Akonaki ʻa e Kau Palesitení
vahe 35: Feinga ke Akoʻi Kimoutolu ʻi he Moʻoní


vahe 35

Feinga ke Akoʻi Kimoutolu ʻi he Moʻoní

ʻOku totonu ke tau feinga tōtōivi ki he moʻoní mo tau feinga ke ako mo fakalakalaka ki muʻa ʻi he ʻaho takitaha.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmita

Neongo naʻe siʻi ʻaupito ʻa e ngaahi faingamālie ako naʻe maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá, ka naʻe tākiekina lahi ʻene moʻuí ʻe he akonaki ko ia ʻoku pehē “ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai poto” (T&F 93:36), pea naʻá ne poupouʻi ʻa e Kāingalotú ke nau ako ki he lahi taha te nau lavá, ki he ngaahi poto fakalaumālié mo e fakatuʻasinó fakatouʻosi. Naʻe kei hokohoko atu ai pē ʻa e poupou ʻa Palesiteni Sāmita ki he polokalama ako fakaʻatamai ʻa e Siasí, ʻa ia naʻe lava ke akoʻi ai ha Kāingalotu tokolahi ʻi he akoʻanga māʻolungá mo e ako fakalotú. Naʻá ne toe fakatoka foki mo e fakavaʻe ki he Polokalama Ako ʻa e Siasí ʻo e ʻaho ní, ʻaki ʻene fokotuʻu e polokalama seminelí. Ko e fuofua seminelí naʻe kamata ia ʻi he 1912, ʻo hoko atu pē ki he Akoʻanga Māʻolunga Kalānité (Granite High School) ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutaá.

ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne poupouʻi e ngaahi houalotu ʻo e Siasí–ʻa e Fineʻofá, Lautohi Faka-Sāpaté, Palaimelí, pea mo e Mutualé (ʻa ia ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e polokalama ʻa e Kau Talavoú mo e Finemuí)–ʻi honau misiona ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻI he lolotonga ʻo ʻene takí, naʻe fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi lēsoni pau maʻá e fānaú mo e kakai lalahí, ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Siasí, pea tuʻu foki ʻi he ngaahi makasini ne pulusi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he ngaahi lēsoni fakauiké. Naʻe hoko ʻi ha ngaahi taʻu lahi ko e ʻētita ʻo e Improvement Era, ʻa ia naʻe ʻi muʻa ia ʻi he makasini Ensign; pea mo e Juvenile Instructor, ʻa ia naʻe pulusi maʻá e houalotu Lautohi Faka-Sāpaté, ʻo hiki ai ha ngaahi fakamatala lahi ke fakamahinoʻi ʻa e tokāteline ʻo e Siasí. Naʻe manatu ki ai ha taha ʻo hono ngaahi kaungā-meʻá ʻo ne pehē, “Naʻe manako ke tohitohi, mo faʻa fakahaaʻi ʻa ʻene fakaʻānaua, pehē ange mai ne maʻu hano taimi lahi ange ke ngāue ki he New Era1

Hangē ko e lea naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmitá, “Ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e fakamoʻuí, ʻa ē ʻoku fou ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí, ko ha founga pē ia ʻo e akó….Ko e ʻiló ko ha founga ia ʻo e fakalakalaka taʻe ngatá.”2

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻOku kānokato ʻa e moʻoni kotoa ʻi he ongoongoleleí.

