‘Inisititiuti
Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Tuí, ʻAmanaki Leleí mo e Manavaʻofá


“Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Tuí, ʻAmanaki Leleí mo e Manavaʻofá,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Tui, ʻAmanaki Lelei, mo e Manavaʻofa

ʻĪmisi
Te Ne Toe Hāʻele Mai ke Angi mo Pule, tā fakatātaaʻi ʻe Mary R. Sauer

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi he taimi naʻe kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí aí ʻo pehē, “ʻOku fepoupouaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí mo e manavaʻofá, pea ʻi he tupu ʻo lahi ange ʻa e tahá, ʻoku tupulaki kotoa pē ai. … ʻOku ngāue fakataha ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe tolu—ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá—ʻo fakavaʻe ʻaki ʻa e moʻoni mo e maama ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ke lahi ange ai ʻetau ngaahi ngāue leleí [vakai, ʻAlamā 7:24]” (“Ko e Mālohi Taʻefakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 23, 24; vakai, Molonai 10:20). ʻI hoʻo ako e naunau ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fakahoko ke fakaʻaongaʻi kakato ange ai e ngaahi ʻulungaanga fakalangi ʻe tolu ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 1

ʻOku tākiekina fēfē nai ʻeku ʻamanaki leleí ʻe heʻeku tui kia Sīsū Kalaisí?

Hili hono fakaʻauha e sivilaise ʻo e kakai Nīfaí, naʻe toe toko taha ai ʻa Molonai ke ne fakakakato ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tānaki atu foki ha ngaahi akonaki ʻe niʻihi mei heʻene tamai, ko Molomoná, ʻa ia ne kau ai ha malanga fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tuí, ʻamanaki leleí mo e manavaʻofá (vakai, Molonai 7:1).

ʻĪmisi
ʻoku tohi ʻa Molonai ʻi he veʻe afí
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Molonai 7:33, 38, 40–43, mo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻi he tuí mo e ʻamanaki leleí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e felāveʻi ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni M. Lāsolo Pālati

Ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—tui moʻoni, ʻaki ʻa e laumālié kotoa pea taʻeueʻiá—ko ha mālohi ia ke fakatokangaʻi ʻe he ʻunivēsí kotoa. ʻE lava ke hoko ia ko ha mālohi fakatupu ngāue ʻa ia ʻoku faʻa hoko ai ʻa e ngaahi maná. Pe ʻe lava ke hoko ia ko ha tupuʻanga ʻo ha mālohi fakaeloto, ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e nongá, fiemālié mo e loto-toʻa ke matuʻuaki ʻa e ngaahi meʻá.

ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tuí mo e falala ke ngāué, ʻoku tupu ai ʻa e ʻamanaki leleí. ʻOku tupu ʻa e ʻamanaki leleí mei he tuí pea ʻokú ne ʻomi ha ʻuhinga mo ha taumuʻa ki he meʻa kotoa ʻoku tau fakahokó. ʻE lava foki ke ne ʻomi ʻa e fakapapau fakafiemālie ʻoku tau fie maʻu ke moʻui fiefia ai ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he angahalá, faingataʻá mo e fakamaau taʻetotonú.. (“The Joy of Hope Fulfilled,” Ensign, Nov. 1992, 32)

ʻĪmisi
finemui ʻoku malimali
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha tāpuaki kuó ke maʻu pe te ke maʻu ʻi hano fakatefito hoʻo moʻuí ʻi he tui mo e ʻamanaki lelei kia Sīsū Kalaisí?

Konga 2

Te u fakatupulaki fēfē nai hoku tuʻunga malava ke aʻusia ʻa e ʻamanaki leleí?

ʻI hono fakanounouʻi ʻe Molonai e lekooti ʻo e kakai Sēletí, naʻá ne fakakau ai e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ko ʻEtá fekauʻaki mo e tuí. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki ai ha ngaahi mana lahi ne hoko ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. (Vakai, ʻEta 12:3–22.) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai “ko e tuí ko [ha] ngaahi meʻa ia ʻoku ʻamanaki ki ai kae ʻikai mamata ki ai” (veesi 6).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻEta 12:4, 32, mo fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo ʻamanaki atu ki ai ʻi hoʻo ngāue ʻi he tui ki he ʻOtuá.

Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni ʻUkitofa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e mālohi taʻefakangatangata ʻo e ʻamanaki leleí:

ʻĪmisi
Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa

Ko e ʻamanaki leleí ko ha meʻa-foaki ia ʻo e Laumālié [vakai, Molonai 8:26]. Ko ha ʻamanaki ia ʻe tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻEne Toetuʻú, ʻa ʻetau malava ʻo toe tuʻu hake ki he moʻui taʻengatá pea ʻe hoko ʻeni ʻi heʻetau tui ki he Fakamoʻuí [vakai, Molonai 7:41]. Ko e faʻahinga ʻamanaki lelei ko ʻení ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e talaʻofá mo ha fekau [vakai, Kolose 1:21–23], ʻoku ō fakataha mo e ngaahi fekaú kotoa pea ʻoku ʻi ai hotau tufakanga ke ʻai ke hoko ia ko e konga longomoʻui ʻo ʻetau moʻuí pea lavaʻi hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ke siʻaki ʻa e ʻamanaki leleí. ʻOku hanga ʻe he ʻamanaki lelei ki he palani angaʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fiefiá, ʻo tataki atu kitautolu ki he melinó [vakai, Loma 15:13], ʻaloʻofá [vakai, Saame 33:22], fiefiá [vakai, Loma 12:12], mo e nēkeneká [vakai, Lea Fakatātā 10:28]. Ko e ʻamanaki lelei ki he fakamoʻuí ʻoku tatau mo ha tatā maluʻi [vakai, 1 Tesalonika 5:8]; pea ko e fakavaʻe ia ʻo ʻetau tuí [vakai, Hepēlū 11:1; Molonai 7:40] mo ha taula ki hotau laumālié [vakai, Hepelū 6:19; ʻEta 12:4]. (“Ko e Mālohi Taʻefakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” 21–22)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke hoko ai ʻa e ʻamanaki leleí ko ha meʻa angamaheni ange ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó?

