‘Inisititiuti
Lēsoni 4 Naunau ʻa e Faiakó: Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá


“Lēsoni 4 Naunau ʻa e Faiakó: Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná - Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 4 Naunau ʻa e Faiakó,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 4 Naunau ʻa e Faiakó

Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko Molomoná, “ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi folofolá, tuku ke ne fakatotolo ai” (3 Nīfai 10:14,). ʻE ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení ki he kau akó ha faingamālie ke feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi tāpuaki lahi ʻoku lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku fekumi fakamātoato ʻi he ngaahi folofolá. ʻE fakapapauʻi foki ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻe lava ke nau fakahoko ke hoko ai ʻa e ako folofolá ko ha konga mahuʻinga ange ʻo ʻenau moʻuí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Naʻe ako ʻe Līhai mo hono fāmilí ‘oku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní.

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení:

Ko Tasá ko ha tokotaha lahi kei talavou femouʻekina. ʻOkú ne ʻalu ki he akó, maʻu ha ngāue fakataimi, fua fatongia ʻi he Siasí, ʻoku ʻi he mītia fakasōsialé maʻu pē, mo feohi mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. ʻOkú ne loto ke ako fakataautaha ʻa e folofolá, ka ʻoku faingataʻa ke ne maʻu ʻa e taimi mo e ivi ki aí.

  • Ko e hā ha faleʻi te ke vahevahe mo Tasa?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e talanoa ʻo e meʻa ne foua ʻe he ngaahi foha ʻo Līhaí ke maʻu mai ai ʻa e ngaahi peleti ʻo e palasá. Hili ia pea lau fakataha ʻa e 1 Nīfai 5:20–21.

Hiki ʻa e sētesi taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé, pea ʻi he lolotonga ʻo e fealeaʻaki ʻe hoko maí poupouʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ha ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke fakakakato aí: ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi folofolá koeʻuhí …

  • ʻE fakakakato fēfē nai ʻe Līhai mo Nīfai ʻa e sētesi ʻi he palakipoé?

  • Te ke fakakakato fēfē ʻa e sētesi ko ʻení, mei hoʻo aʻusia ʻi he ngaahi folofolá?

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he kau palōfita ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e mahuʻinga ʻo e folofolá: 1 Nīfai 15:23–24; Sēkope 2:8; Sēkope 4:4; ʻAlamā 31:5; ʻAlamā 37:8–10; Hilamani 3:29–30.

Vahevahe ʻa e kalasí ki he ngaahi kulupu iiki. Fakahinohinoʻi ʻa e kulupu takitaha ke nau vahevahe ʻa e ngaahi vēsí ʻiate kinautolu ke ʻi ai ha veesi ʻe taha pe ua ʻa e mēmipa takitaha ke ne lau. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻenau ngaahi potufolofola ne vahe angé pea feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi founga kehe ʻoku mahuʻinga lahi ai ʻa e ngaahi folofolá.

Poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau vahevahe e meʻa ne nau akó pea te nau tānaki fēfē ki he lisi ʻo e ngaahi founga ke fakakakato ai ʻa e sētesi ʻi he palakipoé. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ko ha konga ʻo ʻenau fealeaʻakí, ʻa e taimi kuo nau aʻusia ai ʻa e ngaahi lelei ʻo e ngaahi folofolá hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he ngaahi potufolofola ʻoku nau aleaʻí.

Hili e ʻekitivitī fakakulupú, mahalo te ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kalasí:

  • Ko e fē te ke pehē ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi ʻuhinga kotoa ki he fuʻu mahuʻinga ʻa e ngaahi folofolá?

  • Ko e hā kuó ke ʻiloʻi mo ongoʻi ʻo kau kia Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo lau e ngaahi folofolá—tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā ha ngaahi potufolofola pau kuó ne ʻai ke ke ofi ange ai kiate Ia?

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

ʻOange ha ngaahi faingamālie ki he kau akó ke nau hiki ʻenau ngaahi ongó. ʻI hono akoako lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi ongo ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke nau toe mateuteu ange ai ke maʻu ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Fakaafeʻi e kau akó ke lekooti e ngaahi ongo peheé ʻi ha feituʻu te nau lava ai ʻo toe vakaiʻi pea nau lava foki ai ke faʻu ha ngaahi palani mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa. Mahalo te ke poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi e polokalama Gospel Living ke fakahoko ia. Poupouʻi e kau akó ke nau ngāueʻi ʻenau ngaahi ongo ʻoku maʻú.

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea ʻoange ki he kau akó ha taimi ke nau fakalaulauloto pe hiki e ngaahi ongo ne nau maʻu lolotonga e kalasí.