Hangē ko hono akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ki mui ange ai ʻe he kau taki mo e kaumātuʻa ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai ha moʻoni ia ʻoku maʻu ʻi ha toe kautaha pe faʻunga lotu kehe, ʻoku taʻe maʻu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí; ka ʻoku fie maʻu ʻi heʻetau tafaʻakí ke tau ngāue, ha tuiaki, ha līʻoa, ke ako pea mo maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni. He kapau te tau taʻe tokanga ki ai, ko e moʻoni, he ʻikai ke tau maʻu ʻe kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko ʻi he hili ʻo e ngāué, pea mo maʻu mei he mahino kakato ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko ia, ʻe hū mai ha niʻihi ki hotau lotolotongá, ʻo taukapoʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú, pea neongo ʻoku ʻikai tatau mo ʻetau ngaahi fakakaukau ʻi hono mahinongofuá, hono fakamatalá, mo hono moʻoní, ka ʻe fanongo ki ai ha kakai ne ueʻi ke nau tui ʻoku foʻou kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni, ka ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha fakakaukau hala ʻeni ʻoku fai ʻa e manavasiʻi ki ai, pea ʻoku totonu ke mātuʻaki fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku ʻofa ʻi he ongoongoleleí.3

Kapau ʻoku mou ʻofa ʻi he moʻoni, kapau kuo mou tali ʻa e ongoongolelei ʻi homou loto pea mou ʻofa ai, ʻe fakalahi kiate kimoutolu ʻaki ʻa e ʻatamai poto; ʻe toe lahi ange ʻa e mahino te mou maʻu ki he moʻoní, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe founga kehe. Ko e moʻoni ʻa e meʻa ko ia ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e tangatá, ʻo laka hake ia ʻi ha toe ngaahi meʻa kehe ʻi he māmani–ke ne tauʻatāina mei he fakapikopikó mo e taʻe tokangá, tauʻatāina mei he ngaahi nunuʻa fakamanavahē ʻo e ʻikai ke fakahoko e fatongiá, he ko e nunuʻa fakamanavahē ia ʻe hoko mai ʻo kapau ʻe ʻikai ke tau tokanga ke fai ʻa hotau fatongia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua moʻui. Kapau te mou ako ʻa e moʻoni pea ʻaʻeva ʻi he maama ʻo e moʻoni, ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu mei he ngaahi meʻa hala ʻa e tangata… .;ʻe ʻikai mahaloʻi kiate kimoutolu ha meʻa pea ʻikai ke mou fai hala ʻi ha faʻahinga meʻa ʻe taha. ʻE hōifua ʻa e ʻOtua kiate kimoutolu pea te ne tāpuakiʻi kimoutolu mo homou ngaahi tofiʻa, pea te ne ngaohi kimoutolu ke mou tuʻumālie mo tupu ʻāfaʻafa ʻo hangē ko ha fuʻu maile lau- maʻuiʻui.4

Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e faingamālie ke ne ako mo maʻu ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá, pea mo e anga ʻo e moʻuí… ʻoku monūʻia ange ia ʻi he tokotaha ʻokú ne kumi ki he tuʻumālie, pe ki he ngaahi koloa fufū ʻo e māmaní.. He ʻoku ʻataʻatā ʻa ʻene fakakaukau ke ne tali ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ko ia kuo fakahā mai mei he ʻOtua koeʻuhi ko hono huhuʻi ʻo e tangata pea mo ʻene moʻui, pea ʻoku līʻoa kakato ʻa hono loto–pe ʻoku totonu ke līʻoa kakato–ki he fuʻu ngaue lahi mo nāunauʻia ko ia ki hono huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangata.5

Ka ʻoku mou pehē ʻe maʻu tokoni mei fe ʻa e kakai ʻoku nau kei veiveiua ki he moʻoní? ʻOku mahino lelei ʻaupito pe ʻa e tali ia. ʻE ʻikai ke nau maʻu ʻe kinautolu ʻa e fiemālie mei he ngaahi akonaki ʻa e Tangatá. Tuku ke nau fekumi ki ai ʻi he folofola ʻa e ʻOtua kuo tohi; tuku ke nau hū kiate ia ʻi honau ngaahi potu liló ke ʻoua naʻa toe fanongo ki ai ha taha, pea ke nau tangi ʻi honau ngaahi loki ke nau maʻu ʻa e maama; tuku ke nau talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú pea ʻe fakaʻau leva ke nau tupulaki ʻi he ʻilo ki he moʻoni. Ko ʻeni ʻa e founga te nau maʻu ai ʻa e nonga ki honau laumālié, ʻa e fiefia ki honau lotó, pea maʻu ʻa e ʻilo fakapapau ʻa ia ʻe ʻikai toe lava ke uesia ʻe ha faʻahinga liliu ʻoku hoko mai. Te nau ʻilo fakapapau ai “ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate kinautolu.” [Vakai, Mātiu 6:6.] 6

ʻOku ʻikai hangē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ko e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá, he ʻoku mo’oni ma’u ai pē ia, pea ʻe totonu ma’u ai pē.

