Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 33: Ko e Fānaú: Ko e Māʻolunga taha ia ʻo e Ngaahi Fiefia ʻo e Māmaní


Vahe 33

Ko e Fānaú: Ko e Māʻolunga taha ia ʻo e Ngaahi Fiefia ʻo e Māmaní

ʻOku totonu ke tau fakamahuʻingaʻi ʻetau fānaú, ohi hake kinautolu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo akoʻi kinautolu ʻi he angamaʻá, ʻofá, pea mo e lāngilangí.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

Naʻe huluni fakataha e ʻofa ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he ongoongoleleí mo ʻene tōʻonga ʻofa faka-Kalaisi ki he fānaú—ki heʻene fānaú ʻaʻaná pea mo e fānau valevale kotoa pē. Naʻá ne pehē, “Ko e māʻolunga taha ʻo ʻeku ngaahi fiefia ʻi māmaní ʻoku ʻi heʻeku kiʻi fānau pelepelengesí. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá!1

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sālesi W. Nipilī, ko e Pīsope Pule ʻo e Siasí, naʻe “ ʻikai hano ngataʻanga ʻa e ʻofa” ʻa Palesiteni Sāmita ki he “fānau valevalé.” Lolotonga haʻane [ʻaʻahi] ki he ngaahi nofoʻi foʻou ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá, ki Seni Siosi… , pea ʻi he taimi ne laka mai ai ʻa e fānau valevalé ʻi muʻa ʻiate iá, ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke te fakatokangaʻi ʻe ne fiefia ʻi he fanga kiʻi fānaú ni. Ko hoku fatongiá foki ke langaki homau kau fonongá, ke mau aʻu kei taimi ki he kaungā nofo foʻou hoko maí he ne tali mei ai ʻa e kakaí, ka ko ha meʻa faingataʻa moʻoni ke fakamāvaeʻi mai ia mei he fānau īkí ni. Naʻe loto ia ke lulululu mo talanoa mo kinautolu hono kātoa….

“Ne tuʻo taha haʻaku ʻaʻahi ki hono ʻapí ʻo feʻunga mo ha puke ʻa ha taha ʻo ʻene fānaú. Ne u ʻosi mamata foki haʻane foki ongosia mai mei heʻene ngāué ʻi he poʻulí, ʻo hangē ko ʻene faʻa hokó, ka naʻá ne kei fua takai holo pē ʻa e kiʻi tokotaha puké ni ʻi hono loto falé ʻo laulau houa, … ʻo ʻofaʻi, mo fakalotolahiʻi ia ʻi he founga kotoa pē ʻaki ha ongoʻi moʻoni pea ʻi ha faʻahinga loto fakaʻofaʻia mo ʻofa.”2

“Naʻá ne ongoʻi moʻoni mo ʻofa lahi ʻi hono fāmili toko lahi mo fakaʻeiʻeikí. Pea ʻi heʻene lea fakaʻosi ki heʻene fānaú he ʻaho 10 ʻo Nōvema 1918, naʻe fakahaaʻi ai ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga taha ki hono lotó ʻi he ngaahi lea ko ʻení: ‘ʻI heʻeku vakavakai takai ki heʻeku fānau tangata mo ʻeku fānau fefine kuo foaki mai ʻe he ʻEikí,—kuó u lavaʻi, ʻi heʻene tokoní, ʻo ʻai ke nau fiemālie, pea mo fakaʻapaʻapaʻi ʻi māmani—Kuó u maʻu ʻa e koloa ʻo ʻeku moʻuí, ʻa kakato ʻo e meʻa ʻokú ne ʻai ke ʻaonga ʻete moʻuí.’”3

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

Akoʻi ʻa e fānau ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono fakamatalaʻi mo e faʻifaʻitakiʻanga.

