Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 47: Anga-tonú: Ko hono Moʻuiʻaki ʻo ʻEtau Tui Fakalotú, ʻAki Hotau Lotó Kotoa


Vahe 47

Anga-tonú: Ko hono Moʻuiʻaki ʻo ʻEtau Tui Fakalotú, ʻAki Hotau Lotó Kotoa

Ko kinautolu ʻoku tauhi maʻu ʻa ʻenau anga-tonú ʻaki ʻenau fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá mo kātakiʻi fakaʻaho ʻa e ngaahi faingataʻá, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻI he ʻaho 10 ʻo Nōvema 1918, ʻa ia ko e ʻaho ia naʻe fakamanatu ai ʻa e taʻu ʻe 17 ʻo hono fakanofo ʻo Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne tānaki fakataha mai hono fāmilí peá ne lea kiate kinautolu ʻo kau ki heʻene moʻuí mo e meʻa kuó ne akó. Naʻe haʻu ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he laumālie ʻo e ʻaukai pea mo e lotu. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi he māmaní kuó u feinga ke fai ʻo lahi tatau pē mo ʻeku feinga ke fai ha toe meʻa kehe, ko ʻeku feinga ko ia ke u tauhi ʻa ʻeku leá, ʻa ʻeku ngaahi palōmesí, ʻa ʻeku anga-tonú pea ke fai ʻa hoku fatongiá.”1

Ko ʻene akonaki fakaʻosi ʻeni ki ha haʻofangá. Hili pē mei ai ha ʻaho ʻe hiva, ʻa ia ko e ʻaho 19 ia ʻo Nōvema 1918, naʻe pekia ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita. Naʻe ʻikai lava hano malangaʻi fakalelei koeʻuhí ko e lolotonga tō ʻa e mahaki ko ʻeni ko e mofí. Naʻe taʻofi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ʻa e kakaí, ngaahi fakafiefiá, pea mo e ngaahi fakatahaʻanga fakapuleʻangá ko ʻenau fakaʻapaʻapa ki he tangata taki maʻongoʻonga ko ʻení. Naʻe tāpuni e ngaahi fale faivá mo ha ngaahi ngāueʻanga fakapisinisi lahi. Naʻe fonu ʻa e ngaahi halá ʻi he kakai ʻe toko lau afe ʻo Sōleki Siti, ko ha kakai Siasi mo taʻe Siasi, ke fakalāngilangiʻi ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi hono fakahaʻele atu ʻa hono meʻa fakaʻeikí ʻi he hala Temipale Saute ki he Faʻitoka ʻo Sōleki Sití. ʻI he fakalaka atu ʻa e meʻa fakaʻeikí ʻi he Falelotu Katolika ʻo Metelaine, naʻe tā ʻa e ngaahi fafangu ʻi he taua ʻo e falelotú ko e fakaʻapaʻapa ki he tangata taki fakaʻapaʻapaʻiaʻi ko ʻeni kuó ne fai ha lelei maʻa ha fuʻu kakai tokolahi.

Naʻe ʻofa ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he meʻa ʻoku totonú; naʻá ne tuʻukimuʻa ʻi hono fai e ngāue ʻo e moʻoní; naʻá ne moʻui kakato ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia naʻá ne malangaʻí; pea naʻe fakaʻapaʻapaʻi mo ʻaʻapa ʻa e kakaí kiate ia koeʻuhí ko ʻene anga-tonú.

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻOku tau fakahā ʻa ʻetau anga-tonú ʻaki ʻetau fakamuʻomuʻa fakaʻaho e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.

Ko e tui fakalotu ko ia ʻoku tau muimui ki aí, ʻoku ʻikai ko ha lotu ia ʻoku toki fai faka-Sapate pē; ʻoku ʻikai ko hano fakamatalaʻi pē ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí…. Ka ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi he māmaní kiate kitautolú, pea ʻe fakafalala kiate kinautolu ʻa hono ngaahi lelei ʻi he māmaní pea ʻi he maama kahaʻú mei heʻetau moʻui anga-tonu ki he moʻoni pea mo ʻetau tauhi pau ki hono ngaahi akonakí, ʻi heʻetau tauhi ki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fie maʻu ke tau fakahokó.2

Ko ha meʻa fakafiefia maʻu pē kiate au ʻa ʻeku maʻu ha faingamālie ke feʻiloaki ai mo ha kakai tangata mo fefine kuo nau tali e moʻoní pea nau tauhi moʻoni ki ai ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó, he ke mou manatuʻi, ʻoku tau fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau anga-tonú mo ʻetau mateakiʻi ʻo e moʻoní ʻaki ʻa ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó. He ʻoku ʻilo ʻa e ʻakaú ʻi hono ngaahi fuá, pea ʻoku ʻikai ke tau toli ʻa e fua ʻo e vainé ʻi he ʻakau talatalá, pe ko e fikí ʻi he talatalaʻāmoá. Ko e taimi ko ē ʻokú ke mamata atu ai ki ha kakai fakafoʻituitui, ki he koló, ki ha kakai fakakātoa ʻa ia kuo nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku nau faitotonu ʻi heʻenau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí, tauhi totonu ki heʻenau ngaahi fuakavá, tauhi moʻoni ki heʻenau tuí ʻi he meʻa kotoa pē, te ke mamata ki ha kakai tangata mo fefine ʻoku nau maʻu ha fua ʻoku lelei pea ʻoku nau moʻui taau ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí.3

ʻOku ʻatautolu ke tau fai hotau fatongiá pea tau moʻui ʻaki ʻa ʻetau tui fakalotú ʻo tatau pē ʻi he ʻaho takitaha. Tau tauhi maʻu pē ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni pea te Ne hoko ko ʻetau Tamai mo hotau Kaumeʻa, pea he ʻikai maʻu ʻe hotau ngaahi filí ha mālohi kiate kitautolu.4

ʻOku tau fie maʻu ke ʻi ai maʻu pē ha ʻofa ʻi hotau lotó: ʻuluakí, ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai ʻoku ʻi he langí, ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa pē–ʻa e ʻofa ʻokú ne nofoʻia ʻa hotau ngaahi laumālié, ʻetau ngaahi fakakaukaú, hotau lotó, hotau iví, pea ʻo kapau ʻe fie maʻu, te tau loto fiemālie pē ke foaki ʻa ʻetau moʻuí pea pehē ki hotau taimí, hotau ngaahi talēnití, mo ʻetau ngaahi koloa ʻi he māmaní ke fai ʻaki ʻa e ngāue ʻo e ʻOtua moʻui ko ia ʻokú ne foaki mai kiate kitautolu ʻa ia kotoa pē ʻoku tau maʻú…. ʻOku [totonu] ke tau maʻu ʻa e ʻofa ko iá ʻi hotau ngaahi lotó, pea maʻu ia ʻo lahi ʻaupito koeʻuhí ke tau ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá ʻi he pisinisí, ʻi he paʻangá, ʻi he ngaahi meʻa fakafiefia ʻo māmaní; ʻi heʻene peheé, ke lahi ange ʻetau fiefia ʻi heʻetau hū mo ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi haʻatau fiefia ʻi ha toe meʻa kehe ʻi he māmaní.5

ʻOku fanongo ʻa e tangatá ki hono lea ʻaki ʻo e foʻi lea ko e lavameʻá ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo hangē ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻa e lavameʻá ʻaki ʻa e foʻi leá pē, pea hangē ko e taumuʻa māʻolunga taha ia ʻa e tangatá mo e fefiné ke laka ki muʻa ʻi ha faʻahinga taumuʻa fakaemāmaní…. Ka ko e lavameʻa foki ʻa ha taha kuo pau ke fakapapauʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi fie maʻu taʻe ngata ʻa e tangatá (mo ia pē ʻo e taimi lolotonga ní), ʻo ʻikai ko e ngaahi tuʻunga fakataimi ʻoku fokotuʻu ʻe he tangatá lolotonga ʻenau feinga ki he ngaahi taumuʻa fakaemāmani ʻoku manakoa ange he kuonga ko ʻeni ʻoku nau moʻui aí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai mo ha meʻa ʻe toe fakatuʻutāmaki ange ki heʻetau leleí ka ko e fakakaukau ko ia ʻo pehē ʻoku makatuʻunga ʻa ʻetau lelei ʻe maʻu ʻi he taimí ni mo e taʻengatá, ʻi he koloa mo e ngaahi lāngilangi ʻo e māmaní.

