‘Inisititiuti
Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Misi ʻa Līhai ki he ʻAkau ʻo e Moʻuí


“Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Misi ʻa Līhai ki he ʻAkau ʻo e Moʻuí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná - Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 3 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Misi ʻa Līhai ki he ʻAkau ʻo e Moʻuí

ʻĪmisi

Fakakaukau ki he kakai, ngaahi kautaha, ngaahi saiti ʻi he ʻinitanetí, pe ngaahi mītia fakasōsiale ʻoku nau tākiekina hoʻo ngaahi fakakaukaú, ngaahi filí, mo e ngaahi ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e fiha ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻoku nau poupouʻi koe ke ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí? ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoni ai e folofola ʻa e ʻOtuá, ke fakatupulaki hoʻo malava ko ia ke fononga ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻoku fakatau ki he ʻEikí mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.

Konga 1

Te u lava fēfē ʻo ongoʻi lahi ange ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí?

ʻI he lolotonga ʻo e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻi heʻenau “nofo … ʻi he feituʻu maomaonganoá” (1 Nīfai 8:2), naʻe maʻu ai ʻe Līhai ha meʻa-hā-mai mei he ʻOtuá. ʻI heʻene meʻa-hā-maí naʻe tataki ʻa Līhai ʻe ha tangata ʻokú ne tui ha pulupulu hinehina “ki ha feituʻu maomaonganoa fakapoʻuli mo fakataʻelata” (1 Nīfai 8:1–7).

ʻĪmisi

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Nīfai 8:8–12 ki he fakamatala ʻa Līhai ki he meʻa naʻá ne mamata ki ai hili ʻene lotu ki ha ʻaloʻofa mei he ʻEikí.

ʻĪmisi

Naʻe maʻu ʻe Nīfai ha meʻa-hā-mai ne tatau mo ia naʻe maʻu heʻene tamaí. ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe Nīfai ke mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí, naʻe fakahā kiate ia ʻa e “faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻi he anga ʻo e kakanó … ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá” (1 Nīfai 11:18, 20). Naʻe hā mai leva ha ʻāngelo ke tokoni ke toe mahino ange kia Nīfai ʻa e ʻuhinga ʻo e fuʻu ʻakaú.

ʻĪmisi

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Nīfai 11:21–22, ʻo kumi ki he meʻa ne aofangatuku ʻaki ʻe Nīfai fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e fuʻu ʻakaú.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ke maʻu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e maʻu ia ʻa e Fakalelei ʻa Sīsuú mo e … ngaahi fiefia ʻoku lava ke ʻomi aí” (“Ngaahi Lēsoni meia Leimana mo Lemiuelá,” Liahona, Sānuali 2000, 8).

Naʻe toe pehē foki ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi

ʻOku fakafofongaʻi foki ʻe hono kai ko ia ʻo e fua ʻo e fuʻu ʻakaú ʻoku tau tali lelei e ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí—ʻa e papitaisó, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hū ʻi he fale ʻo e ʻEikí ke fakakoloaʻaki e mālohi mei ʻolungá. ʻOku fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻa ʻetau maʻu ʻa e talaʻofa taʻemafakatataua ko ia ʻo e nofo mo hotau fāmili angatonú ʻi he kotoa ʻo ʻītanití.

Tā neʻineʻi ke fakamatalaʻi ʻe he ʻāngeló ʻa e fuá ʻoku “fakafiefia taha ia ki he laumālié [1 Nīfai 11:23]. (“Fuaʻiʻakau,” Liahona, Nōvema 2019, 117)

ʻĪmisi

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he ngaahi foʻi lea ne ngāue ʻaki ʻe Līhaí (vakai, 1 Nīfai 8:10–12) ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ʻakau ʻo e moʻuí pea mo hono fuá. Ko e hā ʻoku akoʻi kiate koe ʻe he ngaahi leá ni fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia kuo fakahā mai ʻo fakafou ʻi he meʻaʻofa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

Konga 2

Ko e hā ʻe lava ke ne taʻofi au meia Sīsū Kalaisi pea mo e ngaahi fua ʻo ʻEne Fakaleleí?

