Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 25: Ko e Palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Lahi ʻo e Siasí


Vahe 25

Ko e Palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Lahi ʻo e Siasí

ʻOku totonu ke tau poupouʻi mo fakafanongo ki he Palesiteni ʻo e Siasí, he ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní mo taki ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi māmaní.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Naʻe hikinimaʻi ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ke hoko ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha konifelenisi mavahe he ʻaho 10 ʻo Nōvema 1901. Naʻe fakahoko ʻe he lakanga foʻoú ni ha kikite ne fai ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou ʻe hoko ʻa Siosefa F. Sāmita ko ha Palesiteni ʻo e Siasí.1

Naʻe uiuiʻi ia ko ha ʻAposetolo ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi he 1866 peá ne hoko ai ko ha Tokoni ki ha Palesiteni ʻe fā ʻo e Siasí— ko Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, Uilifooti Utalafi, mo Lolenisou Sinou—Naʻe faʻa fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e “mafai fakalangí… ki hono ngeia, mo hono lāngilangi, pea mo hono maʻa ʻo e moʻuí, ki he poto, pea mo hono fakalangi ʻo e misiona pea mo hono uiuiʻi” ʻo e kau tamaioʻeiki ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.2

Naʻe ngāue tuʻukāivi ʻi ha taʻu ʻe 17 ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi he angamalū lahi mo e līʻoa. Naʻá ne fakahā ki he Kāingalotú, “ ʻOku ʻikai haku mahuʻinga fakafoʻituitui ʻoʻoku ʻi he ngāué ni, pea ko ha meʻa noa pē au tuku kehe pē ʻa ʻeku feinga ʻi he loto fakatōkilalo ke fakahoko hoku fatongiá ʻo hangē ko hono tuku mai ʻe he ʻEikí ke u fakahoko iá.” 3

Ne ne fakamoʻoniʻi ko e Siasí ʻoku tataki fakalangi: “ ʻOku ou fie pehē kia kimoutolu kuo teʻeki ke ʻi ai ha taimi talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo tataki ai ʻe ha tangata ʻa e Siasí, naʻa mo ha kihiʻi mōmēniti. Naʻe ʻikai ke pehē ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosefá; naʻe ʻikai pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Pilikihami ʻIongí; pea kuo teʻeki ke pehē tuʻo taha talu mei ai; pea he ʻikai ai pē ke teitei hoko ia. He ʻikai teitei tuku hono tataki ʻo e ngāué ni ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻo māmaní ki he tangatá. He ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá.” 4

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻOku tataki pē ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ngāué mo hono kakaí.

Kuo ʻosi fokotuʻutuʻu maau ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa. He ko e fale ʻo e ʻOtuá ko e fale ʻo e maau, ka ʻoku ʻikai ko ha fale ʻo e moveuveu. ʻI he fale ko ʻení ko e ʻOtuá ʻoku Pule Lahi ki aí, pea kuo pau ke tau talangofua ki ai. Ko Kalaisí ʻoku ʻi he tatau mo e ʻīmisi ʻo iá, ko hono ʻAlo pē taha ne Fakatupú, pea ʻoku hoko ai ko hotau Fakamoʻui mo hotau ʻOtua… .Ko e hoko hake ki he ʻOtuá mo Kalaisi, ʻi he māmaní ko ha taha kuo foaki ki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi mo e mafai ʻo e Lakanga Faktaulaʻeiki māʻoniʻoní, pea ko ia kuo foaki ki ai ʻa e totonu ki he kau palesitenisií. Ko e fakahokofono ia ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo hono langa hake ʻo Saioné pea mo e fakamoʻui fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e kakaí.5

He ʻikai tataki ʻe ha tangata ia ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá mo ʻene ngāué. ʻE lava pē ke fili ʻe he ʻOtuá ha kau tangata ke nau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi hono toʻukupú ki hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi taumuʻá, ka ko e lāngilangí mo e nāunauʻiá pea mo e mālohí kuo pau ke tuku pē ia ki he Tamaí, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e poto pea mo e mafi ke tataki hono kakaí pea mo tokangaʻi hono Saioné. ʻOku ʻikai ke u tataki ʻe au ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pe ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku ou loto ke mahino moʻoni ʻeni. ʻOku ʻikai fai ia ʻe ha tangata…. Manatuʻi ko e ʻOtuá ʻokú ne taki ʻa e ngāué. Ko e meʻa ia ʻaʻana. ʻOku ʻikai ko ha ngāue ia ʻa ha tangata. Kapau ne ko ha ngāue ʻa Siosefa Sāmita, pe ko Pilikihami ʻIongi, pe ko Sione Teila, pe Uilifooti Utalafi, pe Lolenisou Sinou, he ʻikai ke ne matuʻuaki ʻe ia ʻa hono ngaahi siviʻi ʻa ia ne pau ke fai ki aí.6