Ka ʻi ai ha tangata mo ha fefine kuó na pukenimā ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ne na kamata fakataha ʻe na moʻuí, ʻoku totonu ke lava ʻi hona mālohí, faʻifaʻitakiʻangá mo hona iví ke ʻai ʻena fānaú ke nau fakafōtunga ʻi heʻenau moʻuí ʻa e anga-maʻá, lāngilangí, pea mo e ngeia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ʻe hoko ia ko ha lelei kia kinautolu mo honau fakamoʻuí. He ʻikai ha taha ia te ne faleʻi fakamātoato ange ʻeku fānaú pea mo tokanga lahi ange ki heʻenau fiefiá mo honau fakamoʻuí ʻiate au. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe tokanga lahi ange ki he uelofea ʻo ʻeku fānaú ʻiate au. He ʻikai te u fiemālie au kae ʻoua kuó u fakataha mo kinautolu. Ko hoku konga kinautolu. Pea ʻoku ʻaʻaku kinautolu; he naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kinautolu maʻaku, pea ʻoku ou fie maʻu ke nau loto fakatōkilalo mo ongongofua ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou fie maʻu ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea mo tonu ʻi he kihiʻi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke nau lava ʻo taau mo e fakalāngilangi kuo fai ʻe he ʻEikí kia kinautolú ʻo lau kinautolu fakataha mo hono kakai ʻi he fuakavá, ʻa ia ʻoku makehe hake ʻi ha toe faʻahinga kakai pē, koeʻuhí he ne nau feilaulau ke maʻu honau fakamoʻuí ʻi he moʻoni.4

ʻOku tala mai, “Ko e fānaú ko e tofiʻa mei he ʻEikí;” pea ʻoku talamai ʻe he tokotaha faʻu sāmé, ʻoku nau toe hoko “ko ʻene totongi.” [Saame 127:3.] Kapau ʻe taʻofi ʻa e fānaú mei heʻenau totonu ki honau tāpuaki ʻi honau fanauʻí, ʻe totongi fēfeeʻi ʻa e ʻEikí? ʻOku ʻikai ke nau hoko kinautolu ko ha tupuʻanga ʻo e hōloa mo e masiva ʻi he moʻui fakafāmilí, he ʻoku nau omi fakataha mo ha faʻahinga tāpuaki fakalangi ʻoku tānaki ki he tuʻumālie ʻo e ʻapí mo e puleʻangá. “Hangē ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo e tangata mālohí; ʻoku pehē ʻa e fānau ʻa e talavoú. ʻOku monūʻia ʻa e tangata ʻoku fonu ʻene hōfangahaú ʻiate kinautolú” [Saame 127:4–5].5

Ko ha kakai Kalisitiane kitautolu, ʻoku tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku tau ongoʻi ko hotau fatongia ke fakamoʻoniʻi ia ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. Akoʻi ia ki hoʻomou fānaú. Akoʻi kinautolu ne ʻosi fakafoki mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki naʻe maʻu ʻe Pita mo Sēmisi mo Sioné, ʻa ē naʻe fakanofo ʻi he toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí. Akoʻi ange ʻi he kei siʻi ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe fili ia mo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke ne fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi māmani, mo fakafoki mai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakafeʻungaʻi ai ʻa e tangatá ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí. Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻapaʻapa ki honau kaungāʻapí. Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻapaʻapa ki honau kau pīsopé mo ʻenau kau faiako ʻoku omi ki honau ʻapí ke akoʻi kinautolú. Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻapaʻapa ki he kau toulekeleká, kau ʻulu hinaá, pea mo e kau sino vaivaí. Akoʻi kinautolu ke nau ʻaʻapa mo manatuʻi ʻi he fakaʻapaʻapa ʻenau mātuʻá, pea tokoni kia kinautolu kotoa ʻoku tuēnoa mo masivá. Akoʻi hoʻomou fānaú, ʻo hangē ko hono akoʻi kimoutolú, ke mou fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻoku mou maʻú, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻu ko e kaumātuʻa ʻi ʻIsilelí.

Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu, akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e kau palesitenisií ʻa ia ʻoku pukepuke ai ʻa e ngaahi houalotú mo tauhi ai ʻa e ivi mo e mālohi ki he tuʻu lelei mo e fiefia pea mo e langa hake ʻo e kakaí. Akoʻi hoʻomou fānaú ko e taimi ʻoku nau ō ai ki he akó ʻoku totonu ke nau fakaʻapaʻapa ki heʻenau kau faiakó ʻi he ngaahi meʻa ʻoku moʻoni mo totonú, ʻi he meʻa ʻoku ngali tangata mo ngali fefine, pea mo ʻaongá…. Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻe fono ʻa e ʻOtuá pea mo e lao ʻo e potufonua ʻo hotau puleʻangá.6

ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku fie maʻu ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau akoʻi ʻenau fānaú “ke mahino ki ai ʻa e akonaki ʻo e fakatomalá mo e tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻo ka nau ka taʻu valu.” “Pea ke nau akoʻi foki ʻenau fānaú ke lotu, pea ke ʻaʻeva ʻo angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.” Pea kapau he ʻikai fakahoko ʻeni ʻe he mātuʻá, kae hē ʻa e fānaú ʻo tafoki mei he moʻoní, kuo folofola ʻa e ʻEikí ko e angahalá ni ʻe ʻi he ʻulu ia ʻo e mātuʻá [T&F 68:25, 28]. He toki fakakaukau kovi moʻoni ia ke haʻisia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ha tamai ʻoku ʻofa moʻoni ʻi heʻene fānaú ʻaki hono lotó kotoa, ʻi he ʻikai ke ne tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻofa moʻoni aí pea kuo nau sītuʻa mei he moʻoní ʻo hoko ʻo liʻekina. Ko e mole ʻo e fānau ko ʻení ʻe ʻekeʻi ia ki he mātuʻá, pea kuo pau ke nau haʻisia ki heʻenau hē mei he moʻoní mo e fakapoʻulí….

Kapau te u lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻoku ou taau ke u hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, te u fie maʻu mo ʻeku fānaú ai; pea ʻoku ou palani ke u hū ki he puleʻanga ʻo hoku ʻOtuá. Kuó u fakataumuʻa mai ki ai, pea ʻoku ou palani, fakataha mo e tokoni ʻa e ʻEikí pea fakafou ʻi he anga fakatōkilaló mo e talangofuá, ke u fakakakato hoku misiona ʻi māmaní mo fai pau ki he ʻOtuá ʻi hoku ngaahi ʻahó-kotoa. Kuó u ʻosi fakapapau ke u fai ʻeni, mo ʻoku ou lotolahi fakataha mo e tokoni ʻa e ʻOtuá he ʻikai ke u foʻi. Ko ia ai, ʻoku ou loto ke u ʻi ai fakataha mo ʻeku fānaú, ko e fē pē ha feituʻu te u ʻi ai ke nau lava ʻo ʻi ai foki mo kinautolu, pea mo nau ʻinasi ʻi ha faʻahinga hākeakiʻi pē te u maʻu.7

ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha ivi ki heʻenau fānaú; … pea neongo pē ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ivi ʻo ʻetau ngaahi sīpinga leleí pe ko hano mālohi, ka ʻoku ou fakapapauʻi atu kia kimoutolu kuo tā-tuʻolahi ha hoko ʻa ha lavea ʻi ha ngaahi tōʻonga ʻoku tau faʻa pehē ʻoku valevale ʻo fou ʻi he faʻahinga mālohi ʻoku nau maʻu ki hotau kaungāʻapí pe fānaú… ʻOku tau faʻa fakatokangaʻi ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē ʻoku nau tā ha faʻahinga sīpinga ʻi he ʻao ʻo ʻenau fānaú ka ʻoku nau taʻofi mo fakatokanga ki heʻenau fānaú ke ʻoua te nau fakahoko. Ko e faʻahinga fetōʻaki pehē ʻi he tōʻonga ʻa e mātuʻá ʻoku tupu ai haʻane holoki e fakakaukau lelei ʻa e fānaú, pea taki halaʻi kinautolu mei he hala ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí, he kapau ʻoku akoʻi ʻe he mātuʻá ki he fānaú ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻe nautolu, ʻoku ngalingali ko e faʻahinga akoʻi pe akonaki ko iá he ʻikai ke ʻi ai hano faʻahinga mālohi pe ola ka ko e kovi pē.

ʻOku ʻikai ke tau vakai mo fakakaukau fakalelei ki he ngaahi meʻá ni, ka mou fakakaukau angé ki ha mātuʻa, ʻoku nau pehē ʻoku nau tui ko e Lea ʻo e Potó ko e konga ia ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ne foaki mai ia ʻi he fakahā, ka ʻoku nau toutou maumauʻi ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí? ʻE tupu hake ʻa e tamasiʻí ʻo tui ko ʻene ongomātuʻá ʻokú na mālualoi pea ʻoku ʻikai ke na tui ki he ongoongoleleí. Ko kinautolu ʻoku nau foua ʻa e hala ko iá, ʻoku nau ʻomi kia kinautolu ha ngaahi fatongia ʻoku fakailifia. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo fai pau ki hotau halá, pea ʻoku pehē pē mo e ʻikai ke tau lava ʻo faivelenga kakato ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi palōmesí.8

ʻOku totonu ke tau ohi hake ʻa e fānaú ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa.

