Ekkatak Ejipan̄
Jon ļeo Nejin Zebedi


Jon ļeo Nejin Zebedi

Juon ian Rijjilōk Ro Jon̄oulruo ilo Kallim̧ur Ekāāl, juon em̧m̧aan nejin Zebedi, im jatin Jemes. Im̧aan ilo mour eo an ekar juon rieo̧n̄ōd (Mark 1:17–20). E bōlen ej rikaļoor eo ej jab waļo̧k etan an Jon Peptaij eo kōnono kake ilo Jon 1:40. Tok ālik eaar bōk juon kūr bwe en juon rikaļoor Jisōs Kraist (Matu 4:21–22; Luk 5:1–11). Eaar je Gospel eo an Jon, jilu lōta, im bok in Revelesōn. E ekar juon ian ro jilu im rekar pād ippān Irooj ilo kar jerkak eo an leddik eo nejin Jairōs (Mark 5:35–42), ilo Toļ in Kōjakkōlkōl (Matu 17:1–9), im ilo Getsemane (Matu 26:36–46). Ilo jeje ko an make ej ekkōnono kōn e make āinwōt juon rikaļoor eo Jisōs ar iakwe (Jon 13:23; 21:20) im kōn “rikaļoor eo bar juon” (Jon 20:2–8). Jisōs ar barāinwōt ātlep e im ļeo jein Boanerjis, “ro nejin jourur” (Mark 3:17). Ekkā eoon ko rej ekkōnono kake e ilo bwebwenato ko kōn Debwāāl eo im Jerkakpeje eo (Luk 22:8; Jon 18:15; 19:26–27; 20:2–8; 21:1–2) Jon tok ālik kar kōjakoļo̧k n̄an Patmōs, ijo eaar je bok in Revelesōn (Rev. 1:9).

Ekkā ekkōnono kake Jon ilo revelesōn ko ilo raan ko āliktata (1 Ni. 14:18–27; 3 Ni. 28:6; Ether 4:16; K&B 7; 27:12; 61:14; 77; 88:141). Eoon kein rej kapenļo̧k ļo̧o̧k eo an Jon ilo Baibōļ im barāinwōt letok juon meļeļe kōn ļap eo an im aorōk eo an jerbal eo Irooj ar leļo̧k n̄an e bwe en kōm̧m̧ane ioon laļ ilo iien ko an Kallim̧ur Ekāāl im ilo raan ko āliktata. Jeje ko rekwōjarjar ilo raan ko āliktata rej kaalikkarļo̧k bwe Jon ekar jab mej ak kar kōtļo̧k e bwe en pād wōt ioon laļ āinwōt juon rikarejar in jipan̄ m̧ae iien eo Irooj ej Itok alen Kein Karuo (Jon 21:20–23; 3 Ni. 28:6–7; K&B 7).

Lōta ko an Jon

Men̄e rijeje eo an lōta kein jilu ej jab kwaļo̧k e kōn etan, wāween ekkōnono ekanooj kajoor āinwōt eo an Rijjilōk Jon im e rej kōtmāne bwe ekar je aolep aer jilu.

1 Jon 1 ej kōketak Ro Rekwōjarjar n̄an bōk jemdoon ippān Anij. Jebta 2 ej kameejļo̧k bwe Ro Rekwōjarjar rejeļā Anij jān pokake im jiron̄ er n̄an jab iakwe laļ in. Jebta 3 ej kūr n̄an erom ro nejin Anij im n̄an iakwe doon. Jebta 4 ej kōmmeļeļeik bwe Anij ej iakwe im ej jokwe ippān ro rej iakwe E. Jebta 5 ej kōmmeļeļeik bwe Ro Rekwōjarjar rej ļotak jān Anij kōn tōmak ilo Kraist.

2 Jon ej āinwōt 1 Jon. Ilo 2 Jon, Jon ej m̧ōņōņō kōnke tōmak eo an ro nejin “kōrā eo kāālete.”

3 Jon ej nebar juon armej etan Geiōs kōn tōmak im jipan̄ eo an n̄an ro rej iakwe m̧ool eo.

Gospel eo an Jon

Ilo bok in ilo Kallim̧ur Ekāāl, Jon Rijjilōk eaar kam̧ool bwe (1) Jisōs ej Kraist eo ak Messaia im (2) Jisōs ej Nejin Anij (Jon 20:31). Men ko rekar waļo̧k ilo mour eo an Jisōs im ej kōmmeļeļeiki kar kanooj tiljek kāāleti im karōki kōn jibadbad in ilo jekjek eo ekoņ. Bok in ej ijjino kōn juon ennaan kōn kadkad eo an Kraist ilo mour eo m̧okta: E ekar pād ippān Anij, E ekar Anij, im E ej Rikōm̧anm̧an aolep men otemjeļo̧k. E ekar ļotak ilo kanniōk āinwōt Eo Eaar Keotak in Jemān. Jon eaar anōke kooj in ministry eo an Jisōs, eļaptata kameejļo̧k kaninlan̄ eo An im jerkakpeje eo An jān ro remej. E ealikkar an kar kapenļo̧k bwe Jisōs ej Nejin Anij, kaalikkarļo̧k jān mennin bwilōn̄ ko, jān rikam̧ool ro, jān rikanaan ro, im jān ainikien Kraist make. Jon ej katakin jān keidi meram im marok, m̧ool im bōd, em̧m̧an im nana, Anij im devil. Bōlen ilo bar ejjeļo̧k ļo̧o̧k ekwōjarjar eo an Jisōs im jab tōmak eo an ripepe ro an riJu ekanooj alikkar ilo an waļo̧k.

Jon eļap an kar jeje kōn ministry eo an Kraist ilo Judia, eļaptata wiik eo āliktata in ministry eo An ilo mour in, ak Matu, Mark, im Luk eļap aer kar jeje kōn ministry eo An ilo Galili. Elōn̄ alen jān Gospel in em̧ōj kaalikkare jān revelesōn ko ilo raan kein āliktata (K&B 7 im K&B 88:138–141).

Kōn juon laajrak in men ko reļļap ilo mour eo an Jisōs Kraist kōm̧eļeļeik ilo Gospel eo an Jon, lale Bōrokuk in Gospel ko ilo appendix eo.

Bok in Revelesōn