Ko e kau ako faivelenga moʻoni ʻa hotau kau toʻu tupu. ʻOku nau fekumi tōtōivi ke maʻu ʻa e moʻoni mo e ʻilo, pea ʻi heʻenau fai ʻeni, kuo pau ai ke nau fakaʻaongaʻi fakataimi ʻe kinautolu ʻa e ngaahi fakakaukau lahi ʻa e tangata. Ka neongo ia, kapau te nau ʻiloʻi ko ha ngaahi fakakaukau ʻaonga pe ʻeni ke nau fakaʻaongaʻi fakataimi pe ki he ngaahi fakatotolo ʻoku nau fai, pea ʻoku ʻikai leva ha fuʻu maumau ia ʻe hoko ai. Ko e taimi ko e ʻoku fokotuʻu ai ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻo lau ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni pau, ko e toki taimi ia ʻoku hangehangē ke hoko ai ha maumau, pea ʻoku tuʻu leva ʻa e tokotaha ʻoku fai fakatotolo ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke takiakiʻi atu ai ia mei he hala totonu taʻe toe ʻi ai haʻane meʻa ʻe lava….

ʻOku pīkitai ʻa e Siasi ki he mafai pau ko ia ʻo e fakahā faka-ʻOtua ʻa ia kuo pau ke hoko ko hono tuʻunga; ka ko e Saienisi mo hono ngaahi ʻuhinga kuo fetongitongi ia mei he kuonga ki he kuonga, pea koeʻuhi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fakahā fakalangi, pea kuo pau ke pehē ʻo taʻe ngata, ko ʻetau sio ko ia ki he ngaahi meʻa fakasaienisí ʻoku totonu ke fakafuofua ia ki he ngaahi fakamatala pau ko ia ʻoku ʻomi ʻe he fakahā mei he ʻOtuá pea hangē ko e ngaahi akoʻanga ʻoku fokotuʻu ʻe he Siasi ke akoʻi ai ʻa e ngaahi lēsoni fakalotu pea mo e ngaahi vaʻa kehekehe ʻo e ako fakaʻatamai, kuo pau ke fenāpasi maʻu pe ʻa e lēsoni ʻoku akoʻi ʻe he kau faiako pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻo e Siasi….

ʻOku ʻikai tuʻu ʻa e tui fakalotu ia ʻa e Siasi ke fakafepaki ki ha faʻahinga moʻoni ʻe taha, pe ki ha fakatotolo fakasaienisi ʻoku fai ki ha faʻahinga moʻoni. Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻi haʻanau pōpoaki faka-Kilisimasi ki he Kāingalotu, “ ʻOku tau tali fiefia ʻa e meʻa ʻoku fakaʻaliʻali mai, ka ʻoku ʻikai ke tau tali ʻa e ngaahi fakaʻuhinga laulaunoa, ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tangata, pea mo e ngaahi fakamahamahalo noa pe ʻa e tangata, pea ʻoku ʻikai foki ke tau fai ha faʻahinga meʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fakahā mei he ʻOtua pe mo e fakakaukau lelei, ka ʻoku tau leleiʻia ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku tupu mei ai hono fakahoko ʻo e ʻulungāanga totonu, pea hoa mo e ʻulungāanga maʻa, pea tupulaki ai ʻa e tui ki he ʻOtua, ʻo tatau ai pē pe ʻe maʻu ia mei fe.” [Ngaahi Talamonū ʻo e Faʻahitaʻu Kilisimasi mei he Kau Palesitenisī ʻUluaki,” Deseret Evening News, 17 Tīsema 1910, 3.].