ʻE meimei ke hokosi pē ʻe he fānaú ʻa e meʻa ʻoku tau ngaohi kinautolu ke nau aʻusiá. ʻOku fanauʻi kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo pe mahinoʻo hoko ko e meʻa moʻui vaivai taha ʻi he ngaahi fakatupu meʻa moʻui kotoa ʻoku fanauʻi mai ki he māmaní. ʻOku kamata leva ʻa e kiʻi valevalé ke ako ʻi he hili pē hono fanauʻí, pea ko e meʻa te ne ʻiló ʻe meimei ke fakafuofuaʻi ia mei hono ʻātakaí, ngaahi ivi ʻoku ohi hake aí, ʻi he manavaʻofa ʻoku fai ki aí, ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaʻeiʻeiki ʻoku fakaʻaliʻali ki aí, ʻa e ngaahi ivi māluʻia ʻo e tamaí mo e faʻeé, pe ko ia ʻoku ʻi hono kiʻi ʻatamai fakakei-siʻí. Pea ko e konga lahi ʻe fakafuofua ia mei he meʻa ʻoku fai ʻe hono ʻātakaí, ʻene ongomātuʻá pea mo ʻene kau faiakó ki aí.

… Ko ha konga lahi ʻe fakafuofua ia mei he faʻahinga mālohi ʻoku ohi hake ai ʻa e kiʻi [tamasiʻí]. Te mou fakatokangaʻi ko e ivi mālohi taha ʻi he fakakaukau ʻa ha kiʻi tamasiʻi te ne ʻai ia ke ne ako, fakalakalaka, pe ke ne lavaʻi ha faʻahinga meʻa, ko e mālohi ko ia ʻo e ʻofá. ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ʻo fakahoko ke maʻu ai ha lelei tuʻunga ʻi he ʻofa taʻe mālualoí, ʻi he taimi ʻoku ohi hake ai ha kiʻi tamasiʻi, ʻi ha toe faʻahinga ivi pe mālohi ʻe ngāueʻaki ki ai. Ka ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻikai lava ʻo fakatonutonu ʻaki ʻa e taá, pe fakamālohiʻí, ʻe lava ʻo mapuleʻi vave ia ʻi he faʻahinga ʻofa taʻe mālualoí mo e ongoʻi ʻofa ʻo e lotó. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia; pea ʻoku iku lelei ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo e moʻuí…. Puleʻi ʻa e fānaú, ʻo ʻikai ʻi he fakaʻofaʻia, pe ʻi he lea kakaha ʻo e tafulú, ka ʻi he ʻofa mo maʻu ʻenau falalá.9

Kapau pē ā te mou lava ʻo ʻai ke tui hoʻomou fānaú ʻoku mou ʻofa ʻia kinautolu, pea ʻoku foaki hoʻomou moʻuí koeʻuhí ko ʻenau leleí, pea ko honau kaumeʻa mamaé kimoutolu, te nau fetongi ʻaki ia, haʻanau falala mo ʻofa atu mo feinga ke fai hoʻomou ngaahi kolé mo fakahoko hoʻomou ngaahi fakaʻamú mo e meʻa ʻoku mou manako aí. Ka ʻo kapau ʻoku mou siokita, taʻe-ʻofa kia kinautolu, pea kapau ʻoku ʻikai ke nau falala ʻoku nau maʻu hoʻo ʻofa kakató, te nau siokita, mo ʻikai tokanga pe ʻoku nau fakafiefiaʻi kimoutolu pe fakahoko hoʻomou fakaʻamú pe ʻikai, ko hono olá ko haʻanau fakaʻau ke hē atu, taʻe-fakakaukau mo taʻe-tokanga.10

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine… , ʻOku ou kole atu ke mou akoʻi mo puleʻi ʻaki ʻa e laumālie ʻo e ʻofá mo e kātakí kae ʻoua kuo mou lavaʻi. Kapau ʻoku fakafetau mo faingataʻa ʻa e fānaú ke mapuleʻi, kātakiʻi kinautolu kae ʻoua kuó ke lavaʻi ʻaki ʻa e ʻofá, pea mo ke malava ke maʻu honau lotó, pea te ke toki lava ʻo oʻi honau ʻulungāangá ʻo fakatatau mo ho lotó.11

Maluʻi ʻa e fānaú mei he kamata ke nau heé.