Ke ʻi he [Palesiteni ʻo e Siasí,] ʻa e lāngilangí mo e fakahīkihikí, ʻa e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻene fakahoko ʻa e maau ʻi he lotolotonga ʻo e moveuveú, pea mo ha ngaahi tuʻutuʻuni pau ʻo tau ʻilo ai e feituʻu ke tau fononga ki aí.7

ʻOku tuʻu ʻa e kau taulaʻeiki lahi pule ʻe tokotolú ʻi he ʻulu ʻo e Siasí ʻi māmani.

ʻOku faʻu ʻa e Toluʻi ʻOtuá ʻe he ʻOtua ko e Tamaí, ʻOtua ko e ʻAló, pea mo e ʻOtua ko e Laumālie Māʻonioní, pea mo e kōlomu pule taʻe fakatataua ko ia ki he ngaahi fakatupu kotoa ʻa e Tamaí. ʻOku ʻi ai ha kau tangata ʻe toko tolu ʻoku nau taki ki he Siasí ʻi māmani… . ko ha kau tangata, ko ʻenau fakakaukaú pē taha ke fai ha lelei ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea ko ʻenau tokanga lahi tahá ko e tuʻumālie ʻa e kakai ʻo e ʻEikí, pea ʻoku nau fāifeinga maʻu pē ke fakatahatahaʻi kinautolu mo ʻai ke nau ngāue, ʻo takitaha ngāue ʻi hono tuʻunga mo hono uiuiʻi, ke tokoni ki hono langa ʻo Saioné.8

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāué ni ʻoku totonu ke ʻi ai ha kau taulaʻeiki lahi ʻe toko tolu ke nau puleʻi pe tokangaʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolunga ʻo hono Siasí pea mo e Siasí fakakātoa. (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22, 64, 65, 66, 67, 91 mo e 92.) Naʻá ne foaki kia kinautolu ʻa e ngaahi mafai kotoa ʻoku fie maʻu ke puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi ngāue kotoa ʻo e Siasí. ʻOku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ki he fale ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, pea mo e ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo ʻosi fakafoki mai ki māmani ʻi he kuonga fakakosipelí ni. Ko e mafai ko ʻení ʻoku ʻi he kau palesitenisī ia ko ʻeni ʻo e kau taulaʻeiki lahi ʻe toko tolú. Ko ha kau palesiteni ʻe toko tolu. Ko e ʻEikí tonu pē naʻá ne ui kinautolú. (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:29.) Ka ʻoku ʻiate kinautolu ha palesiteni pule, neongo ʻoku palesiteni mo hono ongo tokoní.9

ʻOku puleʻi ʻa e Siasí fakakātoa ʻe ha fakataha alēlea ʻoku ui ko e fakataha alēlea ʻo e kau palesitenisií, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha palesiteni mo hano ongo tokoni, pea hoko hake ai ha kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua, ʻo tatau pē honau mafaí mo e kau palesitenisī ʻuluakí, ka ʻoku nau fakaongoongo mo ngāue fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻa e kau palesitenisī ʻuluakí.10

Ko e ʻōfisa pule ko ia ʻo e Siasí ʻe lava pea ʻoku totonu ke ui ʻaki ia ʻa e “Palesiteni;” ʻoku tatau pē foki mo e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, he ko kinautolú fakatāutaha ko e kau palesiteni ʻo fakatatau mo e folofola ʻa e ʻEikí (T&F 107:22, 24, 29); ka ʻoku ʻikai taau ke fakaʻapiʻi pē hono ui ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí, pea [ʻoku] hala ke ui ʻo peheni, “Palōfita,” “Tangata Kikite,” pe “Tangata Maʻu Fakahā,” neongo ko e ngaahi tuʻunga fakalāngilangi ko iá ʻokú ne maʻu, pea mo maʻu ʻe hono ongo tokoní fakatouʻosi, pea pehē ki he kau mēmipa kotoa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá… . Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ia ʻoku tukutaha pē ki he ngaahi mālohi fakalaumālié mo hono ngaahi ngāué, pea ʻoku fuʻu toputapu ia ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi fetāpaaki angamahení.11

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha ʻulu ʻi he Siasí, pea kapau kuo toʻo atu ʻa e Kau Palesintenisī ʻo e Siasí ʻi ha pekia pe ha toe faʻahinga ʻuhinga, pea ko e ʻulu leva ki he Siasí ʻoku hoko haké ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kae ʻoua kuo toe fokotuʻu ha kau palesitenisī ko ha kau taulaʻeiki lahi pule ʻe toko tolu ʻoku nau maʻu ʻa e totonu ke maʻu ʻa e lakanga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he Siasí fakakātoa; … ko e fatongia leva ia ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau fai mo fakahoko, ʻi he founga kuo ʻosi fakamahinó, ke nau fakapapauʻi ʻoku toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa hōloa ʻa e ngāué mo e maau ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he Siasí.12

ʻOku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Kau Taulaʻeiki Lahí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

ʻI hono fakalūkufuá, ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki ki he tangatá ke ne ngāue maʻá e ʻOtuá. Ko e tangata kotoa pē kuo fakanofo ki ha tuʻunga ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻoku foaki ai ʻa e mafai ko ʻení kiate ia.

Ka ʻoku mahuʻinga foki ke fakahoko ʻa e ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻi he mafai ko ʻení ʻi he taimi totonu mo e feituʻu totonu, ʻi he founga totonú, pea mo hono fakahokohoko totonú. Ko e mālohi ki hono tataki ʻo e ngaahi ngāué ni ʻoku nau faʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.13

Ko e ngaahi kī mo e mafai pea mo e mālohi kotoa pē fekauʻaki mo hono puleʻi ʻo e Siasí pea ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Faka-ʻĒloné ʻoku fālute ia ʻe he maʻu mafai pule ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ha faʻahinga ngāue pe lakanga ia ʻi he Siasí, ʻe taʻe lava ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻo fua, pe taʻe lava ke fakahoko, ʻo ka ʻoku ʻaonga, pe ʻoku fie maʻu ia ke ne fakahoko [vakai, T&F 107:9]. ʻOkú ne maʻu ʻa e fatongia ko e pēteliaké; ʻokú ne maʻu ʻa e fatongai taulaʻeiki lahí pea mo e ʻaposetoló, fitungofulú, kaumātuʻá, pīsopé mo e taulaʻeikí, akonakí, mo e tīkoní ʻi he Siasí; ko e ngaahi fatongiá ni kotoa ʻoku maʻu kinautolu ʻe he Kau Palesintenisī ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea te nau lava ke fakahoko ha taha pe ko kinautolu kotoa ʻi he ngaahi uiuiʻí ni ʻo ka fie maʻu.14

Ko e tokotaha mātē pē ʻoku fakanofo ʻi ha vahaʻa taimi ke ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku fekauʻaki mo māmaní. ʻI he kei ʻi māmani ʻa Kalaisí naʻá ne maʻu ia; pea ʻi heʻene hāʻele haké, ne ne tuku ia ki a Pita, he ko ia ne hoko ko e Palesiteni pe ko e pule ki he kau ʻaposetoló; pea ko e totonu ia ʻaʻana ke ne tataki mo maʻu fakahā ki he Siasí, pea mo fai ha faleʻi ki he kāingá kotoa. Ka ʻi he hili hono ikunaʻi ʻe Sētane mo e kau tangata faiangahalá ʻa e Siasí, ʻo nau tutuki ʻa e Fakamoʻuí mo fakapoongi ʻa e kau ʻaposetoló, ne ʻave leva ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá pe ko e Siasí mei māmani… .Talu mei he taimi ne ʻave ai ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mei māmaní ʻo aʻu ki hono toe maʻu ʻe Siosefa Sāmitá, ne ʻikai ha tangata ia te ne toe maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ko iá, pe ko e ngaahi kií, fakataha mo e mafai ke langa ʻa e Saione ʻo e ʻOtuá, pea mo teuteu ha Siasi pe kakai ki he hāʻele ʻanga ua mai ʻa Kalaisí.15

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá neongo ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e ʻōfisa kotoa ʻi he Siasí ke ne ngāue ʻi hono tuʻungá, “ka ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e totonu ʻa e kau palesitenisií, pea ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi mo e mafai ki he ngaahi lakanga kotoa ʻi he Siasí ʻi he ngaahi kuonga kotoa ʻo māmaní, ke ne ngāue ngāue pe puleʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:8.)

ʻOku ʻikai ngata ai, ka ʻoku tala mai ʻi he fakahaá he veesi 65 mo e 66:

“Ko ia, ʻoku totonu ke ʻi ai ha taha ʻe fakanofo mei he Lakanga Taulaʻeiki Māʻolungá ke pule ki he kau ngāue fakataulaʻeikí, pea ʻe ui ia ko e Palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Māʻolunga ʻo e Siasí:

“Pē, [ʻi hono fakalea ʻe tahá], ko e Taulaʻeiki Lahi Pule ki he Lakanga Taulaʻeiki Māʻolunga ʻo e Siasí.” 16

Ko e foʻi moʻoni ʻuluaki ke tau manatuʻí, ʻoku māʻolunga ange ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi hono ngaahi tuʻungá kotoa; pea ʻe lava ʻe ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea koeʻuhí ko ʻene maʻu iá, ʻo fakahoko ha faʻahinga ouau pē ʻoku fekauʻaki mo ia, pe felāveʻi mo ia, ʻo ka ui ia ke ne fakahoko, ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai totonú, ʻa ia ko e mafai totonu ko ʻení ʻoku ʻi he Palesiteni ia ʻo e Siasí, pe ko ha taha pē kuó ne ʻosi tuku ki ai. Ko e kau ʻōfisa kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo ʻene fakahinohinó, pea ʻoku tataki leva ia ʻe he ʻOtuá. ʻOku toe fili foki ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko e ʻulu ʻo e Siasí, pea ʻoku hoko ia, ʻi he taimi ʻoku tali mo poupouʻi ai ia ʻe he kau maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e Siasí (ʻa ia ʻoku kau kotoa ki ai ʻa e kau ʻōfisá pea mo hono kau mēmipá. (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22.)17

ʻOku fokotuʻu ʻa e Palesitení ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakahā maʻá e Siasí fakakātoa.

Kuo ʻosi fokotuʻu foki ʻe he ʻEikí ha tangata pē ʻe taha ki ha vahaʻa taimi ke ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e fakahaá ki he Siasí fakakātoa ʻi hono ngaahi houalotú, ngaahi mafaí, ngaahi ouaú, pea mo e ngaahi tokāteliné. Kaʻoku foaki ʻa e laumālie ʻo e fakahaá ki hono kau mēmipá kotoa ke ʻaonga pea mo ne fakamaama ʻa e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ʻokú ne maʻu ha ueʻi fakalaumālie, pea fakatatau mo e ʻātakai ʻoku uiuiʻi ke ngāue aí. Ka ki he Siasí fakakātoa, ko e tokotaha ko ia ʻoku taki ki aí, ko ia tokotaha pē kuo fokotuʻu ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakahaá, ʻo fakatatau mo e fekaú mo ne aofangatuku ha faʻahinga taʻefiemālie. ʻOku tokoniʻi ia ʻe hono ongo tokoní, pea ʻokú ne pule ai ki he Siasí ʻi māmani kotoa; pea ʻi heʻene peheé ʻoku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e totonu ke nau fai ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he ngaahi meʻa kotoa fekauʻaki mo hono langa hake, puleʻi, pea mo hono fakatonutonu ʻo e Siasí.18

ʻOku tauhi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻenau tuí, ko hono… . tali ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e tokotaha pē ia ʻe fakafou mai ai ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakalangí ke hoko ko e fono mo e tokāteline ki he Siasí; pea ko e fakahā ko iá ʻe lava ke hoko mai ia ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻi ha faʻahinga kaveinga, ʻo tatau ai pē pe ko ha kaveinga fakatuʻasino pe fakalaumālie, ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá; pea ko hono fakaʻosí, ʻoku ʻi he fakakaukau ʻa e tokotaha faivelenga kotoa pē ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAhó Kimui Ní, ko e faʻahinga fakahā ko ʻení, ʻo tatau ai pē pe ko e ha ʻa ʻene faleʻí, naʻinaʻí pe ko ʻene fiemaʻú, ʻoku muʻomuʻa taha ia.19

Ko e taimi pē ʻe tuʻu hake ai ha taha ʻo ne pehē ʻoku ʻi ai haʻane totonu ke ne puleʻi mo tuʻutuʻuni, pe ke hoko ko ha fakamaau ki hono kāingá, ʻo tautautefito kia kinautolu ʻoku nau pulé, ʻoku totonu ke taʻofi leva ia, he ka ʻikai ʻe hoko ha fepaki, māvahevahe, pe puputuʻu. ʻOku totonu ke poto ange ʻa e fefine mo e tangata kotoa pē ʻi he Siasí ni ʻo ʻoua naʻa moʻulaloa ki he faʻahinga laumālie peheé; ko e mōmēniti pē ʻe hū atu ai ha faʻahinga ongo pehē kia kinautolu, ʻoku totonu ke nau valokiʻi ia, he ʻoku fehangahangai moʻoni ia mo e fokotuʻutuʻu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, kae ʻumaʻā ʻa e laumālie mo e fakapotopoto ʻo e ngāué ni. ʻOku ʻikai totonu ke tau tali ha meʻa ʻo pehē kuo fakamafaiʻi ka ko ia pē ʻoku haʻu fakahangatonu ʻi he ngaahi laine fetuʻutaki kuo fokotuʻú, ʻa e ngaahi houalotu pe faʻunga fakalao ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ko e laine ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ke fakahā mai ai hono finangaló ki he māmaní.20

ʻE mātuʻaki taʻe taau, taʻe ʻuhinga mo ngali vale ke tau pehē ʻi he hili hono ui ʻe he ʻOtuá ha tangata pē ʻe taha mo fokotuʻu ia ki he ngāué ni, kuo hiki fakalaka atu ia ai ki ha tokotaha kehe ke fakahoko ʻene taumuʻa tatau pē. He ʻikai tali ʻe he taha fakakaukau lelei ia ʻi he kihiʻi mōmēniti ʻa e faʻahinga fokotuʻu ko iá. Kapau te tau fifili fakamātoato pe maʻu ha faʻahinga fakakaukau pehē, ʻoku tau tukuakiʻi ai ʻa e Fungani Māfimafí ʻo pehē ʻoku taʻe maau, pea ʻoku hoko ia ko ha tupuʻanga ʻo e moveuveú, fepakipakí mo e mavahevahé. Naʻe ʻikai teitei malava ke fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi ha faʻahinga founga pehē.21

Kapau ʻe aʻu ki ha tuʻunga ʻe taʻe faitotonu ai ʻa e [Palesiteni ʻo e Siasí], ʻe toʻo ia ʻe he ʻOtuá mei hono tuʻungá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí he ʻikai ke ne teitei tuku ʻa e ʻulu ʻo e Siasí, ʻa e tokotaha ko ia kuó ne fili ke tuʻu ʻo takí, ke ne maumauʻi ʻene ngaahi fonó pea hē mei he moʻoní; he ko e mōmēniti pē te ne tafoki ai ki ha faʻahinga hala ʻe fakaiku ai ki he meʻa ko iá, ʻe toʻo atu ia ʻe he ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, ka tuku ha faʻahinga tangata faiangahala pēhē ke ne kei ʻi he fatongia ko iá, ʻoku hangē ko e laú, ʻoku hangē ia ko hano tuku ʻa e matavai mapunopuná ke kelé, ka ko ha faʻahinga meʻa ia he ʻikai ke ne tetei tuku ke hoko.22

ʻE fakalāngilangiʻi mo hiki hake ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau tamaioʻeikí.

ʻOku ʻikai ko ha ngāue [ʻeni] ʻa ha tangata ka ko e ngāue ia ʻa e ʻOtua Fungani Māfimafí; pea ko ʻene ngāué ia ke fakapapauʻi ko e kau tangata ʻoku nau maʻu ʻa e lakangá ni, ko ha kau tangata ʻoku nau maʻu ha loto tatau mo ia, ko ha kau tangata te nau maʻu ʻa e ngaahi fakahiniohinó meiate ia, pea te nau fakahoko ia ʻo fakatatau mo e ngaahi faleʻi ʻo hono finangaló.23

Ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e [ʻOtuá] ʻe ʻi ai maʻu pē ha kau tangata totonu ki he fatongia ko iá, ko ha kau tangata kuo nau ʻosi mateuteu ke fua ʻa e fatongia ko iá, ko ha kau tangata ʻa ia ʻe lava ʻo fakafou ai ʻene ngāué mo fakalele ʻa e ngaahi ngāue ʻa hono Siasí ʻo fakatatau mo e ngaahi faleʻi ʻo hono finangaló. Ka ko e taimi pē ʻe tafoki ai ʻa e kau tangta ko iá ʻo kumi tokoni mei ha feituʻu kehe, ʻoku nau fakaʻatā ai kinautolu ki he ngaahi mālohi olopoto ʻo Sētané, pea tuku ai kinautolu ke nau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e tēvoló; ʻoku puli ai meia kinautolu ʻa e founga totonu ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakatualaʻeikí; kuo nau mavahe mei he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.24

ʻE fakalāngilangiʻi mo poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Te ne poupouʻi kinautolu ʻi he angatonu. Te ne hiki hake kinautolu, hākeakiʻi kinautolu ki hono ʻaó, pea te nau maʻu ʻa hono nāunaú ʻo taʻengata pea lauikuonga.25

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻa e mafai fakalangi ʻo kinautolu kuo nau fetongi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he tuʻunga fakapalesitenisī ʻo e Siasí ni. Ko ha kau tangata kinautolu ʻa e ʻOtuá… . Te u lava ʻo fakamoʻoni ki hono ngeia, lāngilangi, ki he maʻa ʻo e moʻui, pea mo e poto, kae ʻumaʻā ʻa hono fakalangi ʻo e misiona mo e uiuiʻi ʻo Pilikihami [ʻIongí], ʻo Sione [Teilá], ʻo Uilifooti [Utalafí], pea mo Lōlenisou [Sinoú]. Naʻe tataki fakalaumālie kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau fakahoko e misiona ne uiuiʻi kinautolu ki aí, pea ʻoku ou ʻiloʻi moʻoni ia. ʻOku ou fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá ʻi he fakamoʻoni ko iá pea mo e Laumālie ne ne ueʻi mo fakaʻaiʻai au ki he kau tangatá ni, ki honau misioná, ki he kakaí ni, pea ki hoku ʻOtuá mo hoku Huhuʻí.26

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko hoku fatongiá, ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia naʻe tutuki pea ne ne toetuʻu mei he pekiá ʻo fakakalauni ʻaki ʻa e mālohi, nāunau, mo e ngeia ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e Tamai ko hotau ʻOtuá…. Kuo pau ke u fai hoku lelei tahá, ʻa e lelei taha ʻoku ou ʻiló, maʻanautolu kuo fakafalala mai ʻe he ʻOtuá ke u tokangaʻí. Kuo pau foki ke u toe fakahoko hoku fatongia ki he kakai ʻo e ʻOtuá ʻa ia kuó ne tuku ke u hoko ko ha faifekau loto fakatōkilalo mo ha faiako ʻo e Ongoongoleleí.27

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ou kole atu ai ke ʻoua muʻa naʻa ngalo ia. ʻOku ou kōlenga atu ke ʻoua muʻa naʻa mou taʻe tui ki ai; he ʻoku moʻoni ia. Ko e meʻa kotoa pē kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngāue ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní kuo pau ke hoko ia. He ʻikai lava ʻe māmani ia ʻo taʻofi…. Ko e ʻOtuá ʻoku ʻi he fohé, pea kuo pau ke ne taki hono kakaí ke nau ikuna.28

Ko e taimi pē, pea ka faifaiangé, ʻoku ou lea ʻaki ha lea ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻi he taimi ʻoku ou leaʻaki ai ʻa e ʻene moʻoní, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻi ai pea mo e mālohi ʻo e hono Laumālié, pea ʻoku ou fai ia maʻa hono lāngilangí pea mo hono ngeiá. Kuo teʻeki ke u kumi haku lāngilangi. Pea ʻoku ʻikai ke u fie maʻu ʻe au ha lāngilangi; ʻoku ʻikai ke u kumia ha meʻa ʻe taha ka ko ʻeku hoko pē ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, ʻa e lāngilangi ko ia ke tuʻunga taʻe ha meʻa ke mā ai, ʻikai ʻuli, taʻe ueʻia, mo tuʻu loa, ʻi he puleʻanga ʻo hoku ʻOtuá mo hoku Kalaisí.29

Ko e meʻa pē ʻoku ou tokanga ki aí, ko ʻeku maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe ko e hala ʻatā. ʻOku ʻikai haku mahuʻinga fakafoʻituitui ʻoʻoku ʻi he ngāué ni, pea ko ha meʻa noa pē au tuku kehe pē ʻa ʻeku feinga ʻi he loto fakatōkilalo ke fakahoko ʻoku fatongiá ʻo hangē ko hono tuku mai ʻe he ʻEikí ke u fakahoko iá. Ka ko e puleʻanga foki ia ʻo e ʻOtuá. Ko ʻeku ʻuhinga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e faʻunga ʻo e Siasi ʻo e Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ʻoku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hono tuʻi mo hono ʻulú.30

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko hai ʻokú ne tataki ʻa e Siasí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kia kitautolu he “ ʻikai tataki ʻe ha tangata ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá pe ko ʻene ngāué”?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻaofi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi te nau mumui faivelenga ai ki he Palesiteni ʻo e Siasí? (Vakai foki, T&F 21:4–6.) Ko e hā ha founga kuo tāpuekina ai ko e ʻi haʻo mumui ki he faleʻi ʻa e kau palōfita moʻuí?

  • ʻE founga fēfē haʻamou poupouʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau ngāué?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ngaahi “hingoa fakaʻeiʻeiki” ko ia ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahaá? ʻOku fakaʻaongaʻi ʻeni kia hai?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke poupouʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ko e tokotaha pē ia ʻi he māmaní ʻokú ne maʻu pea mo fakamafaiʻi ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻe taha kuo fokotuʻu ke ne maʻu ʻa e fakahā maʻá é Siasí fakakātoa? Te tau maluʻi fēfeeʻi kitautolu mei haʻatau tui ki he kau palōfita loí mo e ngaahi fakahā loí?

  • Ko e hā ʻe lava ai ʻo fakapapauʻi ʻe taki maʻu pē ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí kitautolu ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. See Conference Report, Oct. 1901, 71.

  2. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 169.

  3. Gospel Doctrine, 154.

  4. Gospel Doctrine, 76.

  5. Gospel Doctrine, 210.

  6. Gospel Doctrine, 138–39.

  7. In Conference Report, Oct. 1902, 87.

  8. In Conference Report, Apr. 1898, 69.

  9. Gospel Doctrine, 176.

  10. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 4:248.

  11. Messages of the First Presidency, 4:307.

  12. Gospel Doctrine, 177–78.

  13. Gospel Doctrine, 136.

  14. Gospel Doctrine, 176.

  15. Gospel Doctrine, 43–44.

  16. Gospel Doctrine, 175–76.

  17. Gospel Doctrine, 174.

  18. Messages of the First Presidency, 4:270.

  19. Messages of the First Presidency, 4:154.

  20. Gospel Doctrine, 41–42.

  21. Deseret News: Semi-Weekly, 26 June 1883, 1.

  22. Deseret News: Semi-Weekly, 26 June 1883, 1.

  23. Deseret News: Semi-Weekly, 26 June 1883, 1.

  24. Gospel Doctrine, 42.

  25. Gospel Doctrine, 502.

  26. Gospel Doctrine, 169.

  27. In Conference Report, Oct. 1915, 6–7.

  28. Gospel Doctrine, 502.

  29. In Conference Report, Apr. 1912, 137–38.

  30. Gospel Doctrine, 154.

ʻĪmisi
First Presidency

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, mei ʻEpeleli 1910 ki ʻOkatopa 1911 (mei toʻohema ki toʻomataʻu): ʻAnitoni H. Lani, Siosefa F. Sāmita, Sione Henelī Sāmita.