‘Inisititiuti
Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Haʻu Kia Kalaisi


“Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Haʻu Kia Kalaisi,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 28 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Haʻu kia Kalaisi

ʻĪmisi
Ko Kalaisi mo e Pule Kei Talavou Koloaʻiá, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofman

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e fakapale lelei taha hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e taimi ʻoku tāfataha ai ki hono taumuʻa tefitó—ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻI hono fakafehoanakí, ʻoku tupu mei ai e toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē” (“A Testimony of the Book of Mormon,” Ensign, Nov. 1999, 69). Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻi hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná ke ke ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí? ʻI hoʻo akó, fehuʻi pē kiate koe pe ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke haʻu kakato ange ai kiate Iá.

Konga 1

Ko e hā ʻa e mālohi ʻoku totonu ke u maʻu kapau te u langa hoku fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisi?

ʻI he 30 BC, naʻe “hinga [ʻa e kakai Nīfaí] ki ha tuʻunga ʻo e taʻetuí mo e angakovi fakamanavahē” pea ne nau “taau mo e fakaʻauhá” (Hilamani 4:25; 5:2). ʻI he ongosia ʻa Nīfai koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kakaí, naʻá ne fakafisi mei he nofoʻanga fakamāú, mo hono tokoua ko Līhaí, peá ne foaki e toenga ʻo ʻene moʻuí ki hono malanga ʻaki e ongoongoleleí (vakai, Hilamani 5:4). Kimuʻa peá na mavahe ʻo ngāue fakafaifekaú, ne na manatuʻi ha faleʻi mahuʻinga naʻá na maʻu mei heʻena tamai, ko Hilamaní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Hilamani 5:9–12, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Hilamani ki hono ongo fohá fekauʻaki mo e ʻuhinga ne fie maʻu ai ke langa ʻena moʻuí ʻi he tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
ʻahiohio
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Hilamani e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻo fakaʻaongaʻi ha fakatātā ʻo ha matangi mālohi. Ko e hā ha ngaahi matangi mālohi ʻokú ke fehangahangai mo ia te ke lava ʻai ʻo fakaʻaongaʻi e tokoni ʻa e ʻEikí?

ʻI he kei kau ʻa Sisitā Seli L. Tiu ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, naʻá ne akoʻi e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi toko taha pē ko hotau makatuʻunga paú:

ʻĪmisi
Sisitā Seli L. Tiu

ʻI he tangata fakakakanó ʻiate ia peé, ʻokú ne tukulolo kia Sētane (vakai, Mōsaia 3:19), ʻa ia ʻokú ne liʻaki ʻa kinautolu ʻoku moʻulaloa kiate iá ʻi he taimi pē kuó ne tohoakiʻi atu ai kinautolu mei he hala hangatonu mo fāsiʻí. Ka ʻe tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku muimui kakato kiate Ia ʻo aʻu ki ʻapí. …

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e halá koeʻuhí he ko Ia ʻa e halá pea mo hotau faingamālie pē ʻe taha ke ikunaʻi ʻa e moʻui fakamatelié. ʻOku tupu mei Heʻene Fakaleleí hono fakafaingamālieʻi ʻo e mālohi, nonga, maama mo e ivi ʻoku tau fie maʻu ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí—ʻa e ngaahi faingataʻa mei heʻetau ngaahi fehalaākí mo e angahalá ʻo aʻu ki he ngaahi faingataʻa he ʻikai lava ke tau mapuleʻi ka tau kei ongoʻi pē ʻa e mamahí.

… Naʻá Ne talaʻofa kapau ʻe langa hotau tuʻungá ʻi Hono maká, he ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi kiate kitautolu [vakai, Hilamani 5:12]. Pea kuó Ne fuakava he ʻikai ke Ne teitei liʻaki pe siʻaki kitautolu [vakai, Hepelū 13:5]. He ʻikai pē hano toe tatau ʻi he moʻui fakamatelié. He ʻikai hano tatau ʻi he tukupaá, mālohí pe ʻofá. Ko Ia pē hotau faingamālié. (“Our Only Chance,” Ensign, May 1999, 66–67)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Kuo tokoni fēfē atu nai hono langa ho tuʻungá ʻia Sīsū Kalaisí ke ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo moʻuí?

Konga 2

Ko e hā te u lava ʻo fai ke u haʻu ai kia Sīsū Kalaisí?

ʻI he vahe fakaʻosi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakaafeʻi ai ʻe Molonai ʻa e kakai kotoa ke haʻu kia Sisu Kalaisi.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e Molonai 10:30, 32–33, ʻo kumi e meʻa ne pehē ʻe Molonai ʻe hoko ʻi heʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e “haʻu kia Kalaisí” (Molonai 10:30, 32):

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

Ko e haʻu kia Kalaisí ko ha fakamatala fakanounou ia, ko ha founga ia hono fakamatalaʻi ʻi ha foʻi lea ʻe tolu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí. Ko hono ʻuhingá ke maʻu e ngaahi fua ʻo ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú—kae taupotu tahá ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku makatuʻunga ʻa e moʻui taʻengatá ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, ka ʻoku toki malava pē ia ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ʻa e haʻu kiate Iá ke te fai ʻa ia ʻoku fie maʻu ke puke maʻu e ʻaloʻofa ko iá—ʻa e fakamolemolé, fakamāʻoniʻoniʻí, liliú, ʻa e mālohi huhuʻi ʻo ʻEne feilaulau fakalelei mo taʻe-fakangatangatá.. (“ʻUhinga ʻOku Tau Vahevahe ai e Ongoongoleleí,” Liahona, ʻAokosi 2014, 37)