ʻOfa ke ʻoua naʻa tuku ʻe he ʻOtuá ha taha ʻo kitautolu ke fuʻu taʻe fakapotopoto ʻene fakahōhōlotó, ʻo taʻe fakakaukau mo siʻisiʻi ʻetau ongoʻi ʻof a ki heʻetau fānaú ʻo ʻikai ke tau taʻofi ʻenau ngaahi ngāue halá, ʻi he faihalá pea mo e ʻofa fakavalevale ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻo laka ange ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoní, koeʻuhí ko haʻatau manavasiʻi naʻa tau fakatupu mamahi kia kinautolu. ʻOku ou fie lea ʻaki ʻeni: ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi kuo nau fakaʻau ke maʻu ʻa e faʻahinga falala taʻe fakangatangata ko ʻení ki heʻenau fānaú pea ʻoku ʻikai ke nau toe tui kinautolu ʻoku malava ke taki halaʻi kinautolu pe te nau fai hala. ʻOku ʻikai ke nau tui te nau lava ʻo fai hala, koeʻuhí ko e faʻahinga falala ʻoku nau fai kia kinautolú. Ko hono olá, ʻoku nau tuku ai ke nau faʻiteliha, ʻi he pongipongi, hoʻatā, pea ʻi he poʻulí, ke nau ō ki ha faʻahinga kātoanga pe fakafiefiaʻanga pē, ʻo nau faʻa feohi mo ha niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pe mahino honau tuʻungá. ʻOku ʻi ai haʻa niʻihi ʻo ʻetau fānaú ʻoku nau mātuʻaki kei mūnoa pē pea ʻoku ʻikai ke nau huʻuhuʻu kinautolu ki he koví, pea ko ia, ʻoku ʻikai ke nau mateuteu ai mo ʻefihia ai ʻi he koví.12

Ko e hā ʻoku tau fakahoko ʻi hotau ngaahi ʻapí ke akoʻi ai siʻetau fānaú; ko e hā ʻoku tau fai ke fakamaama ai ʻenau fakakaukaú? Ko e hā ʻe fai ke fakalotolahiʻi kinautolu, ke nau ʻai ʻa ʻapi ko e feituʻu ia ke nau fiefia ai, pea mo ha feituʻu ke nau fakaafeʻi mai ki ai honau ngaahi kaungā-meʻá ke nau ako mo fiefia ai? … ʻOku tau tokanga fakafoʻituitui nai kia kinautolu pea mo ʻetau meʻa ʻoku faí? ʻOku tau fakakoloa ʻaki nai kinautolu e ʻilo fakamāmaní, pea mo e meʻakai fakaʻatamaí, ʻaki e ngāue ʻoku fakatupu-moʻui leleí, pea mo e fakahaohaoa fakalaumālié, ʻa ia te nau ʻai ke nau lava ai ʻo maʻa mo longomoʻui ʻi he sinó, pea poto mo hoko ko ha kau tangataʻi fonua fakaʻeiʻeikí, pea mo ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni ʻoku faivelenga mo tuitala?

… ʻE lelei ange ke tau foaki ange ki hotau ngaahi fohá mo hotau ngaahi ʻofefiné ha taimi ke nau fakafiefia ai mo kiʻi hanganoa, kae ʻumaʻā ha ngaahi meʻa ʻi ʻapi ke fakatōliʻa ʻaki ʻenau fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaʻatamai ʻoku totonú, ʻa ē ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ki ai ʻa e kiʻi fānau kotoa peé, pea mo ia te nau kumi ki ai ʻi ha ngaahi feituʻu kehe mei ʻapi, ʻo kapau he ʻikai ke maʻu aí.13

Ko e anga mo e kehekehe ʻo e ngaahi fakafiefiá ʻoku totonu ke fakafuofua ia ki heʻenau leleí pea mo e ʻulungāanga ʻo hotau kakai tupu haké koeʻuhí he ʻoku totonu ke maluʻi kinautolu ʻi he tokanga tahá ke pukepuke ʻa e tuʻunga moʻui anga-maʻa pea mo e mālohi ʻo e toʻutupu ʻo Saioné.

Ko e meʻa ʻuluakí, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fuʻu tōtuʻa ha meʻa; ʻoku totonu foki ke ʻoua naʻa poupouʻi kinautolu ke fuʻu tōtuʻa ʻenau tokangá ki he faʻahinga ongo mo e muna ʻoku fakavalelotó…. ʻOku totonu ke akoʻi kinautolu ke nau manako lahi ange ki he ngaahi fakafiefia ʻoku natula fakasōsiale mo fakaʻatamaí. ʻOku lelei ange ʻa e ngaahi paati ʻi ʻapí, ngaahi koniseti ʻoku nau fakatupulaki ʻa e ngaahi talēniti ʻo e toʻutupú, pea mo e ngaahi fakafiefia fakatokolahi ʻoku fakataha ai ʻa e toʻu kei talavoú mo e kau toulekeleká….