  • Makatuʻunga ʻi he me‘a kuó ke ako fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ako folofolá, ko e hā ha ngaahi tāpuaki pau ʻokú ke fakaʻamu ke maʻu ʻo lahi ange?

  • Fakakaukau ki hono tuʻo lahi mo e ola lelei ʻo hoʻo ako ʻa e ngaahi folofolá. Ko e hā ha meʻa, kapau ʻoku ʻi ai, ʻokú ne taʻofi koe mei he ola lelei ʻo hoʻo ako folofolá? Ko e hā te ke lava ʻo fakahoko ʻi ha founga kehe ke fakatupulaki ai hoʻo aʻusia ʻi he folofolá?

Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ki he Liahoná.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻoku ʻoatú, pea kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ne fehangahangai mo e fāmili ʻo Līhaí lolotonga ʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tatau ai ʻetau moʻuí mo ha fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá?

ʻĪmisi
ʻOku fononga ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi he feituʻu maomaonganoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo e Liahoná, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e anga hono fakaʻaongaʻi iá. (ʻO ka fie maʻu, kole ki he kau akó ke vakai ki he konga 3 ʻo e naunau teuteú.)

ʻĪmisi
ko e Liahoná
  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni fakalaumālie ne lava he fāmili ʻo Līhaí ʻo ako ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e Liahoná?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení ʻoku hā ai ha talavou ʻokú ne lau ʻa e folofolá mei ha telefoni toʻotoʻo, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lau pe toe vakaiʻi ʻa e ʻAlamā 37:43–46.

ʻĪmisi
taha kei siʻi ʻoku lau folofola ʻi ha telefoni toʻotoʻo
  • Te tau maʻu ʻi fē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí? ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko haʻo Liahona fakafoʻituitui?

Fakaʻaliʻali ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau tokanga ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, te nau tataki kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui ko ʻení ki he fiefia taʻengatá.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻoku faʻa tataki ai kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, fakaʻaliʻali e tūkunga ko ʻení pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

Ne ʻosi tala kia Luisi ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofolá ʻa e ngaahi tali ki he foʻi fehuʻi kotoa pē. Kuó ne loto-foʻi koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke ne maʻu ʻi he ngaahi folofolá ha tali pau ki ha fehuʻi mahuʻinga fakataautaha. Ko e lahi ange ʻene fekumí, ko e lahi ange ia ʻene loto-ʻitá.

  • Ko e hā ha faleʻi te ke ʻoange kia Luisi?

Fakaʻaliʻali mo lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi

ʻOku tau pehē ʻoku maʻu ʻe he ngaahi folofolá ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi kotoa pē koeʻuhí ʻe lava ʻe he folofolá ʻo tataki kitautolu ki he tali kotoa pē. …

… Neongo [ʻe lava] ke ʻikai maʻu ha ngaahi lea ʻi he folofolá ke ne tali ʻetau fehuʻi pau fakatāutahá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe hano ako ʻi he faʻa lotu ʻo e ngaahi folofolá ke maʻu ʻa e ngaahi tali ko iá. ʻOku hoko ʻeni koeʻuhí ʻe ngaohi kitautolu ʻe he ako folofolá ke tau ongoʻingofua ʻa e ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

… ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofolá ke fakaleleiʻi kotoa ʻetau ngaahi fehuʻi fakatāutahá koeʻuhí ʻi hono lau nautolú ʻoku tau fakaafeʻi pea fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te ne tataki kitautolu ki he moʻoni kotoa pē. (“Studying the Scriptures” [fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongi– Hauaiʻí, Māʻasi 14, 1986], 18–21, Church History Library, Sōleki Siti)

  • Ko e hā e moʻoni naʻe akoʻi mai kiate kitautolu ʻe Palesiteni ʻOakesi fekauʻaki mo e founga ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene folofolá? (ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku fakaafeʻi ʻe hono ako ʻo e ngaahi folofolá ha fakahā fakafoʻituitui.)

  • Ko e fē ha taimi kuo fakafaingofuaʻi ai ʻe he ngaahi folofolá pe ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ʻa e fakahā fakafoʻituituí ki hoʻo moʻuí?

Fakahoko haʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e ako folofola fakataautaha maʻu peé mo poupouʻi e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi ueʻi kuo nau maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau akó pea ʻi he kalasí.

Ki he Kalasi Hokó

Fakamahinoʻi ange te tau kamata ʻi he kalasi hokó ha ʻiuniti foʻou ʻoku ui Ko e Palani Lahi ʻo e Huhuʻí.” ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e naunau teuteu ki he lēsoni 5, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví pea mo e ngaahi fili naʻe tuku mai maʻatautolu kotoa pē.