Ko ha moto lelei ʻeni ke tauhi ki ai ʻa e kau talavou ko ia ʻoku nau fakapapauʻi ʻi honau lotó ke nau fekumi ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi fakafuofua ʻa e tangata, ʻa ia ko ʻenau fekumi ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ka ke nau tokanga ke nau puke pē ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku moʻoni. ʻOku ʻikai ke toe liliu ʻa e moʻoni ia, ka ʻoku feliuliuaki pea lava ke mole atu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e kau tangata poto. Ko e meʻa ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he tangata ʻi he ʻaho ni ke hoko ko ha tokoni pe poupou fakataimi pe ke nau lava ʻo kakapa atu ai ʻi he taʻe ʻiloa ki he moʻoni, ʻe liʻaki ia ʻapongipongi ʻi ha ʻosi pe ʻa hono ʻaonga; ka ko e tui ko ha tefitoʻi moʻoni taʻe ngata ia ʻe lava ke fakafou mai ai ʻa e fakafiemālie taʻe ngata ki he tokotaha tui anga fakatōkilalo. Ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke ʻiloʻi ai e ʻOtua.7

Kuo lahi ʻa e ngaahi feliliuaki kuo hoko he saienisi pea mo e ngaahi fakakaukau ʻa e tangata ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē. ʻOku ʻikai ha senituli ia ʻe mavahe atu ka ko hono tuku mai ai pē ʻo ha ngaahi fakamahamahalo pea mo ha ngaahi fakakaukau fakasaienisi ʻo nau fetongi atu ʻe kinautolu ʻa e ngaahi talatupuʻa motuʻa pea mo e tui motuʻa pea mo e ngaahi tokāteline pe akonaki ko ia naʻe tali lelei ʻe he kau tangata poto pea mo e kau tangata saienisi ʻi muʻa aí. ʻE feliuliuaki pē ʻa e ngaahi meʻa ia ko ʻeni, ka ko e folofola ʻa e ʻOtua, ʻe moʻoni maʻu ai pē ia, pea ʻe totonu maʻu ai pē.8

Ko e ako ko ia ʻoku fai ʻa ia ko hono taumuʻa mahuʻinga tahá ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakaemāmaní, ʻoku ʻikai ko ha ueʻi ia ʻa e laumālié ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e tauʻatāina ʻoku toe māʻolunga ange pea mo e moʻui ʻoku toe lelei ange. ʻi he fakaʻau ke tau matuʻotuʻa ange mo lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻui ni, ʻoku fakaʻau pē ke toe lahi ange ʻa e kau mai ʻa ʻetau tuʻunga moʻui fakalaumālie ki he fiefia moʻoni ko ia ʻoku tau maʻu. ʻOku toe lahi ange leva ʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻo e laumālie ʻi heʻetau nofo ʻo fakalaulauloto atu ki he ofi ko ia ke ngata mai ʻa e moʻui ko ʻeni pea tau vakai atu ki ha tuʻunga moʻui ʻoku māʻolunga ange ʻe hoko mai ai.9

ʻOku fie maʻu ke tau toe lelei ange pea tau laka ki muʻa ʻi he meʻa-fua ko ia ʻo e ʻatamai poto.

ʻOku ʻikai ke tau “ako maʻu ai pē, ka ʻoku ʻikai siʻi te [tau] lavaʻi ʻa e ʻilo ʻo e moʻoni.” [Vakai, 2 Tīmote 3:7.] ʻIkai, ka ʻoku tau ako maʻu ai pēa ʻoku fakaʻau ai pē ke tau toe ofi ange ki hano maʻu ʻo ha mahino totonu kau ki he moʻoni, ʻa ia ko e fatongia ia mo e ngafa ʻo e kāingalotu kuo ui ki ha ngaahi fatongia fekauʻaki mo ia ʻi he Siasi. ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻeni ki he kāingalotu ko ia kuo ui ki he ngaahi fatongia ko ʻeni, ka ʻoku ʻuhinga ia ki he . …..kāingalotu [kotoa] ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni.