Ko hono uá, ʻoku totonu ke fenāpasi ʻetau ngaahi fakafiefiá mo e ongo fakalaumālie ʻo ʻetau ngaahi feohiʻangá pea mo ʻetau moʻui fakalotú…. Fekauʻaki mo e fakafiefiá, ko e taha ia ha meʻa ʻoku ope atu hono mahuʻingá ʻi heʻene fekauʻaki mo e uelofea ʻo e Kāingalotú, pea ʻoku totonu ke tokanga ʻaupito ki ai ʻa e kau maʻu-mafai pule kotoa ʻi he ngaahi uōtí kotoa, mo fakakaukauʻi.

Ko hono tolú, ʻoku totonu ke siʻisiʻi ʻaupito ha uesia ʻe heʻetau ngaahi fakafiefiá ʻa e ngaahi ngāue ʻi loki akó. ʻOku fuʻu fie maʻu lahi ke fakahoko ʻa e konga ʻuluaki ʻo hono akoʻi ʻo ʻetau fānaú ʻo mātuʻaki siʻisiʻi fau hano toe uesia….

Fakaʻosí, ʻoku totonu ke ʻi ai ha manavasiʻi he ʻoku lahi ha ngaahi ʻapi, kuo liʻaki fakaʻaufuli ai ʻe he mātuʻá ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kotoa fekauʻaki mo e ngaahi fakafiefia ʻa ʻenau fānaú, ka nau tukuange kinautolu ke nau ʻauhia ke nau kumi ʻenau fiefiá ʻi ha faʻahinga feituʻu pē. ʻOku ʻikai totonu ke faifaiangé pea ʻikai toe lava ʻe he mātuʻá ʻo mapuleʻi ʻa e ngaahi fakafiefia ʻa ʻenau fānaú ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu pelepelengesi ko ʻení pea ʻoku totonu ke nau mātuʻaki tokanga ki he ngaahi takanga ʻo ʻenau fānau kei talavoú ʻi he ngaahi feituʻu fakafiefiá.14

Akoʻi ki he fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e faʻakātakí mo e ngāué.

Ko e fatongia ia ʻo e mātuʻá ke nau akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo fakakaukau lelei mo moʻumoʻua ʻi heʻenau kei tupu haké. ʻOku totonu ke fakaʻaiʻai mei heʻenau kei ʻi honau mohenga pēpeé ʻo aʻu ki he taimi te nau mavahe ai mei he fale ʻo ʻenau ongomātuʻá ke fokotuʻu hanau fale mo fua ʻa e ngaahi fatongia ʻo e moʻuí ʻiate kinautolu pē, ʻoku ʻi ai ha taimi ke tūtuuʻi mo e utú, he ko e meʻa ʻe tūtuuʻi ʻe he tangatá ko ia pē te ne utú. Ko hono tūtuuʻi ko ia ʻo e ʻulungāanga koví ʻi he toʻutupú he ʻikai ke ne ʻomai ʻe ia ha meʻa ʻe toe lelei ange ka ko e faiangahala pē, pea ko hono tūtuuʻi ko ia ngaahi tenga ʻo e fakahōhōlotó ʻe iku ia ki he masivá mo ʻikai tuʻu maʻu ʻi heʻete aʻu ʻo taʻu motuʻá. ʻOku fakatupu ʻe he koví ʻa e kovi, pea ʻoku ʻomai ʻe he loto leleí ʻa e lelei….

Tuku ke ʻoange ʻe he ngaahi mātuʻa ʻi Saioné ki heʻenau fānaú ha meʻa ke nau fakahoko ke lava ai ʻo akoʻi ange kia kinautolu ʻa e ngaahi poto ʻo e ngāué, pea mo fakanāunau ke nau fakahoko ha fatongia ʻe tuku kia kinautolú. Akoʻi kinautolu ʻi ha ngaahi ngāue ʻoku ʻaongá ke fakapapauʻi ange ai ʻenau moʻuí ʻi he taimi te nau kamata ai ʻi he moʻuí ʻiate kinautolu pē. Manatuʻi, kuo folofola ʻa e ʻEikí ko e “nofonoá he ʻikai ke ne kai ʻi he foʻi mā ʻa e tokotaha faʻangāué,” ka ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi Saione [vakai, T&F 42:42]. Pea ʻoku ʻikai totonu foki ke nau kata leʻo lahi, pe lea fakavaʻivaʻinga mo laulaunoa, pe hīkisia ʻi he meʻa ʻo e māmaní pe holi fakakakano, he ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku ʻikai taau, ka ko ha ngaahi angahala mamafa ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.15

