‘Inisititiuti
Lēsoni 7 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Ivi Fakamālohia ʻo Sīsū Kalaisí


“Lēsoni 7 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Ivi Fakamālohia ʻo Sīsū Kalaisí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó (2021)

“Lēsoni 7 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 7 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Ivi Fakamālohia ʻo Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
ʻOku Kei Mafao Atu Pē Hono Toʻukupú, tā ʻe Elizabeth Thayer

Fakakaukau ʻi ha miniti ʻe taha ki ha ngaahi taimi naʻá ke faingataʻaʻia fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaeloto mo fakalaumālie ai. Fakakaukau foki ki ha ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi vaivai pe taʻefeʻunga ai. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, kuo maʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke fakafiemālieʻi—ke tokoni—ki he mamahi mo e faingataʻaʻia fakamatelie kotoa [pē]” (“Fakamālohia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2015, 62). ʻI hoʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakakaukau ki he founga kuo tokoniʻi pea ʻe hokohoko tokoni atu ai e ʻEikí ke ke kātakiʻi e ngaahi faingataʻá mo ikunaʻi e ngaahi vaivai ʻi hoʻo moʻuí.

Konga 1

ʻE lava fēfē ke tokoni mai e Fakamoʻuí kiate au ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi vaivaí?

Naʻe lea ʻa Palesiteni Teti R. Kalisitā, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Lautohi Faka-Sapate, fekauʻaki mo e loloto ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he foungá ni:

ʻĪmisi
Palesiteni Teti R. Kalisitā

[Koʻeuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí] … [te] tau lava ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, hoko lahi ange kiate Ia, pea maʻu e fiefia kakató. Ne lava ke fakahoko ʻeni ʻi hono ikunaʻi e ngaahi fakafeʻātungia ʻe 4:

  1. Mate fakaesinó

  2. Mate fakalaumālie ne fakatupunga ʻe ʻĀtamá pea mo ʻetau ngaahi angahalá

  3. Hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e mahamahakí

  4. Hotau ngaahi vaivaí mo e melé

(“Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Mē 2019, 85)

ʻI he lēsoni 6, ʻoku tau lave ai ki he ongo ʻuluaki faingataʻá ʻi he “Fakalelei Taʻe-Fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí”. Tau fakakaukau leva he taimí ni ki he founga ʻoku ikunaʻi ai ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻa e faingataʻa hono tolú mo e faá.

Fakafuofua ki he 83 TS, naʻe fakafisi ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mei heʻene hoko ko e fakamaau lahí koeʻuhí kae lava ke ne akoʻi e lea ʻa e ʻOtuá ʻi hono kotoa ʻo e fonuá. Naʻe kikite ʻa ʻAlamā ʻi he kolo ko Kitioné ʻe ʻaloʻi e Huhuʻí ʻi he māmaní pea ʻe moʻui ʻi he lotolotonga ʻo Hono kakaí pea te Ne aʻusia kotoa e ngaahi mamahi, faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e matelié.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻAlamā 7:11–12, ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga ne toʻo ai ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi aʻusia fakamatelié ni kiate Iá.

ʻĪmisi
Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā ʻe Heinrich Hofmann

Naʻe lea e Pīsope Pulé, Sēleti Kōsē fekauʻaki mo e akonaki makehe ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē:

ʻĪmisi
Bishop Gérald Caussé

Makehe mei hono fuesia e faingataʻa ʻo ʻetau ngaahi angahalá, naʻe toʻo ʻe Kalaisi kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi mamahí, vaivaí, faingataʻaʻiá, mo e mahamahakí, pea mo e ngaahi faingataʻa kotoa ʻoku hoko ko e konga ʻo e tūkunga fakamatelie ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ha faingataʻa, mamahi, pe loto mamahi ne ʻikai ke Ne fuesia maʻatautolu [vakai, ʻAlamā 7:11–12]. (“Ko ha Fakamoʻoni Moʻui ʻo e Kalaisi Moʻuí,” Liahona, Mē 2020, 39)