He ko hai ha taha ʻoku ʻikai tupulaki ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau ʻātakaiʻi kitautolu? Ko hai ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ne ako ha faʻahinga meʻa ʻi he ʻaho takitaha? Ko hai ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha poto fakataukei lolotonga ʻetau fononga, pea mo ʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi pea mo hotau ngaahi fatongia ko e kau tangataʻifonua….? Hangehangē kiate au ko ha lea fakamamahi ia ke fai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni pea mo hono kāingalotu ke tau pehē ʻi ha kiʻi miniti ʻoku tau tuʻu maʻu, pea ʻoku ʻikai ke tau kei tupulaki, ʻikai ke tau toe lelei ange pea mo laka ki muʻa ʻi he meʻa-fua ʻo e ʻatamai poto, pea ʻi heʻetau fakahoko faivelenga ʻo e fatongia ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻoku fokotuʻu kitautolu ki ai ʻi heʻetau hoko ko e kakai mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisi.10

Ko e taha ʻo e ngaahi kovi lalahi taha ʻoku lolotonga hokó… ko e taʻe ʻiló, ʻalu fakataha mo e lotolotouá. ʻOku ou pehē ʻe au kapau naʻe ʻikai ke fakataʻetaʻetokanga ʻa kinautolu ʻoku taʻe ʻilo ki he ngaahi foʻi moʻoni ko ʻeni pea ki he tuʻunga ʻoku nau ʻi ai, ʻe lava pē hano feingaʻi kinautolu ke nau ako ʻo lahi ange ʻi he ako ʻoku nau fai. Ko hono mele ʻo e kakai tangata mo fafiné, ko e ʻikai ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa moʻoni ko ia ʻoku hoko ʻi honau ngaahi ʻātakai, pea hangē foki ʻoku fuʻu faingataʻa ia ki ha kakai tokolahi ke nau ako ke liliu mai ʻenau moʻui ke hoa mo e ngaahi moʻoni faingofua ko ia ʻoku totonu ke hoko ko e ngaahi lea mo e ngaahi akonaki anga-maheni ʻa e tokotaha Siasi kotoa pē, pea ʻi he ʻapi ʻo e tokotaha Siasi kotoa pē. Ka te tau lava fēfē ke taʻofi ʻa e tupu ʻo lahi ʻa e kovi ko ʻeni, ʻa e fakataʻetaʻekuhaá ni, ʻa e taʻe ʻ ilo ko ʻeni ʻoku hoko? Hangē kiate au ko e meʻa pē ke fai ko haʻatau ʻa hake pea tokanga, pe ko haʻatau ngaohi kitautolu ke tau tokanga mo manako ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku fuʻu mahuʻinga mo ʻaonga ki he fiefia pea mo e lelei ʻa e fānau ʻa e tangata, kae tautautefito ki he ngaahi meʻa ko ia ʻe fuʻu fie maʻu ki heʻetau fiefia pea mo ʻetau lelei fakafoʻituitui ʻatautolu.

ʻOku ʻikai ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ia ke tau ako ʻo ʻilo ʻa e moʻoni pe ko e fakangata ʻa e taʻe ʻilo. He ʻoku hoko mai ai ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e mahino pea mo e ʻilo ko ia ʻoku tau maʻu ki he ngaahi ngaue pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga ki hotau maluʻi pea mo hono maluʻi ʻo ʻetau fānau, hotau ngaahi kaungā-ʻapi, hotau ngaahi ʻapi, pea mo ʻetau fiefia.11

Fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻo e folofola kuo tohi; fakafanongo pea tali ʻa e moʻoni ʻoku fakahā mai ʻe he kau palōfita moʻui pea mo e kau faiako; fakakoloaʻi homou ngaahi ʻatamai ʻaki ʻa e ʻilo pea mo e ngaahi moʻoni lelei taha. ʻOku finangalo ʻa e ʻEiki ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku malangaʻaki hono huafa ʻa e anga fakatōkilalo, kae ʻikai ko e taʻe ʻilo. Ko e nāunau ʻo e ʻOtua ko e ʻatamai poto; pea ʻoku ʻikai lava ke fakamoʻui ha tangata ʻi he taʻe ʻilo [vakai, T&F 93:36; 131:6].12

Ko e kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ko ha founga ia ʻe maʻu ai ʻa e ako moʻoní, pea ko ha ako ia ʻe lava ke pehē ko ha ako ʻokú ne fakatupulaki e ʻaonga ʻo e tokotaha ʻoku akó, pea ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne fai ʻokú ne fakahoko ia ʻi he loto-fiefai pea ʻaki hono iví.13

Fakamaʻu ʻi homou ngaahi ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku fakaʻeiʻeikí, fakatupu ʻi ai ʻa e ngaahi kaveinga ʻoku māʻolungá, pea tuku ke māʻolunga ʻa hoʻomou ngaahi taumuʻá pea mo hoʻomou ngaahi holí. ʻAi ke mou tuʻu pē ʻiate kimoutolu; ʻi he moʻui ʻaonga, faʻa tokoni pea mo e moʻui fakafalala pē kiate kita, neongo ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ʻe ha tangata ia ke taʻe fakafalala ki hono kāingá, pea ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe lava ke ne fakaʻikaiʻi ʻa ʻetau fakafalala kakato ki heʻetau Tamai Hēvani. Fekumi ke akoʻi kimoutolu ʻi he founga ako māʻolunga taha; ʻai ke mou fakahoko ʻa e lahi taha ʻo e ngaue tokoni te mou ala lava ʻaki homou taimi, homou sino pea mo homou ʻatamai, pea fakataumuʻa kotoa ʻa hoʻomou ngaahi ngaue ki ha ngaahi ʻuhinga lāngilangiʻia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko ʻo taʻe ʻaonga hoʻomou ngaue, pea ʻikai iku mole noa ʻa hoʻomou ngaahi ngaue pe maʻu ia ʻe he tēvoló.

Fekumi ki he faʻahinga sōsaieti lelei tahá; manavaʻofa, anga fakaʻapaʻapa, loto lelei, pea fekumi ke ako mo ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku lelei, pea ʻai ke mahino kiate kimoutolu ʻa e ngaahi ngafa ʻo e moʻui ni koeʻuhi ke mou hoko ai ko ha tāpuaki kiate kinautolu ʻoku mou feohi, pea aʻusia ʻa e lahi taha mo e lelei taha te mou ala maʻu ʻi he moʻui ni.14

ʻI he’etau ngaahi feinga fakaako mo fakamāmani kotoa pē, ʻoku totonu ke tau piki ki he vaʻa ukameá

ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻaupito ke tauhi fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasi ʻa e tuʻunga ʻulungāanga fakalotu pea mo e tōʻonga moʻui anga-maʻa ko ia kuo fokotuʻu mai ʻe he fakahā fakaeonopōní ke hoko ko hanau fakahinohinó. Ko hono fakalea ʻe taha, ʻoku totonu ke nau piki maʻu ʻaupito ki he meʻa ko ia kuo fakaʻofoʻofa hono fakamatalaʻi mai ʻo pehē ko e “vaʻa ukamea.”

ʻI he ngaahi taimi ko ʻeni kuo fuʻu mālohi ai hono maʻu ʻe he ngaahi kautaha fakakomēsialé, fakasōsialé mo fakapisinisí ʻa e kakaí, … he ʻikai lava ke tuku ai ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí kae toʻo mai ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui kehé ia ʻo moʻui ʻaki.