Ko e ngāué pē ʻa e kī ki he fiefia moʻoni ʻa e tangata fakatuʻasinó mo e tangata fakalaumālié. Ka maʻu ʻe ha tangata ha lauimiliona, ʻe kei totonu pē ke akoʻi ʻene fānaú he founga ke nau ngāue ʻaki ai honau nimá; ʻoku totonu ke akoʻi ʻa e fānau tangatá mo e fānau fefiné ʻi ha ngaahi meʻa fakaʻapi ko ē ʻe feʻunga mo kinautolu ke nau tokoni ai ʻi he ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻa fakaʻaho ʻo e fāmilí.16

ʻOku mātuʻaki fakafiefia ki he mātuʻá ke nau lava ʻo feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻenau fānaú, ka ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku hoko ko ha meʻa fakatupu mamahi ki ha taha ʻo e fānaú ke ʻoange ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kole ki aí. ʻE lava pē ke taʻe tali ʻi ha founga fakapotopoto ha ngaahi meʻa ʻoku kole ʻe he fānaú, neongo ʻoku nau pehē ʻe kinautolu ʻoku ʻikai fakatuʻutāmaki ʻi he anga ʻo ʻenau fakakaukaú. Ko ʻetau fiefiá ʻoku fakafalala lahi ange ia ki he lelei ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau holi ki aí kae ʻikai fakataau mo hono fakatōliʻaʻi maí. ʻE lava pē ke lōmekina ʻaki ha kiʻi tamasiʻi ha ngaahi meʻaʻofa ka ʻoku ʻikai ke ne maʻu ai ʻe ia ha kihiʻi fiemālie, ʻo tuʻunga he taimi ʻe niʻihi he naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ia ʻe ia. ʻOku hoko ai hono akoʻi ʻo e holi ʻa hotau lotó ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga mo tolonga ki heʻetau fiefia ʻi he moʻuí….

Ko e ngaahi founga ko ia ʻa e ʻOtuá ki hono akoʻi hotau loto holí, ʻoku meimei ke haohaoa maʻu pē, pea kapau ʻe lava ʻe ha niʻihi ʻoku nau maʻu ha mālohi ke akoʻi mo fakahinohino e loto holi ʻo e fānaú, te nau faʻifaʻitaki ki he ʻene founga fakapotopotó, pea ʻe monūʻia ange ai ʻa e fānaú ʻi he taimi te nau fakafepakiʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ne uesia ʻa e tangatá ʻi he feituʻu kotoa, ʻi heʻenau feinga ke moʻuí. Pea ko e hā leva e founga ʻa e ʻEikí? ʻOku tau ako mei he tapa kotoa ʻo natula ʻa e faʻakātakí mo e faʻatatalí. ʻOku tau fie maʻu ha meʻa ka ʻe fuoloa pea tau toki maʻu ia, pea koeʻuhí ne fuoloa ʻetau fie maʻu iá, ʻoku tupu ai haʻanau toe mahuʻinga lahi ange ʻi he taimi ʻoku maʻu aí. Fakatatau mo natula, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ke tō mo e taimi ke utu ai; pea kapau ʻe akoʻi ʻa e fānaú ko e faʻahinga holi ko ia ʻoku nau tūtuuʻí ʻe utu ia ʻi ha taimi ʻo fakatatau mo ʻenau kātakí mo ʻenau ngāué, te nau feinga leva ke nau fakahoungaʻi ha taimi pē ʻoku aʻusia ai ha taumuʻa ne ngāueʻi fuoloa.17

Kae mahulu hake ʻi ha toe faʻahinga meʻa pē, tau akoʻi muʻa ʻetau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa hotau Fakamoʻuí, ke nau feangainga ai mo e moʻoní mo ʻaʻeva ʻi he maama ʻa ia kuó ne fakaulo mai kia kinautolu kotoa te nau maʻu iá. Ne ʻosi folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻoku kumi vave kiate aú, te ne ʻilo au, pea he ʻikai liʻaki ia.” [T&F 88:83.] ʻOku taau ai mo kitautolu ke tau kamata kei siʻi ʻi heʻetau moʻuí ke fononga ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí ʻa ia ʻoku fakatau ki he fakamoʻui taʻengatá.18

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • ʻOku anga fēfē ʻene hoko ʻa e fānau kuo tuku mai kia kitautolú ko ha “tofiʻa mei he ʻEikí” mo “haʻane fakapale”? (Saame 127:3). Ko e hā ha ngaahi tāpuaki fakalangi ʻoku omi mo e fānaú “ ʻoku tokoni ki he tuʻunga tuʻumālie ʻo e fāmilí pea mo e puleʻangá”?

