‘Inisititiuti
Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maluʻi Kitautolu mei he Ngaahi Tokāteline Hala ʻo e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí


“Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maluʻi Kitautolu mei he Ngaahi Tokāteline Hala ʻo e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Maluʻi Kitautolu mei he Ngaahi Tokāteline Hala ʻo e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne pukepuke ha folofola

Na‘e pehē ʻe ‘Eletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. ‘Oku ʻi ai ha fakahehema lahi ke ʻui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi’ [2 Nīfai 15:20; vakai foki, ‘Īsaia 5:20]” (“Tuha mo Taau mo Pilisitolo: Moʻui Taau mo e Temipalé—ʻi he Faingamālié mo e Faingatāmakí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 40). ‘I he tokaimaʻananga lahi mo e ʻofa, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku tokoni ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi akonaki hala mo e ngaahi fakakaukau ‘a ia ʻoku lahi ‘i hotau kuongá ni. ʻI hoʻo ako e naunau ko ʻení, fakakaukauʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e kākaá mo taukaveʻi ʻa e moʻoní.

Konga 1

ʻE maluʻi fēfē au ʻe he Tohi ʻa Molomoná mei he ngaahi akonaki hala ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní?

Na‘e akoʻi ‘e Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e meʻa ko ʻení fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi akonaki halá:

ʻĪmisi
Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fili ʻo Kalaisí. ‘Okú ne veuveuki e ngaahi tokāteline halá. … ʻOkú ne maluʻi e kau muimui loto-fakatōkilalo ʻo Kalaisí mei he ngaahi palani, ngaahi founga mo e ngaahi tokāteline kovi ʻa e tēvoló ʻi hotau kuongá. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 154

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻOku fakatou fakamaʻalaʻala ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo fakahaaʻi e ngaahi founga ʻa e filí [vakai, 2 Nīfai 26–33]. ‘Oku akoʻi ‘e he Tohi ʻa Molomoná e tokāteline moʻoní ke kapusi ʻaki e ngaahi talatupuʻa hala fakalotú. (“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 62)

Na‘e lekooti ʻe Nīfai ha ngaahi kikite fakaofo ‘o kau ki hono ʻomi ‘o e Tohi ʻa Molomoná, ‘a ia ko ha konga mahuʻinga ia ‘o hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 27:6–23). Na‘e kikite leva ʻa Nīfai ʻo kau ki he kau akonaki loí, ngaahi tokāteline valé, mo e ngaahi founga ʻa e tēvoló te ne taki halaʻi e kakaí (vakai, 2 Nīfai 28).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 2 Nīfai 28:7–9, 20–22, 29–30, pea fakakaukau ke faka‘ilongaʻi ʻa e ngaahi akonaki hala naʻe pehē ʻe Nīfai te tau fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

ʻOku fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ako fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tokoni lelei taha ki hono ʻiloʻi e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá. Ko fē e taimi kuó ke mamata ai ki he ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi akonaki hala ne fakatokanga mai ʻa Nīfai te tau fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? Naʻá ke ʻiloʻi fēfē kinautolu? Ko e hā kuó ke fai ke malu‘i ai koe mei he ngaahi akonaki hala ko ʻení?

Konga 2

Te u mateuteu fēfē kiate kinautolu ʻoku nau feinga ke fakaʻauha ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí?

Na‘e fakatokanga mai e Tohi ‘a Molomoná ki he ngaahi fili ʻo Kalaisí. Ko e fili ʻo Kalaisí “ko ha taha pe ko ha faʻahinga meʻa ʻokú ne fakakeheʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻo e ongoongolelei moʻoní pea ʻokú ne fakafepakiʻi fakahāhā pe fakafufū ʻa Kalaisi” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fili ʻo Kalaisí ,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo kau ki he ngaahi fili ʻo Kalaisí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Manatu kia Kolihola, ko e fili ʻo Kalaisí? Ne ʻalu ʻa Kolihola ki ha ngaahi feituʻu lahi ʻo lea ʻaki ha ngaahi meʻa loi ki he Fakamoʻuí, kae ʻoua kuo toki ʻomi ia ki ha taulaʻeiki lahi naʻá ne ʻeke kiate ia: “Ko e hā ʻokú ke ʻalu holo ai ʻo fakakoviʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí? Ko e hā ʻokú ke ako ai ki he kakaí ni ʻo pehē ʻe ʻikai ke ʻi ai ha Kalaisí, ʻo motuhi ai ʻenau fiefiá?” [ʻAlamā 30:22].