ʻOku ʻi ai ʻa e manavasiʻi naʻa ʻoku faʻa lahi hono hanga ʻe he tangata ʻo tali ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo kinautolu ʻoku nau feohi ke hoko ia ko hanau fakahinohino. Kapau ʻoku fakahoko ha ngaahi ʻulungāanga ʻoku ala fehuʻia ʻi ha taha ʻo e ngaahi kautaha fakapisinisi, fakasōsiale mo fakapolitikale ko ʻeni pea nau ongoʻi ʻoku fie maʻu ke taʻofi ʻeni ʻaki ʻa e founga ʻoku totonu, ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga ia ke mavahe ai ʻa kinautolu ʻoku nau pehē ko e kakai Siasi kinautolu mei he Siasi ʻo nau hē hē fakataha holo mo kinautolu ʻoku nau fakataʻetaʻekuhā, talangataʻa, pe ʻulungāanga taʻe maʻa…. .

ʻOku totonu ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ko e kakai Siasi kitautolu, pe ʻoku totonu ke tau hoko ko e kakai Siasi, pe ko e fe pe ha tapa ʻo e moʻui te tau ʻi ai, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa mole mei heʻetau vakai ʻa e tataki fakaeangamaʻa mo fakalaumālie ko ia kuo tuku mai ʻe he Ongoongolelei kiate kitautolu. Ko e niʻihi ʻo ʻetau kau talavou ʻa ia kuo hoko ʻa e ngaahi maumau ki heʻenau moʻui, ʻe lava pē ke nau fakatotoloʻi atu ʻa e tupuʻanga ʻo ʻenau toó ki he ʻuluaki sitepu ko ia naʻa nau fai ʻi heʻenau fie maʻu ke nau tatau mo kinautolu naʻa nau feohi ʻi heʻenau ngaahi fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo māmaní.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku faʻa tōtuʻa ai ʻa e fiefia ʻi ha faʻahinga meʻa ʻo mole ʻaupito pē mei he kakai tangata ia mo e kakai fefine ʻa ʻenau fakakaukau leleí pea ngalo ai ʻiate kinautolu ʻa e meʻa hono kotoa tuku kehe pē ʻa e meʻa ko ia ʻoku maʻu ai ʻenau fiefiá he foʻi momeniti pē ko iá pe ko haʻanau koloa fakaemāmaní. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ia ʻoku ʻikai ke toe māʻolunga ange ʻa ʻenau tuʻunga fakaeangamaʻa ka ko ʻenau muimui pe ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ko ia ʻoku saiʻia ai ʻa māmaní. Ko e taimi ko ia ʻoku ʻosi atu ai ʻa e fiefia ʻoku nau maʻu mei ai, ʻoku ʻikai ngata pe ʻi he taumuʻavalea ʻa ʻenau moʻui, ka ko e taimi ʻe niʻihi kuo nau ʻefihia ʻi he ngaahi angahala mo e ngaahi ʻulungāanga taʻe maʻa ʻo e kakai kuo nau heé….

ʻOku matuʻaki ʻaonga ʻaupito ke tau ʻalu ki he fale ʻo e ʻEiki ʻi he taimi kotoa pe, kae tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai foaki mai ai ʻe kinautolu ʻoku tau feohi ʻa e poupou fakaeangamaʻa mo fakalaumālie ko ia ʻoku tau fie maʻu ka tau lava ai ʻo fakalakalaka, ke tau lotu ai mo feohi mo e Kāingalotú koeʻuhi ke tokoni ʻa e ivi mo e mālohi fakaeangamaʻa mo fakalaumālie ʻoku nau maʻú ki hono fakatonutonu ʻo e ngaahi ongo hala ʻoku tau maʻú pea toe fakafoki kitautolu ki he moʻui ko ia kuo tekaki mai ʻe he ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa ʻo hotau konisēnisi mo e lotu moʻoní kia kitautolú.

….Ko ia, tuku ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa hotau fatongia mahuʻinga taha kiate kitautolu pe pea ki hotau ʻOtua lolotonga ʻetau fua hotau ngaahi fatongia mo e ngaahi ngaue ʻoku tau kau ki ai ʻi he māmaní.15

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻo akoʻi ai koe “ ʻoku kātoa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” ʻa e moʻoni kotoa peé?

  • Ko e hā e meʻa kuo pau ke tau ako ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e moʻoní? Ko e hā hono fakatuʻutāmaki ʻo e taʻe tokanga ki he fatongia ko ʻení? Ko e hā ʻa e fakapale kuo talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻoku nau ako ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea ʻaʻeva ʻi hono māmá?

  • Ko e hā e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi heʻene fekauʻaki mo e fakatotolo fakasaienisi ko ia ʻoku fai ki he moʻoní? ʻOku kehekehe fēfē ʻa e ngaahi fakafuofua pea mo e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá pea mo e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā hono ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo hono fakahoko ʻataʻatā pē ʻo e akó koeʻuhí ke aʻusia ʻa e “ngaahi taumuʻa fakamāmaní”?

  • Ko e hā e founga ʻoku ʻikai ke kei “lelei ange ai mo fakalakalaka ki muʻa [ʻa e kakai] ʻi he meʻa-fua ʻo e ʻatamai potó? Te tau lava fēfē ʻo fakapapauʻi ʻoku tau kei hokohoko atu ai pē ke ako ha meʻa foʻou ʻi he ʻaho takitaha? (Vakai foki, T&F 130:18–19).

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa hono taʻe ʻiloʻi ʻo e moʻoní ko e “taha ʻo e ngaahi kovi lalahi tahá”? Te tau lava fēfē ke “taʻofi ʻa e tupu fakautuutu ʻa e koví ni”?

  • Te mou lava fēfē ke “fakahoko ʻa e lahi taha ʻo e ngāue tokoni te mou ala lava ʻaki honau taimí, homou sinó, pea mo homou ʻatamaí”? Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakahoko “ ʻa e lahi taha mo e lelei taha te [tau] ala maʻu ʻi he moʻui ní”?

  • Ko e hā e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo hono tali ke hoko ko hotau fakahinohino ʻa e “ngaahi ʻulungāanga ʻo kinautolu ʻoku [tau] feohí” ʻi heʻetau ngaahi feinga fakaako mo fakatuʻasinó?

  • Ko e hā e meʻa te tau lava ʻo fai “lolotonga ʻetau fua hotau ngaahi fatongiá mo e ngaahi ngāue ʻoku tau kau ki ai ʻi he māmaní” koeʻuhi ke “ ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa hotau fatongia mahuʻinga taha kia kitautolu pē pea ki hotau ʻOtuá”?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. “Editor’s Table,” Improvement Era, Dec. 1918, 174.

  2. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 4:146–47.

  3. Gospel Doctrine,5th ed. (1939), 122–23.

  4. “A Journey to the South,” Improvement Era, Dec. 1917, 102.

  5. “Foreign Correspondence,” Millennial Star, 25 Mar. 1878, 187.

  6. Gospel Doctrine,126.

  7. Gospel Doctrine, 38–39.

  8. Gospel Doctrine, 39.

  9. Gospel Doctrine, 353.

  10. Gospel Doctrine, 342.

  11. Gospel Doctrine, 342–43.

  12. Gospel Doctrine, 206.

  13. “Counsel to Returning Missionaries,” Millennial Star, 2 Oct. 1913, 646.

  14. Gospel Doctrine, 351–52.

  15. “Editorial Thoughts: Our Religious Identity,” Juvenile Instructor, Mar. 1912, 144–45.

ʻĪmisi
first seminary building

Naʻe fai ʻa e fuofua semineli ʻa e Siasí ʻi he fale ko ʻení, ʻa ia naʻe fakaava ʻi he 1912, ʻo hoko atu pē ki he ʻApiako Māʻolunga Kalānité ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutā.

ʻĪmisi
Latter-day Saints’ University

Ko e fānau ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutaá he 1903. Naʻe tapou ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he Kāingalotú ke “mou fakakoloaʻi ʻa homou ʻatamaí ʻaki ʻa e ʻiló mo e ngaahi moʻoni lelei tahá…’oku ʻikai lava ke fakamoʻui ha tangata ʻi he taʻe ʻiló” (Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí , 206).