‘Inisititiuti
Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Moʻui Angatonu ʻi ha Kuonga ʻo e Fai Angahalá


“Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Moʻui Angatonu ʻi ha Kuonga ʻo e Fai Angahalá,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Moʻui Angatonu ʻi ha Kuonga ʻo e Fai Angahalá

ʻĪmisi
talavou ʻoku lau folofola

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻoku hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo “fakamālohia e kau muimui loto-fakatōkilalo ʻo Kalaisí mei he ngaahi filioʻi koví, ngaahi founga mo e ngaahi tokāteline ʻa e tēvoló ‘i hotau kuongá” (“Ko e Tohi ‘a Molomona ko e Folofola ʻa e ʻOtuá,” Ensign, Jan. 1988, 3). Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he ʻiuniti ko ʻení ke ʻilo ki he anga hono akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ko ʻení koeʻuhí ka ke lava ʻo maluʻi lelei ange koe. ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke moʻui angatonu ʻi ha kuonga ʻo e fai angahalá.

Konga 1

Te u lava ʻo faivelenga fēfē ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo e fakatanga ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

ʻI he taimi ne hoko ai ʻa Hilamani ko e foha ʻo Hilamaní, naʻe fili ia ke ne maʻu ʻa e nofoʻanga fakamāú, naʻe aʻusia ʻe he kau Nīfaí ha vahaʻataimi ʻo e melino, pea lauiafe e kakai ne nau kau ki he Siasí. Neongo ne tuʻumālie e Siasí, ka ne ʻi ai ha kāingalotu ia ʻe niʻihi naʻa nau kamata ke hīkisia ʻo fakatangaʻi e kau muimui loto-fakatōkilalo kia Sīsū Kalaisí. (Vakai, Hilamani 3:20–34.)

ʻĪmisi
ʻoku fakatanga‘i ʻe he kau Nīfai loto-hīkisia ha tangata
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ‘a e Hilamani 3:33–35, pea sio ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa e kau muimui loto-fakatōkilalo kia Kalaisí ki he fakatanga mei he kau mēmipa kehe ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki ha taimi kuó ke a‘usia pe sio tonu ai ʻi ha tōʻonga fakamamahi pe ngaahi lea taʻe ʻofa mei ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí. Naʻe anga fēfē hoʻo tali iá? Ko e hā ʻoku lava ke ke ako mei he Kāingalotu loto-fakatōkilalo ko ʻení ʻo kau ki he anga ʻo e fehangahangai mo e faʻahinga fakatanga peheni?

Konga 2

Te u lava fēfē ʻo moʻui angatonu ʻi he taimi ʻoku ʻātakaiʻi ai au ʻe he fai angahalá?

Naʻe fehangahangai ʻa e palōfita ko Molomoná mo hono foha ko Molonaí mo ha taimi ne mafola ai e fai angahalá. Koeʻuhí ko e angahalá mo e taʻe tuí, naʻe ʻikai ke toe hoko ha mana pea ʻikai ke toe maʻu ʻe he kakaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Na‘e ʻufiʻufi ʻe he mālohi ʻo Sētané ʻa e fonuá hono kotoa. (Vakai, Molomona 1:13–19.) ʻI ha tohi ki hono foha ko Molonaí, naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona e tuʻunga ʻo e kakaí pea fakaʻosi ʻaki ʻene pehē kuo nau fuʻu anga palakū mo “anga taʻe-fakasivilaise” (Molonai 9:11). Naʻe tafiʻi e fonuá ʻe he fetāʻakí, taú, mo e fakaʻauhá ʻi he hokohoko atu e fetauʻaki ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Naʻe faifai pea ikuna e kau Leimaná, pea sio tonu ʻa Molomona mo Molonai ki hono fakaʻauha kakato ʻo e kau Nīfaí (vakai, Molomona 2–6; 8:1–3, 7).