  • Ko e hā kuo pau ai ke akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí? Ko e hā mo ha toe ngaahi tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku totonu ke akoʻi ki he fānaú? (Vakai foki, Mōsaia 4:14–15; T&F 68:25–28.) ʻE founga fēfē hano fakahoko ʻo e akoʻi ko ʻení?

  • Ko e hā ha faʻahinga nunuʻa ʻo ka ʻikai lava ʻo akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke faaitaha ʻa e mātuʻá mo fakahoko maʻu pē ʻa hono akoʻi ʻo ʻenau fānaú? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke nau tā e sīpinga ʻoku taau mo e ngaahi ako ʻoku nau faí?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ʻofá ko e “tefitoʻi ivi mālohi taha ʻi he manatu ʻa e fānaú”? ʻE lava fēfē ke maʻu ʻe he mātuʻá ʻa e falala ʻa e fānaú? Ko e hā ha faʻahinga nunuʻa ʻo e “siokitá, taʻe ʻofá” pea mo hono ngaohikovia ʻo e fānaú?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “fakahōhōlotoʻi” ʻi hono ohi hake ʻo e kiʻi tamasiʻí? Ko e hā hano faʻahinga fakatuʻutāmaki hono fakahōhōlotoʻi ʻo e fānaú?

  • Ko e hā ʻa e “ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ki hono akoʻi” mo hono tataki ʻo ʻene fānaú? ʻE lava fēfē ke tau muimui ʻi heʻene sīpingá ʻi hotau ngaahi fāmilí?

  • ʻE anga fēfē ke mou lava ʻo muimui ʻi he faleʻi ʻa Palesiteni Sāmitá ʻi hono fokotuʻu e ngaahi fakahinohino ki he ngaahi fakafiefia fakafāmilí? ʻE anga fēfē hano lava ke akoʻi ʻa e fānaú ke nau fekumi fai velenga ki he ngaahi taumuʻa ʻoku mahuʻingá ʻaki haʻanau “faʻakātaki mo ngāue”?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. Life of Joseph F. Smith, comp. Joseph Fielding Smith (1938), 449.

  2. Charles W. Nibley, “Reminiscences,” in Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 523.

  3. Quoted in Edward H. Anderson, “Last of the Old School of Veteran Leaders,” in Gospel Doctrine, 539–40.

  4. Gospel Doctrine, 278.

  5. Gospel Doctrine, 289.

  6. Gospel Doctrine, 293; ne toki tānaki atu hono fakapalakalafí.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 28 June 1898, 1; ne toki tānaki atu hono fakapalakalafí.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 3 Jan. 1871, 2; paragraphing added.

  9. Gospel Doctrine, 294–95; paragraphing altered.

  10. Gospel Doctrine, 389.

  11. Gospel Doctrine, 295.

  12. Gospel Doctrine, 286.

  13. Gospel Doctrine, 318–19.

  14. Gospel Doctrine, 321.

  15. Gospel Doctrine, 295–96.

  16. Gospel Doctrine, 527.

  17. Gospel Doctrine, 297–98.

  18. Gospel Doctrine, 296.

ʻĪmisi
home of Mary Fielding Smith

‘I he 1850, ne nofo ai ‘a Mele Filitingi Sāmita mo si’ene fānaú ‘i ha ki’i ‘api masiva. Ka ‘i he ‘api ko ‘ení, ne ako ai ‘e Siosefa F. Samita ‘a e ngaahi mo ‘oni ‘o e ongoongoleleí ne ne tapuaki’i ia ‘i he’ene mo ‘uí kotoa. ‘Oku tu‘u ‘a e ‘apí ni he lolotongá ni ‘i he Kolo Motu’a ko Teseletí ‘i he Pa’ake Tukufakaholo Ko e Feitu’ú ‘Ení.