‘Inisititiuti
Lēsoni 9 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Tui kia Sīsū Kalaisí


“Lēsoni 9 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Tui kia Sīsū Kalaisí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 9 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 9 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Tui kia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
ko ha toʻu tupu ʻokú ne pukepuke ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi

Kuó ke ongoʻi nai ha loto-holi mālohi ke fakatupulaki mo liliu koeʻuhí ke ke lava ʻo hangē lahi ange ko e Fakamoʻuí? Naʻe akoʻi ʻe Misa Palaieni K. ʻEsitoni, Tokoni Ua mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Lautohi Fakasāpaté, “Ko e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻoku tau lava ai ʻo maʻu e mālohi fakalaumālie te ne hiki hake kitautolu mei hotau tuʻunga fakalaumālie lolotongá, ki ha tuʻunga te tau lava ke hoko ʻo haohaoa ai hangē ko e Fakamoʻuí” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2016, 106). ʻOku ʻuhinga e tokāteline ʻa Kalaisí ki he tui kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí, fakatomalá, papitaisó, ko hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e kātaki ki he ngataʻangá (vakai, 2 Nīfai 31:2, 10–21; 3 Nīfai 27:13–22). ʻI hoʻo ako e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí, kamata ʻaki ʻa e tui kiate Iá, fakakaukau ki he ngaahi founga ʻokú ke fie liliú mo e tuʻunga ʻokú ke fie aʻusiá.

Konga 1

Ko e hā te u lava ʻo fai ke fakamālohia ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí?

Hiki ha fakamatala nounou ʻo e ʻuhinga ke tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke falala kakato kiate Ia—ʻo falala ki Hono mālohí, potó, mo e ʻofa taʻe fakangatangatá. ʻOku kau ai e tui ki Heʻene ngaahi akonakí. ʻOku ʻuhinga ia ke tui neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku mahino ia kiate Ia. … ʻOkú Ne mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu kapau te tau manatuʻi ʻEne kolé: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). (“Tui kia Sīsū Kalaisí,” Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, topics.ChurchofJesusChrist.org)

Naʻe pehē ʻe Pīsope Lisiate C. ʻEsilī, tokoni mālōlō ki he Kau Pīsopeliki Pulé, “ko e tuí ko ha fili ia, pea kuo pau ke te fekumi ki ai mo fakatupulaki” (“Tui—Ko e Fili Ia ʻa ʻAu,” Liahona, Nōvema 2010, 32).

Naʻe akoʻi mālohi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí. Naʻe hohaʻa ʻa ʻAlamā koeʻuhí ko e kakai Sōlamí, ʻa ia ne ʻikai ke nau toe tui kia Sīsū Kalaisi pea kuo nau hē mei Hono Siasí. ʻI he ʻalu ʻa ʻAlamā mo hono ngaahi hoá ke malanga ʻi honau lotolotongá, naʻá ne ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau Sōlamí ʻoku nau loto-fakatōkilalo koeʻuhí ko ʻenau masivesivá pea ne nau tali ʻene pōpoakí. Naʻá ne loto ke mahino kiate kinautolu e founga ʻe lava ke liliu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻenau moʻuí. (vakai, ʻAlamā 31–32.)

Lolotonga hono akoʻi ʻo e kau Sōlamí, ne fakahoa ʻe ʻAlamā e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau mo fakamatala ʻo pehē ʻe tupu kapau te tau tō ia ʻi hotau lotó mo tauhi fakalelei ia ʻaki hono ngāueʻi ʻetau tuí (vakai, ʻAlamā 32:26–33).

ʻĪmisi
ngaahi tengaʻi ʻakau ʻoku kamata ke tupu
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

ʻI hoʻo lau ʻa e ʻAlamā 32:21, 27–30, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi e founga ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻetau tuí.

ʻI he lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ne kau he Kau Palesitenisī ʻUluakí he taimi ko iá, fekauʻaki mo e fakahoa ʻa ʻAlamā ʻoku fakafofongaʻi ʻe ha tengaʻi ʻakaú e folofola ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa

Taimi lahi ʻoku tau fakakaukau ki he ongoongoleleí ʻo hangē ha tangata faama ʻokú ne tō ha tengaʻi ʻakau ʻi he kelekelé he pongipongí peá ne ʻamanaki ke kai koane ʻi he efiafí. …

ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ʻilo pē ʻoku lelei ʻa e tengaʻi ʻakaú. Kuo pau ke tau “tauhi fakalelei ia koeʻuhi ke tupu hono aká” [ʻAlamā 32:37]. …

… Ko e tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai ko ha matavaʻinga pē. He ʻikai lava ke tau aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e tuí ʻo kapau ʻoku tau tuʻu fakalongo pē he tapaʻi lainé ʻo hangē ia ko e ʻikai lava ke tau moʻui lelei ʻo kapau ʻoku tau heka sea pē ʻo sio sipoti he televīsoné mo faleʻi e kau sipotí. (“Ko e Hala ʻo e Ākongá,” Liahona, Mē 2009, 76, 77)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha faleʻi te ke lava ʻo ʻoange ki ha tokotaha ʻoku loto-foʻi koeʻuhí kuó ne ngāue ʻi he tuí ka ʻoku teʻeki ke ne aʻusia e ngaahi fua ʻo e tuí?

