‘Inisititiuti
Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí


“Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
ongo tangata ʻokú na lulululu

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa Kalaisi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfai mo e kau Leimaná ko hono fokotuʻu Hono Siasí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻoku totonu ke ui e Siasí ki Hono huafá mo langa ia ʻi Heʻene ongoongoleleí (vakai, 3 Nīfai 27:7–9). ʻI hoʻo teuteu ki he kalasí, fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí maʻanautolu ʻoku ngāue ʻi Hono Siasí. ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ko iá, fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fakahoko ke tokoni ke hoko e Siasí ko ha feituʻu ʻoku talitali lelei ai e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Konga 1

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te u toki lava pē ʻo maʻu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí?

Lolotonga e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí ʻi he temipale ʻi Mahú, naʻá Ne foaki ai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá mo fakamafaiʻi ke nau fai papitaiso, foaki e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo tataki Hono Siasí (vakai, 3 Nīfai 11:18–22; 12:1; 18:5, 37). Naʻe toe akoʻi foki ʻe he Fakamoʻuí e kau Nīfaí, kuo pau ke tau fakatomala, tui kiate Ia, mo maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻa ia ʻoku foaki pē ia ʻi Hono Siasí hangē ko e papitaisó mo e hilifakinimá, kae toki lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (vakai, 3 Nīfai 11:32–41).

ʻĪmisi
Ko Kalaisi mo e Kau Ākonga Nīfai ʻe Toko Tolú, tā ʻe Gary L. Kapp

ʻI hono aleaʻi e taumuʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga muʻa mo onopōní fakatouʻosi, naʻe akoʻi ai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

Naʻe kei tuʻu pē ʻa e taumuʻa mei he kuonga muʻá; ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ke ʻomi e kakaí kia Kalaisi. (“ʻUhinga ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 108)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo kau ki he Siasí ke haʻu kia Sīsū Kalaisí?

Konga 2

ʻE tokoniʻi fēfē au ʻi hono maʻu e sākalamēnití ʻi heʻeku ngaahi feinga ke hangē lahi ange ko Sīsū Kalaisí?

ʻI he fakaʻosi ko ia ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ngāue ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi he fonua ko Mahú, naʻá Ne fakahoko e sākalamēnití ki Heʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá mo e kakaí. Naʻá Ne toe fakahoko e ouau ko ʻení ʻi he ʻaho hono hokó hili ʻene ʻomi e maá mo e uainé ʻi ha founga fakaofo. (Vakai, 3 Nīfai 18:1–9; 20:3–8.)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Ako ʻa e 3 Nīfai 18:3–12 mo e 3 Nīfai 20:8–9, pea fakakaukau ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū kau ki he ngaahi taumuʻa toputapu ʻo e sākalamēnití.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e anga hono fakaʻatā ʻe he ouau ko ʻení ke hoko maʻu pē e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua:

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

Ko e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha fakaafe māʻoniʻoni ia ʻoku toutou fakahoko ke fakatomala fakamātoato mo fakafoʻou fakalaumālie ai. … ʻI heʻetau mateuteu moʻoni mo kau atu ki he ouau toputapú ni ʻaki ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala, pea ko e talaʻofá leva te tau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea ʻi he ivi fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé, te tau lava ai ke tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá. (“Tauhi Maʻu Ai pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 61–62)

ʻĪmisi
ko ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e sākalamēnití

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻoku lava foki ke tokoni hono maʻu ʻo e sākalamēnití ke tukutaha ʻetau tokangá ki he hoko lahi ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he maá mo e vaí ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Ia, ko e Mā ʻo e Moʻuí mo e Vai Moʻuí [vakai, Sione 4:10], ʻo ne fakamanatu mahino mai kiate kitautolu ʻa e totongi naʻá Ne fai ke huhuʻi kitautolú. …

… Ka ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e maʻu Hono sinó mo e inu Hono taʻataʻá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke fakatōkakano ʻa e ngaahi lelei mo e ʻulungaanga ʻo Kalaisí, ʻo liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko e Kau Māʻoniʻoni “ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.” [Mōsaia 3:19]. ʻI heʻetau maʻu ko ia ʻa e mā mo e vai ʻo e sākalamēnití he uike takitahá, ʻe lelei kapau te tau fakakaukauʻi ʻa e totonu ke tau fakakau kānokato mo kakato Hono ʻulungāngá pea mo e sīpinga ʻo ʻEne moʻui taʻe ha angahalá ki heʻetau moʻuí mo hotau lotó. …

ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ʻo e sino ʻo e Fakamoʻuí mo inu Hono taʻataʻá, ke tekeʻi ki tuʻa mei heʻetau moʻuí ha meʻa pē ʻoku ʻikai fenāpasi mo ha ʻulungaanga faka-Kalaisi pea ke tau fakafōtunga atu Hono ʻulungāngá. (“Ko e Mā ʻo e Moʻuí Ne ʻAlu Hifo mei Langí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 37, 39)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Taleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku hanga ‘e he ouau ‘o e sākalamēnití ‘o ‘ai ke hoko ‘a e houalotu sākalamēnití ko e fakatahaʻanga toputapu mo mahuʻinga taha ia ‘i he Siasí” (“Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 17). Fakakaukau ke hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga te ke lava ʻo fakahoko ke hoko ai e sākalamēnití mo e houalotu sākalamēnití ko e konga toputapu taha ia ʻo hoʻo moihū ʻi he ʻaho Sāpaté.

Konga 3

Ko e hā te u lava ke fai ke tokoniʻi ai e taha kotoa pē ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí?

Hili hono fakahoko e sākalamēnití ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono mahuʻinga ke ongoʻi ʻoku kau mai mo talitali lelei e kakaí ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e siasí .

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Ako ‘a e 3 Nīfai 18:22–25, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea pe ngaahi pupunga lea ʻoku maʻu ai e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí kau ki he kakai ʻoku totonu ke tau fakakau ʻi Hono Siasí.

ʻĪmisi
ko e feʻiloaki ʻa e kakaí ʻi he lotú
ʻĪmisi
Sisitā Kalo F. Makongikī

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau omi ki he lotú he Sāpate kotoa ke fakalotoa mo langaki fakalaumālie kinautolu pea ʻoku nau foki mo ha ongo kuo fakamaauʻi mo ʻikai ʻofaʻi, pea ʻikai fie maʻu kinautolu. …

ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi moʻoni ʻa e taumuʻa ʻo e haʻu ki he lotú he Sāpaté pea fakapapauʻi ʻoku ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu ki he lotú ʻoku ʻofaʻi, fiemaʻua, tali lelei, pea langaki fakalaumālie kinautolu.

Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku faingataʻaʻia ai ka ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ki ai, pea ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku tau feohí pea ʻoku fie maʻu ke tau vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko Kalaisí. “Oua naʻa tau tuku e loto-fakamāú ke ne puleʻi ʻa e anga ʻetau feohi mo e kakaí. …

ʻOku ʻikai ke tukuhifo ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e kakaí. ʻOku hanga pē ʻe he kakaí ʻo tukuhifo ʻa e kakaí, pea kuo pau ke tau fakaleleiʻi ia. ʻOku fie maʻu ke tau ongoʻingofua pea ʻofa ʻiate kinautolu pea tuku ha faingamālie ke nau tupulaki pea aʻusia honau tuʻunga lelei tahá. ʻOku ʻi ai honau talēniti mo e ivi malava mo e ʻulungaanga ʻoku fie maʻu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea kapau te tau langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, te tau fie maʻu ke kau mai e tokotaha kotoa pē.. (“Lifting Others” [video], ChurchofJesusChrist.org)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā te u lava ʻo fai ke fakakau mai mo anga fakakaumeʻa ange ʻo tokoni ke ongoʻi ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku fie maʻu kinautolu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí?