muʻá,” Ensign, ʻEpeleli 2018, 4). ʻI he hokohoko atu hoʻomou ako e tokāteline ʻo Kalaisí, fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kimoutolu ʻe hono fakahoko mo tauhi e fuakava ʻo e papitaisó, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālié Māʻoniʻoní pea mo e kātaki ki he ngataʻangá ke ke hoko ʻo hangē lahi ange ai ko e Tamai ʻi he Langí.

Konga 1

ʻE tāpuekina fēfē au heʻeku fuakava ʻi he papitaisó mo kinautolu kotoa ʻoku ou feohi mo iá?

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko ʻApinetaí ki he Tuʻi ko Noá mo hono kakaí ke fakatokanga kiate kinautolu kapau he ʻikai ke nau fakatomala, ʻe tuku kinautolu ki he nofo pōpulá. Ne fakafīsingaʻi ʻe he Tuʻi ko Noá e pōpoaki ʻa ʻApinetaí pea fekau ke tāmateʻi ia. Naʻe lekooti mo akoʻi fakafufū ʻe ʻAlamā, ko ha taha ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Noá e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí. ʻI he fakaʻau ke tokolahi e falukunga kakai tui kia ʻAlamaá, ne nau fakataha ki he Vai ʻo Molomoná pea nau fakahoko ai ʻa e fuakava ʻo e papitaisó.

ʻĪmisi
Ko e fai papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná.
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Mōsaia 18:8–10, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻoku tau palōmesi ke fakahoko mo aʻusia ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí. Fakatokangaʻi foki e meʻa ʻoku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ko ha konga ʻo e fuakava ko ʻení.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene lea fekauʻaki mo ʻetau palōmesi ke mamahi fakataha mo fakafiemālieʻi e niʻihi kehé, naʻá ne pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Teili G. Lenilani

ʻI he Siasí, ko e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé ko e pau ko ia ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga ʻenau mātuʻá pe ko e Tamai Hēvaní. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo maʻu e ʻilo ki he mahuʻinga moʻoni ʻo e laumālié. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo ongoʻi e tokanga ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. He ʻikai lava ke tau fakahoko kakato hotau tufakanga fakafuakava ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, kae ʻoua ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá. [Vakai, Mōsaia 18:8–10.] ʻE hanga ʻe he fakakaukau ko ʻení ʻo fakaava hotau lotó ke tau ongoʻi e ʻamanaki-tō-noa, manavasiʻi mo e loto mamahi ʻa e niʻihi kehé. (“ʻIhe Fofonga ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2015, 94)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ki ha kakai ʻoku nau tauhi ʻenau fuakava ʻi he papitaisó. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻokú ke lava ʻo fakakaukau ki ai ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne fakatātaaʻi e founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai e fuakava ʻi he papitaisó? Mateuteu ke vahevahe hoʻo ngaahi sīpingá ʻi he kalasí.

Konga 2

ʻE lava fēfē ke liliu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻeku moʻuí?

ʻI he ngaahi tohi ʻa Nīfai fekauʻaki mo e tokāteline ʻo Kalaisí, naʻá ne akoʻi ko kinautolu ʻoku muimui he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí mo papitaisó, ʻe foaki kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei he Tamai Hēvaní (vakai, 2 Nīfai 31:12).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 2 Nīfai 31:13, 17, ʻo kumi e founga ʻe lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ai hoʻo moʻuí ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
ko hano hilifakinima ʻo ha tokotaha kei talavou

Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e leá ni fekauʻaki mo e lea ʻi he ngaahi lea ʻa e kau ʻāngeló:

ʻĪmisi
Palesiteni Poiti K. Peeka

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻoku lea ʻaki ʻe he kau ʻāngeló e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe lava ke ke lea ʻaki e lea ʻa e kau ʻāngeló, ʻa ia ko hono ʻuhingá te ke lava ʻo lea ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE leʻo siʻi ia. … Ka ʻe ʻi ai ʻa e mālohí. (“The Gift of the Holy Ghost: What Every Member Should Know,” Ensign, Aug. 2006, 49–50)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e papitaiso ʻaki e afí.