Kuo hangē kuo ngalo ʻi he toʻu tangata ko ʻení ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ia naʻe fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí, he ko e hā hono ʻaonga ki he tangatá ʻo kapau te ne maʻu ʻa māmani kotoa kae mole ai hono laumālie ʻoʻoná [vakai, Mātiu 16:26]. Ko e tuʻunga ʻo e lavameʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku tala mai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá, ko ha fakamoʻui ia ʻo e laumālié.6

Ko ʻeni ʻa e ʻelito ʻo e kau moʻoni ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní–ko ʻeta moʻui ʻaki, ʻe koe mo au, ʻa ʻeta tui fakalotú pea fai hota fatongiá, ʻo ʻikai ke ta fakafalala ki ha taha kehe ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻa e kakai kehé ʻoku faí. Hangē ko e lea ʻa Sosiua ʻi he taimi fuoloá, “Ka ko au mo hoku falé, te mau tauhi kia Sihova.” [Sosiua 24:15]…. Ko e fua totonu ʻetau kau ki he Siasi ko ʻení, ko ʻetau fai ʻa ia ʻoku totonú, ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻoku fai totonú pe fai halá. Ko ia, tau feinga ke maʻu pea nofoʻia kitautolu ʻe he laumālie ko iá pea tau moʻui ʻaki ʻa e lao ko iá.7

Ko e tuʻunga ʻuluaki mo māʻolunga taha mo e moʻui totonú ʻe maʻu ia ʻi he fatongia fakafoʻituitui ko ia ʻokú ne tauhi ʻa e tangatá ke ne fai lelei koeʻuhí pē ko e moʻoní. ʻOku ʻikai faingataʻa ki he kau tangata ʻoku nau faitotonu pē kiate kinautolú ke nau faitotonu ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he kau tangata ia ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi moʻui fakatāutahá, ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻomi ʻe he kakai kehé, koeʻuhí he ʻikai ngata pē ʻi he kehe ʻenau fakakaukau ʻanautolú, ka ʻoku toe hala foki. ʻOku tupu mei he ngaahi fatongia fakafoʻituitui ʻoku ongoʻi ʻe he tangatá, ʻa ʻenau lava ke ʻi he tafaʻaki totonú ʻi he taimi kotoa pē ʻoku fai ai ha ngaahi fetaʻemahinoʻakí. Ko kinautolu ʻoku taʻe tokanga ki he konga fakalaumālie ʻo ʻenau moʻuí, ʻoku nau fakafalala ki he fakahinohino ʻoku ʻoatu ʻe he kakaí pea tupu mei ai ʻa e ngaahi fehālaaki kehekehe.8

Ko e ngaahi fua ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá–ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālie ʻo e lotu moʻoní–ko e melinó mo e ʻofá, ʻa e anga-maʻá mo e faitotonú, mo e anga-tonú, ʻa hono mateakiʻi ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻoku ʻi he fono ʻa e ʻOtuá.9

Ko hotau fatongiá ke laka ki muʻa—laka ki muʻa pea laka ki ʻolunga ki he feituʻu ko ia kuo ʻosi fakaʻilongaʻi mai ʻe he ʻEiki Māfimafí ke tau feinga ki aí. Tauhi ʻa e tuí; fakaʻapaʻapa ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi homou ngaahi lotó; ʻaʻapa pea ʻofa ʻi he huafa ʻo Ia naʻe lilingi hono taʻataʻá ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahala ʻa māmaní; fakaʻapaʻapa pea fakamahuʻingaʻi ʻi he taupotu tahá ʻa e tokotaha ko ia naʻe ʻohake ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene kei siʻí ke ne fakatoka ʻa e ngaahi fakavaʻe ʻo e ngāue mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní.10

ʻE ʻahiʻahiʻi mo siviʻi ʻa ʻetau anga-tonú.

Naʻe fakamoleki e taimi ʻo ʻeku tupu haké mo ʻeku kei talavoú ʻi he ʻalu holo mo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻi he mamahi fakataha mo kinautolú pea fiefia fakataha mo kinautolu. Ko hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí naʻe lau fakataha au mo e kakaí ni, pea ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá mo ʻene tokoní pea pehē ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻOku ʻikai ha toe kakai kehe ia ke mau feohi pe ha feituʻu kehe ke u nofo ai. ʻOku ou tatau heni mo Pita, ʻi he taimi ko ē naʻe mamata atu ai ʻa e Fakamoʻuí kuo ʻalu ʻa e kakaí meiate Iá peá Ne fehuʻi ange, ʻE ʻalu mo kimoutolu foki? Naʻe tali ange ʻe Pita, ʻEiki, te mau ʻalu kia hai? ʻOku ʻiate Koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá. [Vakai, Sione 6:67–68.] ʻOku ʻikai haʻatau toe meʻa ʻatautolu ke fai tukukehe pē ʻa ʻetau tauhi ki he hala fāsiʻi te tau lava ʻo toe foki atu ai ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí. Ko e hala ia kuó ne ʻosi fakaʻilongaʻi ke tau muimui aí, pea ko hotau fatongiá leva ke vilitaki atu; he ʻikai ke tau lava ʻo afe, he ʻikai ke tau lava ʻo afe ki ha toe hala ʻe taha, ʻoku ʻikai ha toe kiʻi hala papa ia he tafaʻakí, ʻoku hangē ia ko ha lēlue ʻoku lele hangatonu pē ʻo ʻikai ke toe afe pe tuʻú, pea ko hono ikuʻangá kuo ʻosi fokotuʻu mo fakapapauʻi ia.

ʻOku totonu ke tau fakafetaulaki ki he ngaahi ʻahiʻahí ʻi he taimi ʻoku hoko mai aí, ʻo tau tauʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi meʻatau ʻo e moʻoní kuo ʻosi tuku ʻe he ʻOtuá ki hotau nimá. Pea kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻi hotau ngaahi ʻatamaí ko māmani mo hono ngaahi meʻa fakafiefiá, ko e toenga ʻuli pē ia ʻo e ukamea kuo fakamaʻá, ʻi hono fakafehoanaki atu ki he lelei ʻo hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko ʻEne taumuʻá ke ʻahiʻahiʻi mo siviʻi kitautolu, pea ʻoku ʻi ai pē ʻa ʻEne totonu ke fai ia, neongo kapau ʻe iku ʻo mole ai ʻa e moʻuí, pea ko kinautolu pē ʻoku nau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ʻo ʻikai toe teki ka nau tauhi ʻa ʻenau anga-tonú neongo ʻe fie maʻu ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku nau maʻú, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pe taau mo feʻunga ke maʻu ʻa e fakapale maʻá e kakai faitotonú.11

Naʻá ku lotu maʻu pē, ʻo ʻikai koeʻuhí ke ʻoua naʻa hoko mai kiate au ha ngaahi ʻahiʻahi, ka koeʻuhí ke foaki mai maʻaku ʻa e potó mo e fakaʻutoʻutá, faʻa kātakí mo e kātaki fuoloá, ke u lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa te u fetaulaki mo iá. Pea neongo he ʻikai ke u lava ʻo tala moʻoni atu kuo ʻahiʻahiʻi au ʻi heʻeku tui ki he Ongoogolelei ʻo Kalaisí, ka te u lava ke tala moʻoni atu kuo ʻahiʻahiʻi au ʻi ha ngaahi meʻa lahi. Kuo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku kātakí, kuo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ʻofá, kuo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku anga-tonú.12

ʻOku ou tui naʻe lelei ange ʻa e ngāue fakatufungá [ʻa ʻetau ngaahi tamai ko e kau paioniá] ʻi he meʻa naʻa nau ʻiló. ʻOku ou tui naʻe tataki kinautolu ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo fai hokohoko, pea naʻe akoʻi kinautolu ko e akonaki ki he akonaki, ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea. ʻI he founga ni naʻá ne siviʻi ai ʻa ʻenau anga-tonú mo ʻenau moʻui mateakí. Naʻá ne siviʻi pē kinautolu ʻo aʻu ki he maté; ʻio, pea toe laka atu ʻi he maté; he naʻe mei melie pē ʻa e maté ia ki honau tokolahi, naʻe mei nonga pē ia, ko ha mālōlō ʻoku fakafiefia, ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ongosia mo e faingataʻaʻia naʻe pau ke nau kātakiʻí.13

Kuo tokolahi ha kakai kuo mole ʻa ʻenau moʻuí koeʻuhí ko ʻenau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ne nau tui ki aí. Naʻe ʻikai ha taha ʻo e kau ākonga fuoloa naʻe fili ʻe Sīsū Kalaisí naʻe hao taʻe fakapoongi, tuku kehe pē ʻa Siutasi mo Sione. Naʻe lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa e ʻEikí, hili ia naʻá ne toʻo pē ʻa ʻene moʻuí; pea naʻe talaʻofa foki ʻa e ʻEikí kia Sione te ne moʻui pē kae ʻoua kuó Ne toe hāʻele mai ki he māmaní. Naʻe fakapoongi kotoa hono toé, naʻe kalusefai ha niʻihi, pea ko e niʻihi naʻe toho kinautolu ʻi he ngaahi hala lalahi ʻo Lomá, naʻe tekeʻi ha niʻihi mei he ngaahi feituʻu māʻolungá, pea tolomakaʻi ha niʻihi kae ʻoua kuo nau mate. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ʻenau talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá mo ʻenau fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻa nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní. Ke pehē foki mo e ʻahó ni. Kae tuku muʻa ke nofo maʻu ʻi hoku lotó ʻa e laumālie ʻo e ongoongolelei ko ʻení koeʻuhí neongo kaú ka masiva, pe ʻahiʻahiʻi, fakatangaʻi, pe tāmateʻi au kae kei tuku pē ke u tauhi mo hoku falé ki he ʻOtuá mo tauhi ʻa ʻene ngaahi fonó.14

ʻOku tau fakahā ʻa ʻetau anga-tonú ʻaki ʻetau tauhi ki he ʻEikí, neongo pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko maí.

Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ki he talavou naʻá ne ʻofa ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní kapau ʻokú ne fie maʻu ke haohaoa, pea ʻoku totonu ke ne fakatau kotoa atu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú pea tufa atu ia ki he masivá, hili ko iá naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.” [Mātiu 19: 21.] Mahalo ko ha lea ʻeni ʻe hā ngali faingofua pē, ka ʻoku loloto ʻaupito ʻa e foʻi moʻoni ʻokú ne ʻomaí. ʻOku ʻi ai e foʻi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia ʻoku ʻomi ai. ʻA ia ko hono fakamuʻomuʻa ʻo e meʻa ʻoku toputapu mo faka-ʻOtuá, ʻa e meʻa ʻa e ʻOtuá, ʻa e meʻa ʻoku maʻu ai ʻa e nongá mo e fiefia ʻa e laumālie ʻo e tangatá, ʻi he heʻetau ngaahi koloá, pea fakamuʻomuʻa ʻi heʻetau ngaahi fakangeingeia mo e ngaahi meʻa fakaemāmani kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻOku fie maʻu ʻeni ʻe he ʻEiki Māfimafí mei he Kāingalotu ʻo e Siasí, pea ko e tangata mo e fefine kotoa pē kuó ne tali ʻa e Ongoongoleleí, ʻoku totonu ke ne ongoʻi he ʻahó ni ʻi honau lotó, pea ongoʻi maʻu pē ʻi honau laumālié, pe “ko e hā pē ha meʻa ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u faí, te u fai ia,” pe te u foaki ia, ʻo tatau ai pē pe ko e hā.15

Kapau ʻokú ne finangalo ke u foaki kotoa kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ou maʻú, ʻoku ou fakaʻamu ke fai ia ʻi he loto fiefia mo e loto fiemālie ʻo hangē ko e meʻa naʻe ongoʻi ʻe Siope mo ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻe fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke na fakahā ʻa ʻena tuí. Naʻe fekau kia ʻĒpalahame ke ne feilaulau ʻaki ʻa hono fohá–ko ha foha ʻo e talaʻofá–naʻá ne toe ʻoatu nai haʻane ʻuhinga pe toe fakafekiki mo e ʻOtua Māfimafí? ʻIkai, naʻe ʻikai ke ne toe lāunga ka naʻá ne tuʻu ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ia ke faí. Mahalo pē pe naʻe ʻi ai ha faʻahinga ongo naʻá ne maʻu, he ko e fuʻu ʻahiʻahi ʻeni naʻe ongo, naʻe siviʻi ʻa e ongoʻi ʻofa lahi taha naʻá ne maʻú, ka naʻá ne fakapapauʻi pē ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtua Māfimafí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke fakahoko ʻe ʻĒpalahame ʻa e fekaú, he naʻe taʻofi ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene ʻafioʻi ʻene anga-tonú mo ʻene loto fiemālie ke fai iá. [Vakai, Sēnesi 22: 1–18.]….

Ko hotau toko fiha nai ʻoku tau maʻu ʻa e falala ko ia naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ki he ʻEikí? Tau pehē pē ʻeni ʻokú ne kole atu ke ke foaki ʻa hoʻo tama lahi tahá, pe ko ha taha pē ʻo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí, pe ko hoʻo koloá, te ke lava nai ke kātakiʻi ia taʻe toe lāunga?….ʻE lava nai ke tau ʻamanaki atu ke maʻu ha hākeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tau tuku mavahe, pea ʻoku tuku kotoa hotau lotó pe ko ʻetau ʻofá ʻi he meʻa ko iá? Fehuʻi hifo pē kiate kimoutolu pe ʻoku mou feʻunga ke maʻu ʻa e hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá?16

Ko ha tangata anga-tonu ʻa Siope, pea naʻá ne haohaoa ʻi hono ngaahi founga kotoa pē. Naʻe ʻikai ha taha ʻe tatau mo ia ʻi he māmaní hono kotoa….Naʻe ʻikai ke ne kapekapeʻi pe fakamalaʻiaʻi e kakai Sipá ʻi hono ʻave ʻene fanga pulú, pe ki he afi mei he langí ʻi heʻene tutu ʻo vela ʻa ʻene fanga sipí, pe ki he ngaahi matangi ʻo e langí ʻi heʻene fakaʻauha ʻa hono falé mo ʻene fānaú. Naʻe ʻikai ke ne takuanoa pe leakoviʻi mo fakaʻikaiʻi ʻa e ʻEikí koeʻuhí ko e ngaahi meʻá ni. Ka naʻá ne pehē, “Naʻe foaki ʻe Sihova pea kuo toʻo atu ʻe Sihova, fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo Sihová.” [Siope 1: 21.]….

….ʻOku faʻifaʻitaki mai heni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku totonu ke tupu mei ai ʻa hono kotoa ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, ʻofa faka-Kalaisí, ʻofá, ngāué, pea mo e holi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa ia ko ʻenau tauhi ki he ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko kiate kinautolú. Neongo ʻe tuku fakapōpula kinautolu, neongo ʻe fakatangaʻi kinautolu, neongo te nau masiva, neongo ʻe ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo aʻu ki he taupotu tahá, pea fai kiate kinautolu ʻa e sivi faingataʻa taha ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻenau anga-tonú, ka ʻoku totonu ke nau lea pē ʻo hangē ko e lea ʻa Siopé, “Naʻá ku haʻu telefua pē mei he manava ʻo ʻeku faʻeé, pea te u toe ʻalu telefua atu pē, naʻe foaki ʻe Sihova, pea kuo toʻo atu ʻe Sihova, fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo Sihová.” [Siope 1: 21.] Ko ia, fakaongoongoleleiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻofa kiate Ia ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa, pea ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, koeʻuhí ka hoko mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí te tau lava pē ʻo kātakiʻi kinautolu pea ʻikai lāunga, ka tau tatali pē kae ʻoua kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá. Pea te tau toki ʻiloʻi leva ta ʻoku ʻikai mo ha toe ʻofa ia ʻe tatau mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Heʻene fānau ʻoku nau faingataʻaʻiá, ʻoku ʻikai mo ha manavaʻofa ʻo lahi pehē, ha taumuʻa fakaʻofoʻofa, mahuʻinga mo fakaʻeiʻeiki ʻo hangē ko e taumuʻa ʻa e ʻOtua maʻa ʻEne fānaú. Kapau te tau fai ʻeni, ʻe faifai pē pea te tau ako ʻo ʻiloʻi ʻeni pea te tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó.17

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e anga-tonu? ʻOku anga fēfē haʻatau “fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau anga-tonú….ʻaki ʻa ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó”? Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó ʻokú ne fakatupu haʻo fili pe te ke fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá pe ʻikai?