ʻĪmisi
nima ʻoku kakapa atu ki he māmá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Teti R. Kalisitā, ʻa ia ne hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he foungá ni:

ʻĪmisi
Palesiteni Teti R. Kalisitā

Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku faʻa ui Hono ngaahi mālohi fakaiviá ko e ʻaloʻofá [vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAloʻofá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org], ʻa ia te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá mo e taʻehaohaoá pea mo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau faifeinga ke hoko lahi ange ʻo hangē ko Iá.

Naʻe akonaki ʻa Molonai ʻo pehē: “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, … koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” [Molonai 10:32]. Hangē ʻoku ʻi ai ha ongo founga pe meʻa ke tau fakaʻaongaʻi ki he ngaahi mālohi te ne lava ke fakaleleiʻí—ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi—kitautolú.

ʻUluakí, ko e ngaahi ouau fakahaofí. ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi ouaú ko ha lisi vakaiʻi—ʻa ia ʻoku fie maʻu ki he hakeakiʻí, ka ko hono moʻoní ʻoku maʻu mei he ouau takitaha ha mālohi faka-ʻOtua te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ange ko Kalaisí. …

Ko e founga hono ua ki he ngaahi mālohi fakaivia ko ʻení ko e ngaahi meʻa-foaki ko ia ʻo e Laumālié. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻoku tau lava ke maʻu e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní fakataha mo hono ngaahi foaki fakalaumālié. Ko e ngaahi meʻa-foaki ko ʻení ko ha ngaahi ʻulungaanga ia ʻo e anga faka-ʻOtuá; ko ia ai, ko e taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ha meʻa-foaki ʻo e Laumālié, ʻoku tau hoko ai ʻo hangē ko e ʻOtuá. (“Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 87)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo ikunaʻi ʻi he mālohi fakaivia ʻo e ʻEikí, pe ko ʻEne ʻaloʻofá. Ko e hā ʻokú ke fai he taimí ni ke tokanga ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí?

Konga 3

Kuo tokoniʻi fēfē nai au ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke u ako mo maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi pea tokoniʻi au ke u faivelenga maʻu ai pē kiate Iá?

ʻI hono fakanounouʻi ʻe Molonai e lekooti ʻa e kau Sēletí ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko ha konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakahaaʻi ʻene hohaʻa ki he kau laukonga ʻi he kahaʻú naʻa nau “manuki … ki he ngaahi meʻá ni, koeʻuhí ko homau vaivai ʻi he faitohí” (ʻEta 12:23). Naʻe fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí ʻa Molonai mo Ne folofola, “ʻOku feʻunga ʻeku ʻaloʻofa ki he angamaluú, pea ʻe ʻikai te nau fakaangaʻi homou vaivaí;” (ʻEta 12:26). Ne lotua leva ʻe Molonai e kakai Senitailé, fakamoʻoni kuó ne mamata kia Sīsū, mo tuku ha fakaafe mahuʻinga kiate kinautolu kotoa te nau lau e Tohi ʻa Molomoná (vakai, ʻEta 12:36–41).

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne lau e Tohi ʻa Molomoná
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻEta 12:41, mo fakakaukau ki he founga kuó ke tali ʻaki e fakaafe ʻa Molonaí lolotonga e kalasi ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

ʻI hoʻo teuteu ki he kalasi fakaʻosí, fakakaukau ki he founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná ke ke haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo hangē ange ko Iá. Feinga ke ke ʻiloʻi ha ngaahi fakakaukau, ongo, ueʻi, pe aʻusia kuó ne fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní mo fakaloloto ange hoʻo uluí. Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Ke teuteu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo hoʻo kalasí, fili mo fakakakato e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení.

  • Fili 1: Fili ha potufolofola pe akonaki mei he Tohi ʻa Molomoná kuo mālohi makehe ʻi hono tokoniʻi koe ke ke haʻu kia Kalaisí, pea lekooti e founga kuó ne tākiekina ai koé.

  • Fili 2: Feinga ke ʻiloʻi ha tokotaha ʻi he Tohi ʻa Molomoná kuo tokoniʻi koe ʻe heʻene sīpingá ke mahino e ʻuhinga ʻo e haʻu kia Kalaisí, pea lekooti ʻa e meʻa kuó ke akó.

  • Fili 3: Fakalaulauloto ki he founga kuo ueʻi fakalaumālie ai koe ʻi hoʻo ako fakamuimui taha e Tohi ʻa Molomoná ke ke haʻu kia Kalaisí. Lekooti e founga kuo tupulaki ai hoʻo fakamoʻoní mo e founga kuo fakamālohia ai hoʻo ului ki he Fakamoʻuí

Hili hono lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó, fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko hai nai ʻe faitāpuekina ʻe he meʻa kuó ke hikí pea vahevahe ia mo kinautolu. Teuteu foki ke vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi he kalasí.