Konga 2

ʻE lava fēfē ke u ofi ange kia Sīsū Kalaisi ʻi hono tanumaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he tui?

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻi he taimi ʻoku huli ai e tengaʻi ʻakaú pea kamata ke tupú, te tau ʻilo ʻoku lelei ʻa e tengaʻi ʻakaú pea ʻoku fakamālohia ʻetau tuí. Hili ʻa e ʻuluaki tupu ko ʻení, naʻe fakatokanga ange ʻe ʻAlamā ke ʻoua naʻa “tuku hoʻomou tuí” mo taʻetokanga ke tauhi e fuʻu ʻakaú (vakai, ʻAlamā 32:30–38).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻAlamā 32:41–43, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai e fuʻu ʻakaú ʻaki ha tui ʻoku tuʻuloá.

ʻĪmisi
kakai ʻoku pukepuke e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí

ʻI he fakaʻosi ʻe ʻAlamā ʻene akonaki ki he kakai Sōlamí fekauʻaki mo e tuí, naʻá ne fakamahinoʻi ange ko e tengaʻi ʻakau naʻá ne loto ke nau tō ʻi honau lotó ko e pōpoaki ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te Ne “fai ʻa e fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá; pea te ne toe tuʻu mei he pekiá” (ʻAlamā 33:22–23). Naʻe tohi ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Sefilī R. Hōlani

ʻI he malanga fakaʻofoʻofa ko ʻení, ʻoku ʻave ai ʻe ʻAlamā e tokotaha laukongá mei ha fakamatala fakalukufua ʻo e tuí ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ki ha malanga ʻoku fakatefito ʻi he tui kia Kalaisí ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku tupulaki ki ha fuʻu ʻakau fua, ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tatau tofu pē hono fuá mo e fakakaukau ʻa Līhai kimuʻa fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Kalaisí. … Ko Kalaisi ʻa e tengaʻi ʻakaú, ko e ʻakaú, pea mo e fua ʻo e moʻui taʻengatá. (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 169)

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Kuo takiekina fēfē hoʻo fakamoʻoní mo e uluí ʻe he ngāue ʻi he tuí mo hono fakatōloloto ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ʻi ho lotó?

Konga 3

Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina ai au ʻaki ʻeku ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí?

ʻI hono fakaʻosi ʻe Molonai ʻene ngāue ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakakau ai ha malanga naʻe fakahoko ʻe heʻene tamai ko Molomoná ʻi ha ngaahi taʻu lahi ia kimuʻa ange (vakai, Molonai 7:1). Naʻe akoʻi ʻe Molomona ʻi he malanga ko ʻeni ʻa e meʻa ʻe lava ke ikunaʻi ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e tuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Molonai 7:25–26, 33, pea fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi mana te tau lava ʻo aʻusia ʻi heʻetau ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Ma Uá ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe heʻetau tui kia Kalaisí ha mālohi makehe ki heʻetau moʻuí:

ʻĪmisi
ʻEletā Lisiate G. Sikoti

Ke maʻu ha tui taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisí ʻoku ʻuhinga ia ke fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki ha maama ngingila “ʻOku ʻikai te ke kei fekuki toko taha pē mo e ngaahi faingataʻá he ʻokú ke ʻiloʻi he ʻikai te ke malava ʻo fakaleleiʻi pe mapuleʻi koe, he naʻá Ne folofola, “Kapau te mou tui kiate au te mou maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke fai ʻiate aú” [Molonai 7:33; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí].

Kapau ʻokú ke loto mamahi, taʻemanonga he maumaufonó, mahamahaki, liʻekina, pe fuʻu fie maʻu ha fakafiemālie mo ha poupou, ʻoku ou fakamoʻoni fakamātoato atu ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻokú ke talangofua moʻoni ai ki he fono fakalaumālie ʻa ia ʻokú ne foaki atu ʻa e tokoni ko iá. Ko hoʻo Tamaí Ia. Ko ʻEne fānau koe. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. He ʻikai ke ne teitei siʻaki koe. ʻOku ou ʻilo te Ne tāpuekina koe.. (“Obtaining Help from the Lord,” Ensign, Nov. 1991, 86)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Kumi ha toko taha pe toko ua mei he Tohi ʻa Molomoná naʻá ne fakahaaʻi ha tui kia Sīsū Kalaisi, pea tohi fekauʻaki mo e founga ne tāpuekina ai kinautolú. Mateuteu ke vahevahe hoʻo ngaahi sīpingá lolotonga e kalasí. ʻE lava foki ke ke fakakaukau ki ha ngaahi founga kuó ke aʻusia ai e mālohi ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo ngāueʻi hoʻo tui kiate Iá.