ʻE mole ʻetau fiefiá ʻi ha faʻahinga meʻa pē te ne fakafepakiʻi ʻa Kalaisi pe ko ʻEne tokāteliné. ʻOku kau ai e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻa e tangatá, ʻa ia ʻoku lahi ʻaupito ʻi he ʻinitanetí mo e ngaahi uepisaití, pea ʻoku nau fai e meʻa tatau ne fai ʻe Koliholá. (“Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 83–84)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Ke teuteu ki he kalasi, ako ha taha ʻo e ngaahi fakamatala ko ‘ení: (1) Seialemi mo Sēkope, (2) Nēhoa mo Kitione, pe (3) Kolihola mo ʻAlamā. (Fakatokanga‘i ange: ʻOku ʻomai ‘a e ngaahi fakamoʻoni folofola ki he ngaahi potufolofola ko ‘ení ʻi he ngaahi konga ko ‘ení.) ʻOku ʻi he fakamatala takitaha ha talanoa ki ha fili ʻo Kalaisi ʻoku fakafepaki ki he ʻEikí mo Hono Siasí ʻo hangē ko ha taha ʻokú ne tali ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí. ‘I hoʻo akó, hiki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoá. Haʻu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe e meʻa kuó ke akó.

Ngaahi Fehuʻi ke Ako Mei Aí

  1. Ko e hā ha ngaahi founga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he fili ʻo Kalaisí ke fakaʻauha ʻaki e tui ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí?

  2. Ko e hā ha ngaahi sīpinga fakaeonopooni ʻo e fakakaukau hala ʻoku akoʻi pe ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he fili ʻo Kalaisí ʻi he fakamatala ko ʻení? ‘Oku fakamafola fēfē ʻe Sētane ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hotau kuongá ni?

  3. Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi founga ngāue kuó ke ako mei he sīpinga faivelenga ʻa ha taha naʻá ne fakafepakiʻi e ngaahi pōpoaki halá? (Hiki mai ha meʻa ʻo ʻikai toe siʻi hifo he tolú.) ʻE fakaʻaongaʻi fēfē ʻe ha taha he ʻahó ni ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi founga ngāue ke tali ʻaki e ngaahi tokāteline mo e tukuakiʻi halá?

Fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi laló ʻi hoʻo ako e fakamatala naʻá ke filí.

Ko Seialemi mo Sēkope

ʻĪmisi
ʻOku fakakikihi ʻa Seialemi mo Sēkope

Lau ‘a e Sēkope 7:1–14 pe mamata ʻi he vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná “ʻOku Fakaʻikaiʻi ʻe Seialemi ʻa Kalaisi (Sēkope 7)” ʻo a‘u ki he taimi 4:20, pea tali e ngaahi fehuʻi ako ne ʻosi ʻoatu kimuʻá.

Ko e fakavaʻe fakalaumālie ʻa Sēkopé ko ha maʻuʻanga ivi ia ki hono ikunaʻi e ngaahi tukuakiʻi ʻa Seialemí (vakai, Sēkope 7:5). Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lounolo A. Lasipeeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakakaukau ki he founga te ke lava ʻo muimui ai ki he sīpinga ʻa Sēkopé:

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

Ko e taimi naʻá ku talatalaifale ai mo ha niʻihi fakafoʻituitui [ʻoku fekuki mo ʻenau tuí], naʻá ku vakaiʻi ʻenau ngaahi fili ne fai ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ʻa ia naʻe iku ke ngalo ai ʻiate kinautolu e ngaahi aʻusia toputapú, pea nau vaivai mo veiveiua ai. Naʻá ku fakalotolahiʻi kinautolu, hangē ko ia ʻoku ou fai atu he taimi ní, ke mou fakamanatuʻi, tautautefito ki he taimi ʻo e palopalemá, ha taimi ne ke ongoʻi ai e Laumālié mo mālohi ai hoʻo fakamoʻoní; manatu ki he fakavaʻe fakalaumālie kuó ke langa aí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fai ʻeni, ʻo taʻofi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau langaki mo fakaivia hoʻomou fakamoʻoní pe ko ia ʻokú ne manukiʻi hoʻomou tuí, ʻe foki mai ʻa e ngaahi taimi mahuʻinga ne tupulaki ai hoʻomou fakamoʻoní ki hoʻomou manatú tuʻunga ʻi he lotu fakatōkilaló mo e ʻaukaí. ʻOku ou fakapapau atu te ke toe ongoʻi ʻa e malu mo e fiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. (“Telia Naʻa Ngalo ʻIate Koe,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 114)

Hiki ‘i hoʻo tohinoá ha aʻusia fakalaumālie ʻe taha te ke lava ʻo manatu vave ki ai ʻi ha taimi ʻoku fakafepakiʻi ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí pe ko ʻEne ongoongoleleí.