Kuo akoʻi foki ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

Mahalo pē ʻi ha momeniti ʻo e loto-foʻí te tau kaila ai ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe ha taha. ʻOku ʻikai mahino ia ki ha taha.” Ka ʻoku ʻafioʻi mo mahino lelei ia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá he naʻá Ne tomuʻa ongoʻi pea fuesia ʻetau ngaahi kavenga fakafoʻituituí. Pea koeʻuhí ko ʻEne feilaulau taʻefakangatangata mo taʻengatá (vakai, ʻAlamā 34:14), ʻoku mahino lelei kiate Ia pea lava ke mafao mai Hono toʻukupu ʻaloʻofá kiate kitautolu. Te Ne lava ʻo ala atu, ueʻi, tokoniʻi, fakamoʻui, pea fakamālohia kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa lahi ange he meʻa te tau malavá pea tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa he ʻikai ke tau teitei lava ʻo fai kapau te tau fakafalala ʻataʻatā pē ki hotau mālohí. (“Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá,” Liahona, Mē 2014, 90)

ʻĪmisi
fefine ʻoku fakakaukau
ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

ʻOku tokoni fēfē nai kiate koe ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe he Fakamoʻuí hoʻo ngaahi faingataʻá mo e ngaahi vaivaí kotoa? Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻEne alanima atu ke fakafiemālieʻi pe fakamālohia koe ʻi hoʻo aʻusia ha ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí?

Konga 2

ʻE lava fēfē ke tokoniʻi au ʻe he Fakamoʻuí ʻi hoku ngaahi vaivaiʻangá mo e taʻehaohaoá?

ʻI he hoko ʻa Molonai ko e tokotaha tohi fakamuimuitaha ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakakau ai ha fakanounou ʻo e ngaahi peleti ʻa ʻEtá, ʻa ia ʻoku ʻi ai e talanoa ʻo e kakai Sēletí mo e ngaahi tohi ʻo e tokoua ʻo Sēletí. Naʻe ofo ʻa Molonai ʻi he mālohi ʻo e tohi ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo fakahaaʻi ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e vaivai naʻá ne ʻilo ʻi he ngaahi tohi pē ʻaʻaná pea ʻi he tohi ʻa e kau palōfita kehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻEtā 12:23–27, mo fakakaukau ki he meʻa ne ongoʻi ʻe Molonai fekauʻaki mo hono ngaahi vaivaí. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe he tali ʻa e ʻEikí.

ʻI hono fokotuʻu hotau ngaahi vaivaiʻangá mo e ngaahi melé ʻi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, naʻe akoʻi ai ʻe Sisitā Mīsela D. Keleki, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻo pehē:

ʻĪmisi
Sisitā Mīsela D. Keleki

Ko e moʻoni te tau tō nounou kotoa pē ʻi hotau tuʻunga malava fakalangí pea ʻoku ʻi ai ha moʻoni ʻi hono ʻilo ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau tuʻu toko tahá Ka ko e ongoongo lelei ʻo e kosipelí ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau feʻunga. …

Ko e foʻi moʻoni fakaofó ko e lava ke hoko hotau ngaahi vaivaí ko ha tāpuaki ʻi heʻenau fakalotomaʻulaloʻi kitautolu mo fakatafoki kia Kalaisi. …

Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa kamata e ngaahi mana ʻa Sīsuú ʻaki hono ʻiloʻi e fakaʻamú, fie maʻú, taʻemalavá, mo e taʻefeʻungá. (“Taʻefiemālie Fakalangí,” Liahona, Nōvema 2018, 54)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e fē ha taimi kuó ke vakai ai, ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí, ki ha vaivaiʻanga pea hoko ko ha tāpuaki ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi ha moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻilo?

Konga 3

Te u fakaafeʻi fēfē e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke u maʻu kakato ange ʻi heʻeku moʻuí?