Fakahoko ha taha ʻo e ongo ʻekitivitī ko ʻení pe fakahoko fakatouʻosi kinaua.

  1. Lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

    ʻĪmisi
    ʻEletā Tēvita A. Petinā

    Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tokotaha faifakamāʻoniʻoniʻi [ia] ʻokú ne fakamaʻa mo tutu ke ʻauha e kinohaʻa mo e kovi ʻi he laumālie ʻo e tangatá. [Vakai, 3 Nīfai 27:19–21]. …

    ʻI heʻetau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí, ʻoku fakatou tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau tomuʻa fakamaʻa kitautolu mei he angahala ʻa ia ne fekauʻaki mo e papitaisó pea mo e malava ke toutou fakamaʻa mei he angahalá ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he takaua mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

    … ʻI heʻetau mateuteu moʻoni mo kau atu ki he ouau toputapú ni ʻi he loto mafesifesi mo ha Laumālie fakatomalá, ko e talaʻofá leva te tau lava ke maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea ʻi he ivi fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé, te tau lava ke tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá. (“Tauhi Maʻu Ai pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá,” Liahona, Mē 2016, 59, 61–62)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Te ke fakamatalaʻi fēfē e papitaiso ʻaki e afí mo e lea ʻi he lea ʻa e kau ʻāngeló ki ha taha ʻoku teuteu ke papitaiso? Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke aʻusia ai e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Konga 3

Te u lava fēfē ʻo maʻu ha ʻamanaki mo ha fiefia ʻoku lahi angé ʻi heʻeku faifeinga ke kātaki ki he ngataʻangá?

Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ko e fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní fakataha mo e kātaki ki he ngataʻangá, ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 2 Nīfai 31:15–16, 19–21, ʻo kumi ʻa e ʻuhinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá.

Sio pe lau e pōpoaki ko ʻeni meia ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo kātaki ki he ngataʻangá mo ha fiefia ʻoku lahi angé.

ʻĪmisi
ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa

Ko e kātaki ki he ngataʻangá, pe ko e tauhi faivelenga maʻu ai pē ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kotoa ʻetau moʻuí, ko ha fie maʻu mahuʻinga ia ki he fakamoʻuí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakafaikehekeheʻi ʻe he tui ko ʻení ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mei he ngaahi tui fakalotu kehe ʻoku nau akoʻi ʻoku fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tui mo ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e ʻEikí, “Kapau te ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú ʻo kātaki ki he ngataʻangá, te ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (T&F 14:7).

[Ko ia ai], ko e kātaki ki he ngataʻangá ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakafiefiemālie pē ʻi hono kātakiʻi e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e moʻuí pe “koloa pē ke kātakiʻí.” ʻOku longomoʻui ʻetau tui fakalotú ʻi hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fou he hala hangatonu mo fāsiʻí ke fakatupulaki ʻenau moʻuí ke toe foki kiate Ia ʻi ha ʻaho.

ʻI heʻetau vakai ki ai mei hení, ʻoku pau mo nāunauʻia e kātaki ki he ikuʻangá, kae ʻikai taʻepau mo fakamamahi. Ko ha tui fakalotu ʻeni ʻo e fiefia, ʻamanaki lelei, mo e fakahaofi. (“Have We Not Reason to Rejoice?Liahona, Nov. 2007, 20)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Kumi ha sīpinga ʻo e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kātaki ki he ngataʻangá mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ko ha taha mei he Tohi ʻa Molomoná pe ha taha ʻokú ke ʻilo. Lekooti ʻa e founga kuo takiekina ai ʻe he sīpinga ko ʻení hoʻo mahino ki he ʻuhinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá.