Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 36: Ko e Lea ʻo e Potó: Ko ha Fono ki he Moʻui Lelei Fakasino mo Fakalaumālie ʻa e Kāingalotú


Vahe 36

Ko e Lea ʻo e Potó: Ko ha Fono ki he Moʻui Lelei Fakasino mo Fakalaumālie ʻa e Kāingalotú

ʻE hanga ʻe hono tauhi ʻo e Lea ʻo e Poto ʻo ngaohi ke mālohi ʻa hotau sino, ngaohi ke fakaʻeiʻeiki ʻa hotau laumālie, pea ʻomi kitautolu ke tau toe ofi ange ki he ʻOtua.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē ʻoku ʻikai ko e Lea ʻo e Poto pē ʻa hono taʻofi ʻo e tií, kofi, tapaka, pea mo e kava mālohi; naʻe kau foki ai ʻa e faleʻi ki he meʻa ke fai ke maʻu ai ʻa e moʻui lelei mo e tupulaki fakalaumālie, pea ko e Kāingalotu ko ia naʻa nau talangofua ki ai, naʻa nau ʻunuʻunu ʻo toe ofi ange ki he ʻEiki pea hoko ʻo tatau ange mo Ia ai. Naʻá ne faʻa lau he taimi ʻe niʻihi mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 89 kakato ʻi ha fakatahaʻanga ke fakamanatu ki he Kāingalotu ʻa hono mahuʻinga ʻo e Lea ʻo e Poto. Naʻe ʻi ai e taimi ʻe taha naʻá ne pehē ai, “ ʻi he taimi ko ʻeni, ʻe hangē nai ʻoku ngali taʻe ʻaonga pea taimi hala ki ha tokolahi ke u fakamoleki ʻa e taimi ʻo e fuʻu haʻofanga tokolahi ni ʻi hano lau atu ʻo e fakahā ko ʻeni,” hili ange pē ia naʻá ne lau kotoa ʻe ia ʻa e foʻi lea kotoa pē ai ke fakamamafaʻi ʻa hono mahuʻinga lahi ʻo e pōpoaki.1

Naʻá ne pehē: “ ʻOku ou manatu ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu ʻe tolu kuo hili ʻi haʻamau fononga fakataha atu mo ha niʻihi. Naʻe ʻi ai ha toko taha pe toko ua ai naʻa na vili pē kinaua ke na inu tī mo inu kofi ʻi he feituʻu kotoa pē naʻe atu ki ai ʻena fononga. Naʻa ku malangaʻi ange kiate kinaua ʻa e Lea ʻo e Poto ʻi he taimi kotoa ko ʻeni ka naʻa na pehē mai pē kinaua, Ko e hā hano kovi? Ko Meʻa ʻena ia ʻoku inu tī mo inu kofi pē ia ʻ u…. ʻi he taimi ʻe taha naʻa ku pehē ange ai, ʻ ʻIo, ʻoku mo pehē mai ʻe kimoua ʻoku lelei pē ke inu ha kiʻi tī pe kofi siʻisiʻi pē, ka ʻoku folofola mai ʻa e ʻEiki ʻoku ʻikai ke lelei. Ko e hā e meʻa te u muimui ki ai? ʻ ʻOku folofola ʻe he ʻEiki kapau te tau tauhi ʻa e Lea ʻo e Poto te tau ʻilo ʻa e poto mo e ngaahi fuʻu koloa lalahi, mo e ngaahi koloa fufū; te tau lele ʻo ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻikai pongia; pea ʻe laka ʻiate kitautolu ʻa e ʻāngelo fakaʻauha ʻo ʻikai tāmateʻi ʻa kitautoluu… . Te u lotua ʻa kimoutolu ko hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo kolea fakamātoatou… . . ke tuku hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku tapu, pea mou talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtua.”2

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

Kuo pau ke tau tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó koeʻuhí ke lelei kiate kitautolu pea tau tuʻumālie ai.

ʻOku tau vakai ki ha ngaahi ʻuhinga mahuʻinga ki hono akoʻi ki māmaní ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ha ʻi he vahe ko ʻeni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava [vahe 89], kae tautautefito pē ki he Kāingalotu ʻo e Siasi. ʻOku ʻikai toe kehe ia mei he Lea ʻo e Poto faingofua ko e naʻe fakahā mai ʻi he 1833 ke maʻu ai ʻa e lelei, mo fai tokonia, pea mo tuʻumālie ai ʻa e Kāingalotu, koeʻuhi ke nau fakamaʻa mo teuteuʻi kinautolu ke nau toe ofi ange ai ki he ʻao ʻo e ʻEiki, he kapau te nau tauhi ʻa e fono ko ʻeni, te nau lava ke fakafeʻungaʻi kinautolu ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ko ia ʻokú ne finangalo ke foaki kiate kinautolu ʻo kapau ʻoku nau moʻui taauu…. .

ʻOku ou fie pehē kiate kimoutolu ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻikai mo ha toe founga ia te tau fakahoko ʻi he māmaní fekauʻaki mo ʻetau moʻui lelei fakatuʻasino ʻe toe lelei ange ʻi he founga kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua kiate kitautolu. Ka ko e hā e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻeni? Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha mahino haohaoa kau ki ai? Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau taʻofi ai kitautolu mei he ngaahi meʻa ʻoku holi ki ai hotau uʻa? Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo tauhi ke lelei ange ʻa e finangalo ʻo e ʻEiki ʻo hangē ko ia kuo fakahā mai kiate kitautolu ʻe he fakahā ko ʻeni?u…. Kapau naʻe tauhi ʻe he kakai kotoa pē ʻa e fekau ko ʻeni, ʻe lava ke fakahaofi ʻi he ʻapi ʻa e fuʻu paʻanga lahi ko ia ʻoku mole atu ki māmaní ke fakatau mai ʻaki ʻa e ngaahi inu mālohi pea mo e ngaahi meʻa kehe ko ʻeni kuo taʻofi mai ʻe he lea ʻo e poto, pea ʻi he taimi tatau pē ʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa hono fakamoʻui ʻo e kakai ʻi he tafaʻaki ʻo e moʻui lelei, tuʻumālie, pea mo e meʻa fakatuʻasino. ʻOku ʻikai ha tangata te ne lava ke maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fakamoʻuí ʻi he tafaʻaki ʻo e moʻui leleí mo e meʻa fakatuʻasinó pea nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he tuʻunga tatau mo ia naʻá ne mei lava ke fai pea te ne lava ke fai ʻo kapau te ne talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuau….

He ʻikai lava ʻe ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ne fakaongoongokoviʻi pē ia pe te ne fakamaaʻi pē ia ʻaki haʻane hū ki ha fale kava mālohi pe ko ha fale pele paʻangau…. He ʻikai ʻaupito teitei kau fakataha ʻa e tangata pe fefine ko ia ʻoku tui moʻoni ki he ngaahi tokāteline ʻo e Siasí pe te ne fakahā ʻokú ne kau ki he Siasí, mo ne tui pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻi he Lea ʻo e Potó, mo kinautolu te nau ʻomi ʻa e fakamā ko ʻeni kiate kinautolu peé, ki honau ngaahi kaungā-ʻapi pe ki he Siasi ʻoku nau kau ki aí: he ʻikai ʻaupito te nau teitei fai pehē.

ʻOku ʻikai fiefia ʻa e ʻEikí ʻi he inu kava mālohí, ʻi he konaá, pea ʻoku ʻikai ke Ne lava ke fiefia ʻi he masivá, ʻi he holoki ki lalo ʻo e moʻuí pea mo e maumau ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi ʻulungāanga pehení kiate kinautolu ʻoku inu kava mālohi pe konaá pea kiate kinautolu ʻoku fakafalala atu kiate kinautolú, ʻa e maumau ʻoku hoko ki he tangatá, ʻa e maumau ʻoku hoko ki he ngaahi fokotuʻutuʻu fakafāmili pea mo kinautolu ʻoku kau ki ai, pea ʻokú ne ʻomi ʻe ia ʻa e masiva, ʻa e ʻauha, pea mo e mate kiate kinautolu pē pea ki honau ngaahi fāmili foki. ʻOku totonu ke fakafepakiʻi mālohi ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasi, tatau pē ki he tangata mo e fefine, ʻa e inu kava mālohi pea mo ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke ʻoua naʻa faifai ange pea ikunaʻi kinautolu pe te nau fakavaivai ki he ʻahiʻahi ʻa e tēvolo. ʻOku totonu ke toe maʻa ange hotau ngaahi kolo, ko ha ngaahi kolo ʻoku ʻikai maʻu ʻe he anga kovi, mo e ngaahi ʻulungāanga mo e founga fai ʻokú ne fakatupu ʻa e koviu…

Mahalo ʻe pehē ʻe kinautolu ia ko e ʻoku nau angaʻaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻeni ko ha kiʻi meʻa laulaunoa mo taʻe mahuʻinga ʻeni ke lea ʻaki ki ha fuʻu haʻofanga tokolahi peheni, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku ou vakai atu ai ki ha tamasiʻi pe ha tangata, ʻo tatau ai pē ʻokú ne kei talavou pe motuʻa, kuo maʻu ʻe he ʻulungāanga ko ʻeni pea ʻoku ʻikai ke ne kei fakafufuuʻi ʻene fai ia, ʻoku haʻu leva ki heʻeku fakakaukau ko e tokotaha ko ʻeni, kuo pau pē ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEiki ʻo kau ki he tangata pe ko haʻane talangataʻa pe ʻaʻana ki he finangalo ʻo e ʻOtua pea ʻikai haʻane momoʻi tokanga ʻe taha ki he folofola ʻa e ʻEiki, pea ʻoku feʻunga ʻānoa pē ia ke ne ʻomi ʻa e mamahí ki he loto ʻo ha tangata ʻoku ʻi ai haʻane tokaʻi pe fakaʻapaʻapa ki he folofola pe finangalo ʻo e ʻEiki pea ne loto ke ne vakai atu ʻoku fai ʻa e talangofua ki ai….

ʻOku tau lotu ki he ʻOtua ke ne fakamoʻui kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau puke ai, pea hili pe ko ia ʻoku tau tafoki hake kitautolu mei heʻetau ngaahi lotu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa pe ko ia kuo Ne fakahā mai ʻoku ʻikai lelei kiate kitautolu! Meʻa fehalaaki moʻoni ia ʻa e kole ʻa e tangata ki he ʻOtua ke tāpuakiʻi kinautolu lolotonga ko ia ʻoku nau fai pe ʻe kinautolu ʻa e meʻa ke fakalaveaʻi mo fakatupu kovi kiate kinautolu. Tā neʻineʻi ʻe ʻikai faʻa tali mai ʻa ʻetau ngaahi lotu, pea tā ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he ʻikai ke tau toe moʻui lelei ange, ʻi he lolotonga ʻoku tau angaʻaki hono fai ʻo e ngaahi meʻa kuo folofola mai ʻa e ʻOtua ʻoku ʻikai lelei kiate kitautolu, ʻo fakatupu kovi ia ki heʻetau moʻui pea mo hotau sinó hili ko ia pea tau tafoki hake ʻo kole ki he ʻEiki ke Ne fakamoʻui kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e vale pe naʻa tau fai pea mo ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupu ʻa e kovi; mei he ngaahi nunuʻa ʻo e kovi ko ia kuo tau fakahoko kiate kitautolu pe ka naʻa tau ʻosi ʻiloʻi ka tau fai pe. Meʻa taʻe fakapotopoto moʻoni ia!3

Ko e taimi pē ʻoku ou sio ai ki ha tangata ʻokú ne pehē ko e tangata Siasi ia, pe ko haʻane pehē ko e mēmipa ia ʻo e Siasi, u… ʻokú ne ʻuliʻi ʻa ʻene mānavá ʻaki ʻa e kava mālohi ʻoku fakatupu ʻa e konaá, ʻaki ʻa e ngaahi ʻahu ʻo e tapaká, pe ko haʻane fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he sinó, ʻoku mamahi ʻa hoku laumālié, ʻoku ongoʻi ʻe hoku loto ʻa e fakaʻofaʻia ʻiate ia mo e fakameʻapangoʻia, pea ʻoku ou fifili pe ko e hā nai hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi fakafoʻituitui ai pē ʻa e meʻa taʻe fakapotopoto ʻoku tau fai, ʻa ʻetau tuku hifo pē kitautolu ki lalo ʻaki ʻetau fakavaivai ki he ngaahi ʻulungāanga fakatupu kovi ko ʻeni ʻoku ʻikai hano ʻaonga pe matamatalelei, pea ʻikai foki hano kiʻi lelei ʻe taha kae matuʻaki fakatuʻutāmaki ʻaupito. Ko e hā nai ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e ʻatamai poto ke tau lava ʻo pehē ange ki he ʻahiʻahi, “ ʻAlu ki hoku tuʻa,” pea tau tuku leva hono fai ʻo e meʻa ʻoku kovi. Toki meʻa fakamā moʻoni ia ki ha tangata faʻa fakakaukau lelei ke ne ongoʻi ko ha pōpula ia ki hono ngaahi uʻá, pe ki ha ʻulungāanga, holi, pe holi ʻo e loto kuo fakahoko ʻo fuʻu tōtuʻa.4

ʻI heʻetau fai ki he Lea ʻo e Poto, te tau lava ai ke fakahoungaʻi ia.

ʻOku totonu ke tau tauhi ʻa e Lea ʻo e Poto kuo tuku mai kiate kitautolúu…. ʻOku hoko ʻa e tokotaha faʻa konaá ko e pōpula ki heʻene inú; ʻoku hoko mo e niʻihi kehe ko e kau pōpula ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tií, kofi, pea mo e tapaka, ʻo nau pehē ai ʻe kinautolu ʻoku nau fie maʻu ʻa e ngaahi meʻa ni ke maʻu ai ʻa ʻenau fiefia; ka ʻoku ʻikai ke fie maʻu a e ngaahi meʻa ni ia ki heʻenau fiefia pe ki heʻenau moʻui lelei. He ko e moʻoni, ʻoku fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi meʻa ni ki heʻenau moʻui leleiu… . ʻi heʻetau fai ki he Lea ʻo e Poto, te tau lava ai ke fakahoungaʻi ia, kae ʻikai ko haʻatau vakai pe ki ai mo ʻikai ke fai. Ko e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻEiki, te tau ʻilo ʻa e akonaki, pea ʻoku ʻi he ʻOtua ia; pea te tau langa ʻi he funga maka; pea ka ʻoho mai ʻa e vai, pea hoko mo e havili ʻo to ki he fale ko ia, ʻe ʻikai holo ia.5

ʻI he fuʻu lahi ʻa e feinga ʻa e tangata ʻi he moʻui ni ke maʻu ʻa e ngaahi fakalāngilangi ʻa māmaní pea mo e ngaahi meʻa ʻosi ʻo e maama ko ʻeni ʻoku ʻikai ai ke nau tuʻu telia naʻa nau ongosia, pea ʻikai ke nau mālōlō telia naʻa nau pongia. ʻOku nau fakakaukau kinautolu ko e meʻa ʻoku nau fie maʻu ʻi he taimi ʻoku nau ongosia mo pongia ai ko haʻanau fakaʻaongaʻi ha ngaahi inu mālohi ke nau ongoʻi ʻoku toe mālohi foʻou honau sino, pea te nau lava ʻo toe kiʻi lele mamaʻo ange ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē. Pea ko e founga ʻeni ʻoku hanga ai ʻe he tangata pisinisi ʻo ʻai ke mālohi hono loto mo hono sino, ko ʻene inu ʻa e ngaahi inu ʻoku mālohi. Pea ʻoku ongoʻi ʻe he fefine tauhi-ʻapi mo e faʻē ko ia ʻokú ne fatongiaʻaki hono tokangaʻi ʻa hono fāmili ʻi he hili ʻene ngaue lahi ʻo ne fuʻu ongosia kuo pau ke ne maʻu ha kiʻi ipu tī ke fakamāmālohi ʻaki hono sino, koeʻuhi ke fakamālohia ai ʻa hono ngaahi neave mo hono sino ʻi ha toe kiʻi taimi loloa ange kae lava ʻo faka- ʻosi ʻa ʻene ngaue ki he ʻaho ko ia. Kapau naʻe ʻai ʻa e poto haohaoa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtua ʻo fetongi ʻaki ʻa e mālohi fakaʻāʻā ʻo e tií pea mo e kava mālohi; kapau ʻe ʻi ai ha founga te tau lava ke maʻu ai ha konga feʻunga ʻo e Laumālie ʻo e ʻEiki ʻiate kitautolu ʻo fakatupu ai haʻatau ʻiloʻi ʻa e meʻa totonu ko ia ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi helaʻia mo ongosia ai, ʻo ʻikai ke tau fekumi ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi inu mālohi mo e ngaahi faitoʻo kona tapu ko ia te nau lava ke maumauʻi ʻa e ngaahi kupu ʻo hotau sino pea ngaohi kitautolu ke tau pōpula ki ha meʻa ʻoku tuʻu ki ai hotau uʻa, ʻe toe lelei ange ia kiate kitautoluu….

ʻE sai ange kiate au ke u ongoʻi helaʻia mo ongosia mei haʻaku fai ha ngaue, peá u tuku pe ki natula ke ne fai ʻene ngaue ʻo fakafoki hoku sino ki hono tuʻunga ki muʻa, ʻi haʻaku feinga pē ʻaʻaku ke u fai hono fakaleleiʻi ʻaki haʻaku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi faitoʻo fakanonga mo e ngaahi faitoʻo kona tapu ke nau toʻo atu ʻa e meʻa ʻoku tuʻunga mei ai ʻa ʻeku moʻui lelei fakasino mo fakalaumālie. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau tauhi ʻa e Lea ʻo e Poto, ʻe lava fēfē ai ke tau maʻu ʻa e poto, ʻilo mo e mahino ko ia te tau lava ke puleʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau fai? Ko e talaʻofa ʻoku pehē, kapau te tau tauhi ʻeni te tau maʻu ʻa e ʻilo, pea ʻe fakalaka ʻiate kitautolu ʻa e fai fakaʻauha, pea te tau hao ai mei he ngaahi kovi ko ia ʻoku hoko mai ki he kakai fai kovi.6

ʻOku hanga ʻe heʻetau tauhi ki he Lea ʻo e Poto ʻo ʻomi kitautolu ke tau fakaofiofi ange ke tatau mo e ʻEikí.

ʻOku ou tui au kuo tau ofi ange ʻeni ki he taimi te tau lava ke tauhi ai ʻa e fono mahuʻinga mo nāunauʻia ko ia fekauʻaki mo e ʻikai ke inu kava ʻa ia kuo tuku mai ʻe he ʻEiki Māfimafi kiate kitautolu, ʻa ia naʻá ne folofola mai ai ʻo pehē ʻoku ʻikai lelei ʻa e ngaahi meʻa inu mālohi, pea ‘oku ʻikai maʻá e tangatá ʻa e tapaká, pe ki he ketéu… . Kuo iku ʻeni ʻo mahino kiate kitautolu ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEiki ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻa tautolu ʻi heʻene fakahā mai ko ia ki he Siasi, ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻa e “Lea ʻo e Poto” ʻa ia ʻoku ha ʻi he tohi ʻo e ngaahi fakahā mei he ʻEikiu… . Ko e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni kuo fakaʻau ʻeni ke nau tauhi totonu ange ʻa e fono kuo tuku mai ʻe he ʻEiki kiate kitautolu ke tau moʻui lelei ai, pea ke tolonga ai ʻa ʻetau moʻui; koeʻuhi ke tau ngaue ʻo hoa mo Hono Laumālié pea mo Hono finangalo, pea ke tau hoko ʻo maʻa pea ʻikai fakaʻuliʻi ʻa kitautolu, pea ke tau toe ofi ange ʻo tatau mo Ia ai naʻe ʻikai Haʻane angahala, ʻa ia naʻá ne haohaoa mo māʻoniʻoni ʻo hangē ʻoku haohaoa mo māʻoniʻoni ʻa e ʻOtua.7

Ko e talavou ko ia ʻokú ne fie maʻu ke ne lavameʻa ʻi he māmaní, pea ne longomoʻui, mo mālohi ki heʻene fepaki mo e ngaahi meʻa ʻo e moʻui, te ne maʻu ʻe ia ʻa hono mālohi ʻi haʻane moʻui ʻo fakatatau mo e folofola ʻa e ʻEiki; he ko e talaʻofa ʻoku pehē mai ko kinautolu kotoa pē “ ʻoku manatu ke tauhi mo fai ʻa e ngaahi tala ni, ʻo ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau, te nau maʻu ʻa e moʻui lelei ki honau pito mo e uho ki honau ngaahi hui, pea te nau ʻilo ʻa e poto mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga lalahi ʻo e ʻilo, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū; pea te nau lele ʻo ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻIkai pongia; pea ko au ko e ʻEiki, ʻoku ou fai ʻa e talaʻofa kiate kinautolu, ʻe laka ʻiate kinautolu ʻa e ʻāngelo fakaʻauha ʻo ʻikai tāmateʻi kinautolu, ʻo hangē ko e fānau ʻa ʻIsileli.” [T&F 89:18–21.] 8

ʻIkai ʻoku feʻunga ʻa e ngaahi talaʻofa nāunauʻia ko ʻeni ke fakalotoʻi kitautolu ke tau tauhi ʻa e Lea ʻo e Poto ko ʻeni? ʻOku ʻikai koa ha meʻa heni ʻoku taau mo feʻunga ke tau tokanga ki ai? ʻIkai ko e “ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga lalahi” ʻo e ʻilo, pea pehē ki he “ngaahi koloa fufuú” ko ha ngaahi meʻa ia ke tau holi ki ai? Ka ko e taimi ko ia ʻoku ou vakai atu ai ki he kakai tangata mo e kakai fefine kuo maʻu kinautolu ʻe hono fakaʻaongaʻi ʻo e tií mo e kofi, pe ngaahi inu mālohi, pe tapaka, ʻoku ou pehē hifo pe kiate au, ko ha kau tangata mo ha kau fefine ʻeni ʻoku ʻikai ke hounga kiate kinautolu ʻa e talaʻofa kuo fai mai ʻe he ʻOtua kiate kinautolu. ʻOku nau molomoloki hifo ʻi honau lalo vaʻe, pea nau taʻe tokaʻi ia mo taʻe tokanga ki ai. ʻOku nau fehiʻa ki he folofola ʻa e ʻOtua, pea nau fai ʻa e meʻa ʻoku fepaki mo ia. Pea ko e taimi ko e kuo hulu ai honau fakamamahiʻi, kuo nau mei kape kotoa pe ki he ʻOtua he ʻoku ʻikai te ne fanongo mai ki heʻenau ngaahi lotu, pea ʻoku tuku ʻakinautolu ke nau kātekina ʻa e mahamahakí pea mo e mamahi.9

Ka ko ʻeni, ko e fakaʻamu kotoa ia ʻo hoku loto ke mou tokanga ki he Lea ʻo e Poto ko ʻeni–ʻo ʻikai ko hono ʻuhingá pē ko ʻeku lea ʻaki atu ia, ka koeʻuhi he kuo tohi ia ʻi he folofola ʻa e ʻEiki. Kuo tuku mai ia kiate kitautoluu…. . ke hoko ko hotau fakahinohino, ke tau fiefia ai pea ke tau fakalakalaka ai ki muʻa ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pe ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtua, ʻi taimi pea ki ʻitāniti, pea ʻoku ou kole atu ke mou tauhi ki ai. ʻE lelei ia kiate kimoutolu; te ne hakeakiʻi homou laumālie; te ne fakatau- ʻatāinaʻi hoʻomou ngaahi fakakaukau pea mo homou ngaahi loto mei he laumālie ʻo e fakaʻauha; te ne ngaohi kimoutolu ke mou ongoʻi tatau mo e ʻOtua, ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ʻa e manupuna, ʻo ʻikai ke to ia ki he kelekele taʻe te Ne fakatokangaʻi; te ne ʻomi kimoutolu ke mou toe ofi ange ki he tatau ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua, ʻa e Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻa ia naʻá ne fakamoʻui ʻa e mahakí, pea ne tuku ke punopuna ʻa e heké ʻi he fiefia, ʻa ia naʻá ne fakaongo ʻa e tulí pea fakaʻā ʻa e kuí, naʻá ne vahevahe atu ʻa e melino, fiefia, pea mo e fiemālie kiate kinautolu kotoa pē naʻe fetaulaki mo iá.10

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā e ngaahi taumuʻa naʻe foaki mai ai ʻa e Lea ʻo e Poto kiate kitautolu? (Vakai foki, T&F 89:1–4).

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui pe ngaahi faitoʻo ʻoku tau fakaʻaongaʻí, ʻa ē ʻokú ne fakatupu ha faʻahinga tōʻonga faikehe ʻia tautolú, ʻo haʻi hotau sinó mo fakaongonoa kitautolu ke ʻoua naʻa tau ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālié?

  • Ko e hā ha faʻahinga “holoki moʻui mo ha maumau” ʻoku ō fakataha mo e talangataʻa ki he Lea ʻo e Poto? ʻI he taimi ʻoku ʻikai tokanga ai e kakaí ki he faleʻi ʻi he Lea ʻo e Potó, ko e hā leva ha founga ʻoku faʻa hanga ai ʻe he meʻá ni ʻo fakamamahiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa aí?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau tauhi ʻa e Lea ʻo e Poto ke tau maʻu ha ngaahi “kolo ʻoku toe maʻa ange, ngaahi kolo ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi anga kovi, ʻe he ngaahi ʻʻulungaanga mo e ngaahi ngaue ʻokú ne fakatupu ʻa e kovi”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke ako ai ke ke fakahoungaʻi ʻa e Lea ʻo e Potó ʻi hoʻo “fai ki he folofola ʻa e ʻEikí?” (Vakai foki, Sione 7:17).

  • Ko e hā ha founga kuo ke mamata ai ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻomai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89 ʻi hoʻo moʻui pē ʻaʻau pe moʻui ʻa ha niʻihi kehe? (Vakai foki, T&F 89:18–21.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau tauhi ki he Lea ʻo e Poto ke tau maʻu ʻa e “poto, ʻilo mo e mahino” te tau lava ke puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fai?

  • ʻOku hakeakiʻi fēfē hotau laumālié ʻe heʻetau tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó? ʻOkú ne fakatauʻatāinaʻi fēfē ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú pea mo hotau ngaahi lotó mei he laumālie ʻo e fakaʻauhá? ʻOku ʻomi fēfē kitautolu ʻe heʻetau tauhi ki he fono ko ʻení ke “tau toe ofi ange ki he tatau ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 4:180–81.

  2. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 366–67.

  3. In Messages of the First Presidency, 4:179–80, 182–85; ne toki fakapalakalafi.

  4. In Conference Report, Apr. 1908, 4.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 20 Nov. 1894, 1.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 7 Apr. 1895, 1; ne toki fakapalakalafí.

  7. In Conference Report, Apr. 1908, 4.

  8. Gospel Doctrine, 241.

  9. Gospel Doctrine, 366.

  10. Gospel Doctrine, 365–66.

ʻĪmisi
Daniel Refusing the King’s Meat and Wine

Ko e Fakafisinga ʻe Taniela ʻa e Kakanoʻi Manu mo e Uaine ʻa e Tuʻi, fai ʻe Del Parson. Naʻe fakafisi ʻa Taniela mo hono ngaahi kaungā-meʻa ke nau kai ʻa e meʻakai ʻa e tuʻi ʻo Pāpilone mo inu ʻa ʻene uaine koeʻuhi he naʻa nau ʻiloʻi ʻe ʻikai lelei ia kiate kinautolu. Naʻa nau tupu ʻo moʻui lelei mo sino mālohi pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻa e poto koeʻuhi ko ʻenau fili ke kai pē ʻa e meʻakai naʻe lelei ange kiate kinautolu.