ʻI he ngaahi tohi ʻa Nīfaí, naʻá ne fakamoʻoniʻi ai naʻe tataki ʻe Mōsese e fānau ʻa ʻIsilelí mei he nofo pōpulá ʻi he mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻa Nīfai ʻo pehē, “Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEiki, ko e ʻOtuá, pehē kuo ʻikai ke tuku mai mo ha toe huafa kehe ʻi he lalo langí, kā ko e Sīsū Kalaisi ko ʻeni … ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá” (2 Nīfai 25:20). Naʻe akoʻi ʻe Nīfai hono kakaí ko e ʻaloʻofa pē ʻa Sīsū Kalaisí, kae ʻikai ko e talangofua kakato ki he fono ʻa Mōsesé, te ne lava ʻo fakahaofi kinautolú. Ko e ʻaloʻofá ko ha “founga fakalangi ʻo e tokoni pe mālohi faka-ʻOtua, ʻoku maʻu ʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻaufuatō ʻa Sīsū Kalaisí” (Bible Dictionary, “Grace”).

ʻĪmisi
ʻAʻahi ʻa Kalaisi ki he Kakai Nīfaí, tā ʻe Minerva K. Teichert
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 2 Nīfai 25:23, 29, ʻo kumi ho fatongia ʻi hono fakaafeʻi e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki hoʻo moʻuí.

ʻE malava ke ongo fakamafasia ʻa e kupuʻi lea “ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa peé” (2 Nīfai 25:23.) Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ongo fakamatala ʻi lalo mei ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke mahino e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai e kupuʻi lea ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau aʻusia ha faʻahinga tuʻunga pe ko ha kihiʻi lelei kae toki tokoni mai ʻa e ʻOtuá—te tau lava pē ʻo maʻu ʻa e tokoni fakalangí ʻi he houa kotoa ʻo e ʻahó, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻa e tuʻunga ʻo e talangofuá ʻoku tau ʻi aí. Ka ʻoku ou ʻilo kuo pau ke tau fai hotau fatongiá, ngāue, fakatomala, pea fili ʻa e ʻOtuá ke Ne lava ngāue ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakatatau mo e fakamaau totonú mo e tauʻatāina ke filí. (D. Todd Christofferson, “Tauʻatāina ʻo Taʻengata, ke Fili Maʻanautolu,” Liahona, Nōvema 2014, 19)

ʻĪmisi
ʻEletā ʻŪlise Soālesi

ʻE hanga ʻe he ʻEikí, makatuʻunga ʻi Heʻene ʻaloʻofá ʻo tokoniʻi kitautolu takitaha ke tau lava ʻo fua ʻetau kavengá mo ʻai ke maʻamaʻa. … ʻOua naʻá ke foʻi hili ha ngaahi tōnounou peá ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo siʻaki e ngaahi angahalá mo ikunaʻi e maʻunimaá. ʻE kovi ange kapau ʻe taʻofi hoʻo feingá pea hokohoko atu ʻi he fakavaivai mo e faiangahala! Feinga maʻu pē ke fai ho lelei tahá, ʻo fakahaaʻi ʻi hoʻo ngāué ʻa e holi ke fakamaʻa ʻa e loto ipú, ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. … Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku toki ʻomi e fakaleleiʻí ki ha ngaahi faingataʻa hili ha ngaahi māhina ʻo e toutou feinga peé. Ko e talaʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” [2 Nīfai 25:23] ʻoku ʻaonga ia ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení. Manatuʻi ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí “ki ha taimi ‘hili’ ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa ʻEne ʻaloʻofá kimuʻa, lolotonga, pea hili e taimi kuo ʻosi ai ʻetau ngaahi feingá” [vakai, Bruce C. Hafen, The Broken Heart: Applying the Atonement to Life’s Experiences (1989), 155–56]. (Ulisses Soares, “Fua ʻEtau Ngaahi Kavengá,” Liahona, Nōvema 2019, 113–14)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, aleaʻi

Vahevahe ʻa e Meʻa ʻOkú ke Akó

Te ke lava ʻo vahevahe mo hao kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e kupuʻi lea “ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). ʻOkú ke pehē te ke lava fēfē ʻo hokohoko atu hono fakaafeʻi e mālohi fakamālohia ʻo e Fakamoʻuí ki hoʻo moʻuí ke tokoniʻi ʻaki ha konga ʻo ho ngaahi vaivaiʻanga pe tōnounou lolotongá?