Ne ʻikai ʻahiʻahiʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻi he misi ʻa Līhaí ʻa e fuá pe nofo maʻu ai hili ʻenau maʻu iá. ʻOku tau ako mei he fakamatala ko ʻení, ne ʻi ai ha niʻihi ne nau fakafisingaʻi ke tali e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko mai mei Heʻene Fakaleleí, ne ʻahiʻahiʻi ʻe ha niʻihi kehe ʻa ʻEne ʻofá pea hili iá ne nau tafoki meiate Ia koeʻuhi he naʻe tohoakiʻi ʻenau tokangá, ne nau fakamāʻia, pe naʻe fakataueleʻi kinautolu ke nau nofo ʻi he angahalá.

ʻĪmisi

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Ako fakalelei ʻa e 1 Nīfai 12:16–18, ʻo kumi ki he ngaahi konga ʻo e misi ʻa Līhaí ne taʻofi ai ʻa e kakaí mei he fuʻu ʻakaú pea mo e meʻa naʻe ʻilo ʻe Nīfai naʻá ne fakataipe ʻa e konga takitaha.

ʻĪmisi

ʻOku pīkitai ʻa e kakaí ki he vaʻa ukameá ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí.

ʻĪmisi

Aleaʻi ke Teuteu ki he Kalasí

ʻI hano tokoniʻi koe ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa, feinga ke ke ʻiloʻi ha ngaahi sīpinga ʻi he taimí ni ʻo e “matavai ʻo e vai ʻulí” (1 Nīfai 12:16), ko e “ngaahi ʻao fakapoʻulí” (veesi 17), pea mo e manuki ʻa kinautolu ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá. Teuteu ke vahevahe hoʻo ngaahi sīpingá ʻi he kalasí.

ʻĪmisi

Konga 3

ʻE anga fēfē haʻaku matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí mo tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisi?

Naʻe mamata ʻa Līhai ʻi heʻene meʻa-hā-maí, ki ha kulupu ʻe tolu ʻo e kakaí, ʻa ia ne feinga ke ʻaʻeva ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻoku fakatau ki he fuʻu ʻakaú mo hono fuá. Naʻe mamata foki ʻa Līhai ki ha vaʻa ukamea ʻa ia naʻe ʻalu atu he hala ʻoku fakatau ki he fuʻu ʻakaú.

ʻĪmisi

Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ko e vaʻa ukameá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea ko kinautolu ʻe piki maʻu ki aí, “ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi … ʻa kinautolu” (1 Nīfai 15:24). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻoku maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá “ ʻi he ngaahi folofolá, ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea ʻi he fakahā fakatāutahá” (“The Power of the Word,” Liahona, Mē 1986, 80).

ʻĪmisi

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, kumi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo kinautolu naʻa nau falala ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea mo kinautolu naʻe ʻikai ke nau falala ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi

Naʻe fakahoko ʻe Sisitā ʻAna M. Tipi, ne hoko kimuʻa ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻa e lea fakalotolahi ko ʻení kiate kinautolu kuo nau tukuange ʻa e vaʻa ukameá:

ʻĪmisi

ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e piki ki he vaʻa ukameá. Mahalo te tau tukuange ia koeʻuhi ko e mālohi e tākiekina fakatoʻú pe ko e loto-hikisiá, ʻo tau fakakaukau te tau lava pē ʻo kumi ʻa e hala—ke foki aí. … ʻOku pehē ʻe Nīfai, “Pea naʻe puli meiate ia ʻa e tokolahi, ʻo nau hē atu ʻi ha ngaahi hala ngali kehe” (1 Nīfai 8:32). ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí, mahalo te tau fakatokangaʻi hake ʻoku tau ʻi ha “ngaahi hala ngali kehe.” Tuku muʻa ke u fakapapauʻi atu ʻoku malava maʻu pē ke tau maʻu e hala ke tau foki aí. Te tau lava ʻo toe maʻu mo tukupā ke piki maʻu ki he vaʻa ukameá pea toe ongoʻi ʻa e tataki ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he fakatomalá, ʻa ia ne malava ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu hono kotoa: fakatomala, piki maʻu pea ʻoua ʻe tukuange. (“Piki Maʻu,” Liahona, Nōvema 2009, 81)

ʻĪmisi

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukauʻi pe ko e fē ʻi he ngaahi kulupu ʻa ia ne fakamatalaʻi ʻe Nīfaí ʻokú ne hoʻata lelei taha mai ho tūkunga lolotongá. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ke ke toe ofi ange ki he Fakamoʻuí pea mo e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi liliu ʻokú ke fie fakahoko kae lava ke maʻu ange ai hoʻo piki ki he vaʻa ukameá?