ʻĪmisi
Lea Māvae ʻa Molomona ki ha Puleʻanga naʻe ʻIloa, tā ʻe Arnold Friberg
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Molomona 1:1–2, 15 mo e Molonai 9:25–26, pea kumi ha ngaahi ʻuhinga ne lava ai ʻa Molomona mo Molonai ʻo kei faivelenga neongo hono ʻākilotoa kinaua ʻe he fai angahalá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Soi D. Sōnasi ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí ʻa e mālohi ʻoku maʻu ʻi he tokanga taha ki he Fakamoʻuí ʻi ha māmani fonu fai angahalá:

ʻĪmisi
Palesiteni Soi D. Sōnasi

Kapau ʻoku mālohi ange ʻa e tākiekina ʻa e māmaní ʻi he tui mo e falala ʻoku tau maʻu ki he Fakamoʻuí, pea ʻe ikuna maʻu pē ʻa e tākiekina ia ʻa e māmaní. …

… Neongo ʻoku faʻa faingofua ange ʻa e fakafiefiemālie fakalaumālié ʻi ha feinga fakalaumālie ke [tau] manatu mo pikitai ki hotau tuʻunga fakalangí, ka ʻoku ʻikai ʻaonga ke kei fai ʻa e fakahōhōloto ko iá ʻi he ngaahi ʻahó ni. Fakatauange pē te tau … “tui faivelenga kia Kalaisi; … ʻofa ke hiki hake [kitautolu] ʻe Kalaisi, pea ʻofa ke nofo maʻu ai pē ʻi [heʻetau] fakakaukaú ʻo taʻengata ʻa ʻene ngaahi mamahí mo e pekiá … mo ʻene ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloá, pea mo e ʻamanaki lelei ki hono nāunaú mo e moʻui taʻengatá, ʻi [hotau] ʻatamaí” [Molonai 9:25]. ʻI he hiki hake kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ki ha tuʻunga māʻolunga angé, ʻe lava ke toe lelei ange ʻetau vakaí, ʻo ʻikai ngata pē ki hotau tuʻungá, ka ʻoku tau toe ofi ange kiate Ia ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo fakakaukauá. (“Mahuʻinga Taʻe-Hano-Tatau,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 15)

ʻĪmisi
Ko Kalaisi ʻi he Lotolotongá, tā ʻe Judith Mehr

Naʻe fakahoko mai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ki he founga ʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau faivelengá ʻi ha māmani fai angahalá:

ʻĪmisi
ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni

ʻOku ʻikai ke hoko fakatuʻupakē pē hotau ngaahi ʻahó, pea kuo maluʻi fakalaumālie kitautolu ʻe he ʻEikí. … ʻI he fakautuutu ʻa e koví ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi he fakahaá ke totongi huhuʻi mo ha ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie ʻoku foaki ki he kau māʻoniʻoní. ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha mālohi lahi ange ʻi heʻetau loto-fiemālie ke kei moʻui angatonu ʻi ha māmani fai angahalá. (“A Classroom of Faith, Hope, and Charity” [efiafi mo ha Taki Māʻolunga, Feb. 28, 2014], ChurchofJesusChrist.org)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Feinga ke ʻiloʻi ha taha pe falukunga kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku hangē ko Molomoná pe ko Molonaí ʻo kei tui faivelenga pē ki he ʻEikí he taimi ne fehangahangai ai mo e angahalá. ʻI hoʻo fakakaukau ki he sīpinga ko ʻení, kumi ha potufolofola ʻe lava ke ne ʻomi ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he tokotahá ni (pe falukunga kakaí). Pea toki lekooti hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē e angahala ne fehangahangai mo e tokotahá ni (pe falukunga kakaí)?

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he tokotahá ni (pe falukunga kakaí) ʻe lava ke ke fai ke faivelenga ai ki he ʻEikí ʻi hoʻo fehangahangai mo e fai angahalá mo e ngaahi fakatauele ʻo e māmaní?

Haʻu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe hoʻo ngaahi sīpingá. Te ke lava foki ‘o teuteu ke vahevahe ha sīpinga ʻa ha taha ʻokú ke ʻiloʻi fakataautaha kuo fehangahangai mo e fai angahalá ka naʻe kei tauhi faivelenga pē ia ki he ʻEikí.