‘Inisititiuti
Lēsoni 26 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí


“Lēsoni 26 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 26 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 26 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí

ʻĪmisi
talavou ʻoku sio ki tuʻa he matapā sioʻatá

Kuó ke lotu nai ke hoko ha mana? ʻOkú ke fekumi nai ki ha fakamoʻoni fakalaumālie loloto ange kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú ke ʻamanaki ke maʻu mei he ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni? Fakakaukau angé ki he ngaahi ʻamanaki mo e ngaahi holi ko ʻení ʻi hoʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e tuí mo e founga ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ngāue ʻaki iá.

Konga 1

ʻE lava fēfē nai ʻe he ngāue ʻaki ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo tokoniʻi au ke u ako mo tupulaki ʻi heʻeku fehangahangai mo hoku ngaahi ʻahiʻahí?

ʻI he tohi ʻa ʻEtá, naʻe lekooti ai ʻe Molonai ʻi he taimi ne lōmekina ai e kakai Sēletí ʻe he ngaahi taú, angatuʻú mo e faiangahalá, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko ʻEtá ke ne fakahā ʻa e tuí, fakatomalá mo e ʻamanaki leleí ki he kakaí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻEtā 12:3–7, 12, 18, mo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tui ki he ʻOtuá ʻi heʻetau tupulaki fakalaumālié.

Koeʻuhí he ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu mo finangalo ke tau tupulaki, ʻokú Ne ʻomi ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ʻetau tui kiate Iá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Lisiate G. Sikoti

ʻI he taimi kotoa ʻe ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tuí—ngāue he taau ko ha ongo—te ke maʻu ʻoku fakapapauʻi ai e fakamoʻoni mei he Laumālié. ʻI hoʻo ngāue ʻo fakatatau ki he lelei taha e mahino ʻokú ke maʻú pea ʻikai fakapapauʻi e meʻa ke faí pea kapau te ke tui, ʻe tataki koe ke maʻu e talí ʻa ia he ʻikai maʻu ʻi ha toe founga kehe. (“Ko e Mālohi Liliu ʻo e Tuí mo e ʻUlungāanga Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 44)

ʻĪmisi
finemui ʻoku vakai ki he tō ʻa e laʻaá

Fakakaukau ki he ngaahi taimi ʻi hoʻo moʻuí naʻá ke fakahoko ai ha ngāue ʻi he tui ki he ʻEikí pea hili iá naʻá ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie mei ai. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe heʻene tuʻu maʻu faivelenga lolotonga ha faingataʻa ke ne tupulaki fakalaumālie aí:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

Neongo naʻá ku faingataʻaʻia he taimi ko iá, ka ʻi heʻeku vakai atu he taimi ní, ʻoku ou fakamālō ai ne ʻikai ha fakaleleiʻiʻanga vave ki heʻeku palopalemá. Ne akoʻi au ʻaki hano fakamālohiʻi ke u tafoki ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni he meimei ʻaho kotoa, ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa e founga ke lotu mo maʻu ai ha ngaahi tali mo akoʻi au ʻi ha founga mahino moʻoni ke u tui ki he ʻOtuá. Ne u lava ke ʻiloʻi hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha founga pea ʻi ha tuʻunga naʻe ʻikai mei lava ke hoko pe ʻi ha toe founga pē naʻe mei fuoloa ange haʻaku feinga ke aʻusia ia. … Ne u ako ke falala ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa. Naʻá ku ako ke ʻaʻeva mo Ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho.. (“Kumi ki he ʻOtuá ʻi he ʻAho Kotoa Pē,” Liahona, ʻEpeleli 2015, 4)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi lēsoni kuó ke ako pe ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo tuʻu maʻu faivelenga lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá? ʻE lava fēfē nai ke tokoniʻi koe ʻe he faʻahinga aʻusia ko ʻení ke ke ʻunu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi?

Konga 2

Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina mo fakamālohia ai au ʻi heʻeku ngāue ʻaki ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí?

Hangē ko hono lekooti ʻi he ʻEtā 12:7–22, naʻe ʻomi ʻe Molonai ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ne ngāue ʻaki ʻenau tuí pea tāpuekina kinautolu ʻaki ha ngaahi mana, fakahā, fakamoʻui, ului, mo ha ngaahi talaʻofa. ʻI heʻetau lau ki he tokoua ʻo Sēletí, ʻa ia naʻá ne hiki e moʻunga ko Seiliní ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, ne aofangatuku ʻa Molonai ʻo pehē, “Pea kapau naʻe ʻikai haʻane tui pehē naʻe ʻikai ke hiki ia; ko ia ʻoku ngāue [e ʻEikí] ʻi he hili ʻa e maʻu ʻe he tangatá ʻa e tuí” (ʻEta 12:30).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau mei fai. ʻOku ʻomi ʻe he tui ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolú, ha faingamālie lahi ange ke maʻu Hono mālohí.. (“Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 41)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Kumi ha potufolofola pe talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne fakatātaaʻi hono maʻu ʻe he kakaí ha tokoni fakalangi hili hono ngāue ʻaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha ngaahi sīpinga, ʻe lava ke ke lau ʻeni:

Hili hoʻo ako ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pe ko ha potufolofola naʻá ke fakakaukau ki ai, fakalaulauloto leva ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea lekooti hoʻo ngaahi talí. Mateuteu ke vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.