  • Te tau lava fēfē ʻo fakatupu ke “lahi ange ʻetau fiefia ʻi heʻetau hū mo ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá” ʻi haʻatau ʻofa ʻi he pisinisí, paʻangá, pe ko ha toe ngaahi meʻa fakafiefia pē ʻi he māmaní? Ko e taimi ko ia kuó ke fehangahangai ai mo hono siviʻi koe fekauʻaki mo hono fakamuʻomuʻa ʻo e “ngaahi meʻa ʻoku toputapu mo faka-ʻOtuá” ʻi he “ngaahi fakangeingeia pea mo e ngaahi koloa fakaemāmaní,” ko e hā hoʻo meʻa naʻe fai ki aí?

  • Ko e hā e tuʻunga moʻoni ʻo e lavameʻá ʻi heʻetau moʻuí? Ko e hā ha ngaahi fakaʻuhingaʻi kehe ʻo e lavameʻá ʻokú ne faʻa hanga ʻo taʻofi kitautolu mei heʻetau fekumi ki he tuʻunga moʻoni ko ʻení? Ko e hā hono faikehekehe ʻo e ngāue fakatatau ki he moʻoni kuo fakahā maí pea mo e ngāué ʻo fakatatau ki he “fakahinohino ʻoku ʻoatu ʻe he kakaí”?

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku faʻa hoko mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea mo e ngaahi faingataʻá, ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi founga kuo ʻahiʻahiʻi mo siviʻi ai koe ʻi hoʻo ngaahi feinga ko ia ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? Ko e hā hoʻo meʻa naʻe fai ki aí?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi sīpinga ʻa e kau ākonga fai totonu hangē ko ʻĒpalahame mo Siopé ke toe mahino lelei ange ai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau “tauhi ai ki he ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hoko maí”? Kuo fakamālohia fēfē hoʻo fakamoʻoní ʻe heʻenau ngaahi tā sīpingá? Ko e hā e ngaahi meʻa te nau lava ʻo teuteuʻi kitautolu ke tau tauhi ki he ʻOtuá ʻi he founga ko ʻeni lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo hotau ʻahiʻahiʻí?

  • ʻE lava fēfē ʻe hono fakatupulaki pea mo hono tauhi maʻu ʻo e anga-tonu fakatāutahá ke ne tāpuekina mo fakamālohia ʻa hotau ngaahi fāmilí? ʻa hotau ngaahi koló?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. Life of Joseph F. Smith, comp. Joseph Fielding Smith (1938), 477.

  2. Tokāteline ‘o e Ongoongoleleí, 5th ed. (1939), 107.

  3. In Conference Report, ʻOka. 1916, 2.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 8 ‘Aok. 1884, 1.

  5. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:91.

  6. Tokāteline ‘o e Ongoongoleleí, 123–25; naʻe fetongi hono fakapalakalafi.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 21 Maʻasi. 1893, 2.

  8. Tokāteline ‘o e Ongoongoleleí, 253.

  9. Tokāteline ‘o e Ongoongoleleí, 75.

  10. In Conference Report, ʻEpe. 1904, 3.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 25 ʻEpe. 1882, 1; fakalahi atu hono fakapalakalafi.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 27 ʻEpe. 1897, 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 9 ʻAok. 1898, 1.

  14. Tokāteline ‘o e Ongoongoleleí, 251.

  15. In Conference Report, ʻEpe. 1909, 4–5.

  16. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 2:279.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Dec. 1893, 1; naʻe fetongi hono fakapalakalafi.

ʻĪmisi
Beehive House

Ko e Fale Punungahone (The Beehive House) ʻi Sōleki Sití, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne pekia heni ʻi he ʻaho 19 ʻo Nōvema 1918.