‘Inisititiuti
Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá


“Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná - Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá

ʻĪmisi
tokotaha kei siʻi ʻokú ne lau e folofolá

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻOua te ke moʻulaloa ki he loi ʻa Sētané tokua ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻo taimi ke ako ai e folofolá. … ʻOku mahuʻinga ange ʻa e keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá he ʻaho kotoa peé ʻi he mohé, akó, ngāué, polokalama televīsoné, vaʻinga vitioó pe mītia fakasōsialé” (“Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí,” Liahona, Nōvema 2014, 93). ʻI hoʻo ako ʻa e naunau ko ʻení, fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe ʻEletā Sikoti ke ke ʻai e ako folofolá ko ha meʻa mahuʻinga ʻaupito. Vakavakaiʻi pe ko e hā ʻa e fatongia lolotonga ʻo e ngaahi folofolá ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 1

Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e folofolá ʻi heʻeku moʻuí?

Hili e fononga ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi he feituʻu maomaonganoá, naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Līhai ke fekau hono ngaahi fohá ke nau foki ki Selusalema ke maʻu mai e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpani. Ko e ʻū lauʻi peleti palasá ko ha tohi folofola fakakuongamuʻa ia, hangē ko ʻetau Fuakava Motuʻá, naʻe maʻu ai ha lekooti ʻo e Kau Siú pea mo e ngaahi tohi lahi ʻa e kau palōfitá (vakai, 1 Nīfai 5:11–16; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Peleti Palasá, Ngaahi,” sriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi folofola ko ʻení ki he fāmili ʻo Līhaí mo honau hakó. Naʻe fekauʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne tāmateʻi ʻa Lēpani ke maʻu ai ʻa e lekōtí, ʻo ne folofola, “ʻOku lelei ange ʻa e mate ʻa e tangata ʻe toko tahá ʻi he fakaʻauʻau hifo mo e mole ʻa ha puleʻanga ʻi he taʻetuí” (1 Nīfai 4:13).

ʻI he taimi ne maʻu ai ʻe Nīfai ʻa e ngaahi peleti palasá mo kamata ke “fakatotolo ʻi aí” (1 Nīfai 5:10), “naʻe fonu ia ʻi he Laumālié, ʻo kamata ke ne kikite” (veesi 17).

ʻĪmisi
ʻOku lau ʻe Līhai ʻa e ngaahi peleti palasá
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Nīfai 5:19, 21–22, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai ke ʻave ʻe he fāmili ʻo Līhaí ʻa e ngaahi folofolá mo kinautolu ʻi heʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Suli B. Peki, ne hoko kimuʻa ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, kau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi folofolá ʻi heʻene moʻuí ʻo ne pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Suli B. Peki

Kuó u maʻu e fiefiá mei [hono angaʻaki] ʻo e lau fakaʻaho ʻa e folofolá ʻa ia naʻá ku kamata ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻOku ou maʻu ha taimi lahi ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ke u fakalaulauloto ki he ngaahi folofolá. ʻI he ngaahi ʻaho kehé ‘oku ou fakalaulauloto ki ha ngaahi veesi pē ʻe niʻihi. ʻO hangē pē ko e tokoni ʻa e kaí mo e mānavá ki hoku sino fakamatelié, ʻoku fafangaʻi ʻe he ngaahi folofolá pea ʻomai ha moʻui ki hoku laumālié. ʻOku ou lava ʻo lea hangē ko Nīfaí mo pehē: “Oku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he ngaahi folofolá, pea ʻoku fakalaulauloto ki ai ʻa hoku lotó. … Vakai, ʻoku fiefia hoku laumālié ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí; pea ʻoku fakalaulauloto maʻu pē ʻa hoku lotó ki he ngaahi meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí“ (2 Nīfai 4:15–16). (“ʻOku Fiefia ʻa Hoku Laumālié ʻi he Ngaahi Folofolá,” Liahona, Mē 2004, 109)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Lekooti ha ngaahi ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻa e ako folofola fakatāutahá ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 2

ʻE tokoniʻi fēfē au ʻe he ngaahi folofolá ke u ʻiloʻi lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí?

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Nīfaí, naʻá ne faʻu ha lekooti ʻe ua—ko e ngaahi peleti lalahi mo e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí. Naʻe ʻi he ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfai kimuʻá ʻa e hisitōlia ʻo e kakai Nīfaí ki he meʻa fakatuʻasinó. Naʻe ngaohi ʻa e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí ko ha “ʻuhinga pē taha” ke tauhi ha lekooti ʻo e ngāue fakalotu ʻa e kakai Nīfaí (1 Nīfai 9:3). Naʻe pehē ʻe Nīfai ko e “kotoa ʻeni ʻo [ʻene] taumuʻá” ki he lekōtí ni ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi ʻo moʻui (1 Nīfai 6:4).

ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻe Nīfai ʻa e fatongia ki he ngaahi peleti īkí ki hono tokoua ko Sēkopé, naʻá ne ʻoange ha fakahinohino pau kia Sēkope ke ne hiki pē ʻa e meʻa naʻe “mahuʻinga tahá” (Sēkope 1:1–2).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Sēkope 1:4, 6–8 mo e Sēkope 4:3–4, ʻo kumi ki he meʻa naʻe pehē ʻe Sēkope ʻoku “mahuʻinga tahá” (Sēkope 1:2).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē kuo tānaki atu ʻe Nīfai, Sēkope, mo e kau palōfita kehe ʻo e Tohi ‘a Molomoná ʻenau fakamoʻoní ki he kau palōfita ʻo e folofola kehé. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻI ha fakahokohoko taʻengata ʻo e ngaahi akonaki fakaepalōfitá—ko e ngaahi fakamoʻoni ʻa e “kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē” [Sēkope 4:4] ʻi he “ngaahi taʻu ʻe lau afe kimuʻa ʻi heʻene hāʻele maí” [Hilamani 8:18]—ʻoku fakahā molumalu ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. (“A Testimony of the Book of Mormon,” Liahona, Sānuali 2000, 69)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā kuó ke ʻilo mo ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi folofolá—tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā ʻa e ngaahi potufolofola pau kuó ne ʻomi koe ke ofi ange kiate Iá?

Konga 3

ʻOku tataki fēfē au ʻe he ngaahi folofolá ʻi heʻeku fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá mo fakahoko ha ngaahi filí?

ʻI he hili hono fakakakato ʻe Līhai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fekau kiate iá, naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha meʻangāue naʻe ui ko e Liahona (vakai, ʻAlamā 37:38). Naʻe ngāue ʻa e Liahoná ʻo hangē ha kāpasá pea hoko ko ha fakahinohino ʻi he lolotonga ʻo e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he feituʻu maomaonganoá. Naʻe fakaʻaliʻali foki ʻi ai mo e ngaahi pōpoaki fakafoʻituitui mei he ʻEikí. Naʻe ako ʻe Nīfai naʻe ngāue ʻa e Liahoná “ ʻo fakatatau ki he tui mo e faivelenga naʻa mau fai” ki he ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí (1 Nīfai 16:28–29).

ʻĪmisi
ko e Liahoná

Hili ha meimei taʻu ʻe 500 mei ai, ʻi he taimi naʻe fakafalala ai ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní ki hono tokangaʻi mo tauhi ʻo e ngaahi peleti palasá mo e ngaahi folofola kehé, naʻá ne ʻoange ha ngaahi ʻilo kau ki he founga ngāue ʻo e Liahoná.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau ʻa ʻAlamā ʻi he ʻAlamā 37: 40–41, 43–45 fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakahoa pe fakatatau ai ʻa e ngaahi folofolá ki he Liahoná.

Lolotonga ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻe akonaki ʻa ʻEletā W. Lofi Kea ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā W. Lofi Kea

ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko ha Liahona fakataautaha kiate kitautolu takitaha, ʻo ne fakahaaʻi mai ʻa e halá. ʻOua muʻa te tau fakapikopiko koeʻuhí ko e faingofua ʻa e halá. Tau toʻo muʻa ʻi he tui ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó ʻo hangē ko hono tohi ʻi he folofola toputapú pea mo hono lea ʻaki ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā moʻuí. Tuku ke tau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi he tui mo e faivelenga, he ʻe hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko hotau Liahona fakalaumālie, ʻo ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí. (“The Words of Christ—Our Spiritual Liahona,” Liahona, Mē 2004, 37)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, aleaʻi

Aleaʻi ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ke ʻeke ki hao kaungāmeʻá pe mēmipa ʻi ho fāmilí ʻa e founga kuo hoko ai ʻa e ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ko ha maʻuʻanga fakahinohino—ʻo hangē ko ha Liahona fakataautaha—ʻi heʻenau moʻuí. Lolotonga hoʻomou fetalanoaʻakí, mahalo te ke fie vahevahe hoʻo aʻusia fekauʻaki mo e meʻá ni.