  1. Naʻe ngāue ʻaki fēfē nai ʻe he fakafoʻituituí pe kakaí ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā e ngaahi tāpuaki pe mālohi fakalangi naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí hili ʻenau ngāue ʻaki ʻenau tui kiate Iá?

  2. Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngāue te ke lava ʻo ako mei he talanoá ni? Te ke lava fēfē nai ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi
Ngaahi Vaka Lafalafa ʻa e kau Sēletí, tā fakatātaaʻi ʻe Gary E. Smith

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Uitenī Keleitoni ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e moʻui ʻaki ʻa e tuí:

ʻĪmisi
ʻEletā L. Uitenei Keleitoni

ʻOku kole mai ʻe he ʻOtuá ke tau kātaki—ʻo falala pea muimui kiate Ia. ʻOkú Ne kōlenga mai ke ʻoua naʻa tau “fakakikihiʻi ha meʻa ko e ʻikai te mou mamata ki aí.” ʻOkú Ne fakatokanga mai ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki atu ke maʻu leva ha tali pe founga faingofua mei he langí. ʻE ola lelei e meʻa kotoa he taimi ʻoku tau tuʻu taʻeueʻia ai lolotonga hono “ʻahiʻahiʻi [ʻetau] tuí,” neongo ʻe ngali faingataʻa ke kātekina hono siviʻi kitautolú pe tuai hono ʻomi e talí [vakai, ʻEta 12:6]. ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ki he “talangofua kuí” [vakai, Boyd K. Packer, “Agency and Control,” Ensign, May 1983, 66–68] ka ki he falala moʻoni ki he ʻofa haohaoa mo e taimi ʻa e ʻEikí. (“Ko e Meʻa Kotoa Pē Te Ne Fekau Kiate Kimoutolú, Fai Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 99)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha meʻa ʻe ala kole atu ʻe he ʻEikí ke ke fai ʻe fie maʻu ai ke ke ngāue ʻi he tuí? Te ke lava fēfē nai ʻo fakahaaʻi hoʻo falala kiate Iá ʻi hoʻo laka atu ki muʻá?

Konga 3

Ko e hā ʻoku fie maʻu ke u fai ke maʻu pe fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoni fakatāutaha ki he Tohi ʻa Molomoná?

Hili hono fakaʻauha e sivilaise ʻa e kakai Nīfaí, naʻe toe toko taha ai ʻa Molonai ke ne fakakakato ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kimuʻa peá ne silaʻi e lekōtí, naʻá ne fakahoko ha ngaahi lea faleʻi mo e poupou. Naʻá ne tapou ki he kau laukonga he kahaʻú ke lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tui koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ia.

ʻĪmisi
ko e tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e fakaafe ʻa Molonai ʻi he Molonai 10:3–5, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e founga ʻe lava ke tau ngāue ʻaki ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo feinga ke ʻilo ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
kakai lalahi kei talavou ʻe toko ua ʻokú na lau e Tohi ʻa Molomoná

Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Sini R. Kuki ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatalaʻi e founga ʻoku hoko ai hono tali e fakaafe ʻa Molomoná ko hano ngāue ʻaki ʻo e tuí:

ʻĪmisi
ʻEletā Sini R. Kuki

Fakatokangaʻi ange e founga makehe ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi tali mei he ʻOtuá: ʻoku fie maʻu ke tau “kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu [ha] tui kia Kalaisi” [Molonai 10:4]. Toe fakakaukau ki he kupuʻi lea “maʻu [ha] tui kia Kalaisí.” ʻOku fakamahinoʻi mai heni ha tuʻunga mahuʻinga ʻo e ʻatamaí. ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ha tui kia Kalaisí, ʻoku tau tali ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; tali ʻoku fakafou ʻi he mālohi ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, hono lava ke tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú, pea mo tui ʻe lava ke fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní kiate kitautolu. ʻOku tau mavahe ai mei he tuʻunga angamahení ʻaki hono ngāue ʻaki ʻetau tui kia Kalaisí. ʻOku tau ngāue! Neongo ʻoku ngali siʻisiʻi ʻetau tuí, ka tau fakahoko ʻa ia ne akoʻi ʻe ʻAlamaá: ʻoku tau “ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te [tau] lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí [ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá], tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate [kitautolu]” (ʻAlamā 32:27). (“Moroni’s Promise,” Ensign, Apr. 1994, 14)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakakaukau ki he founga ʻoku muimui ai e fakaafe mo e palōmesi ʻa Molonaí ʻi he sīpinga ʻo hono maʻu ha fakamoʻoni hili ʻetau ngāue ʻaki ʻetau tuí (vakai, ʻEta 12:6). Kuo fēfē nai hoʻo aʻusiá ʻi hono maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maʻu hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pe fakaloloto ange e fakamoʻoni kuó ke ʻosi maʻú?