Konga 3

Ko e hā ha ngaahi liliu ʻe lava ke fakahoko ʻe he manavaʻofá ʻi hoku ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea mo Sīsū Kalaisí?

Hili e malanga ʻa Molomona fekauʻaki mo e tuí mo e ʻamanaki leleí, naʻá ne fakaʻosi ia ʻaki haʻane nofotaha ʻi he manavaʻofá, pe ko e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí” (Molonai 7:47).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Molonai 7:43–48, mo fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ha ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakaʻuhingaʻi pe fakamatalaʻi ʻa e manavaʻofá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sini B. Pingihemi, Palesiteni Lahi ʻo e Kau Fineʻofá:

ʻĪmisi
Palesiteni Sini B. Pingihemi

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e [manavaʻofá]. ʻOku hoko ʻEne loto-fiemālie he maama fakalaumālié ke hoko ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ʻEne ngaahi fakafōtunga Heʻene moʻui fakamatelié, ʻa ʻEne meʻaʻofa fakalangi ko e Fakaleleí pea mo ʻEne toutou feinga ke fakafoki kitautolu ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e tumutumu ia ʻo hono fakahaaʻi ʻo e manavaʻofá. ʻOku fakatefito ʻEne ngāué ʻi he meʻa pē ʻe taha: ko hono fakahaaʻi ʻEne ʻofa ki Heʻene Tamaí ʻo fakafou Heʻene ʻofa kiate kitautolú kotoa. …

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau muimui ko ia ki Heʻene sīpinga haohaoá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e manavaʻofá, ʻa ia te ne ʻomi kiate kitautolu ha fiefia lahi ʻi he moʻuí ni pea mo e tāpuaki kuo talaʻofa mai ko e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní. (“Te u ʻOmi e Maama ʻo e Ongoongoleleí ki Hoku ʻApí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 6, 9)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e “sīpinga haohaoa ʻo e manavaʻofá.” Kumi e ngaahi talanoa ʻo e ngaahi sīpinga ʻi he folofolá, peá ke mateuteu ke vahevahe ha sīpinga ʻe taha mo hoʻo kalasí.

ʻĪmisi
Ko Kalaisi mo e Fānau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson

ʻI hoʻo fakakaukau ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, fakakaukau pe ʻe fakahaaʻi fēfē nai ʻa e manavaʻofá ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

ʻOku ou fakakaukau ki he manavaʻofa ʻokú ne fakatupu ʻetau ongoʻi fie kaungā-mamahí, angaʻofa mo mohu ʻaloʻofá, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻo e puké, mamahí mo e faingataʻaʻiá, ka ʻi he taimi foki ʻo e ngaahi vaivai pe fehalaaki ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku fie maʻu vivili e manavaʻofa ʻoku tokanga ki he taʻeʻiloá, ʻoange ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻoku loto-foʻí pea mo tokoni ki he faingataʻaʻiá. Ko e manavaʻofa moʻoní ʻa hono ngāueʻi ʻo e ʻofá. ʻOku fie maʻu e manavaʻofá ʻi he feituʻu kotoa pē.

ʻOku fie maʻu e manavaʻofa ʻoku ʻikai ke fiefia pē he fanongó pe toe lea ʻaki e faingataʻa ʻoku hoko ki he niʻihi kehé, tukukehe kapau ʻe kau lelei ia ki he tokotaha faingataʻaʻiá. Naʻe pehē ʻe he tangata poto mo politikale ʻAmelika ko Hōlasi Maní, “Ke fakaʻofaʻia he mamahí ko ha ongo fakatangata pē ia; ka ke fakafiemālieʻí, ʻoku faka-ʻOtua ia.” [Horace Mann, Lectures on Education (1845), 297].

Ko e manavaʻofá ko haʻate kātakiʻi ha taha kuo faihala mai. Ko hono fakafepakiʻi ia e ongoʻi ʻitangofuá. Ko hono tali ia ʻo e ngaahi vaivaí mo e tōnounoú. Ko hono tali ia ʻo e kakaí ʻi honau tuʻunga totonú. Ko e vakai atu ia ʻo fakalaka he fōtunga fakaesinó ke aʻu ki he ngaahi ʻulungaanga he ʻikai toe mōlia he ʻalu ʻa e taimí. Ko hono fakafepakiʻi ia ʻo e ongoʻi ke fakakalakalasi e niʻihi kehé. (“ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 124)

ʻĪmisi
kau fafine ʻe toko tolu ʻoku nau pōtalanoa
ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Ko e hā te ke lava ʻo fakahoko ke fakamātoato ange ai hoʻo fekumi ki he meʻa-foaki ʻo e manavaʻofá mo fakatupulaki ha ʻofa faka-Kalaisi maʻá e niʻihi kehé? Ko hai ʻokú ne fie ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻiate koé? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ki he tokotaha ko ʻení ke ne ongoʻi ʻEne ʻofá?