Nēhoa mo Kitione

ʻĪmisi
Nēhoa, tā ‘e James H. Fullmer

Ako ‘a e ʻAlamā 1:2–16, pea tali e ngaahi fehuʻi ako ne ʻoatu kimuʻá. ‘E lava ʻo tokoni hano fakatokangaʻi naʻe akoʻi ʻe Nīfai ko e “ngāue fakataula‘eiki kākaá ʻa hono malanga ʻaki mo hono fokotuʻu ʻe ha kau tangata [pe fefine] ʻa kinautolu ko ha maama ki māmani; ka ʻoku ʻikai te nau feinga ki he lelei ʻa Saioné” (2 Nīfai 26:29).

ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ne fuʻu manakoa ai e ngaahi akonaki loi ʻa Nēhoá ki ha kakai ʻe niʻihi? Lau e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ngaahi founga ʻa e filí, pea fakakaukau ki he anga hono fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngaahi akonaki ʻa Nēhoa ʻoku lekooti ʻi he ʻAlamā 1:4.

ʻĪmisi
Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi

Ko Sētané ko ha tokotaha kākā lahi, ko e tamai ʻa e ngaahi loí (vakai, Sione 8:44). ʻOku ʻikai koeʻuhí he ʻoku loi ʻataʻatā pē ʻa Sētane. Ko ʻene ngaahi loi ʻoku ola lelei tahá ʻoku moʻoni fakakonga pē pe ko ha ngaahi loi ʻoku fio ʻaki ha moʻoni. (“Reading Church History” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, Aug. 16, 1985], 9)

Hiki ʻi hoʻo tohinoá ha tali ki he fehuʻi ko ʻení: Te u fakatupulaki fēfē ha loto-toʻa lahi ange ke fili ai e meʻa ʻoku totonú mei he meʻa ʻoku manakoa ka ʻoku halá?

Kolihola mo ʻAlamā

ʻĪmisi
ʻOku Fakamoʻoniʻi ʻe he Meʻa Kotoa Pē ʻOku ʻI ai ha ʻOtua (ʻAlamā mo Kolihola), tā ʻe Walter Rane

Lau ʻa e ʻAlamā 30:12–18, 23, 27–28, 32–33, 39–46 pea tali e ngaahi fehu‘i ako ne ʻosi ʻoatu kimuʻá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faleʻi ko ʻení ki he kāingalotu ʻo e Siasí:

ʻĪmisi
Palesiteni M. Lāsolo Pālati

Tau tokanga muʻa telia ʻa e kau palōfita mo e kau faiako loí, ko e kau tangata mo e kau fefine fakatouʻosi, naʻa nau fili pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu ke nau fakahā ʻa e ngaahi tokāteline ʻa e Siasí pea ʻoku nau feinga ke fakamafola ʻa e ongoongolelei hala mo takiakiʻi mai ha kau muimui ʻi heʻenau poupouʻi ha ngaahi ako, ʻū tohi, mo e ʻū makasini ʻa ia ʻoku hanga ʻe hono ngaahi fakamatalá ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e Siasí. Tokanga telia ʻa kinautolu ʻoku nau lea mo tuʻuaki ʻa ʻenau fakafepakiʻi ʻa e kau palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá pea nau malanga taʻetuku ki he kakai kehé ʻo ʻikai tokanga ki he lelei taʻengata ʻa kinautolu ʻoku nau fakataueleʻí. (“Beware of False Prophets and False Teachers,” Ensign, Nov. 1999, 63)

‘I hono fakamoʻoniʻi ʻo e moʻoní, naʻe fai ʻe ʻAlamā ha ngaahi fakamoʻoni lahi kia Kolihola ki he moʻui ʻa e ʻOtuá. Hiki ‘i hoʻo tohinoá ha ngaahi fakamoʻoni kuó ke sio tonu ki he “fakahā ʻoku ʻi ai ha ʻOtua” (‘Alamā 30:44). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakamālohia ai ʻe he ngaahi fakamoʻoni ko ʻení hoʻo tui mo e fakamoʻoni ki he ʻOtuá?