Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Tuʻukāivi ʻi he Ngāue ʻa Kalaisí


Vahe 12

Tuʻukāivi ʻi he Ngāue ʻa Kalaisí

Kuo pau ke tau tuʻukāivi ʻi he ngāue ʻa Kalaisí, pea faitotonu ki heʻetau ngaahi fuakava, ki hotau ʻOtuá, pea o e ngāue ʻo Saioné.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1857 ne kei taʻu 19 pē ʻa Siosefa F. Sāmita, mo foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Hauaiʻí. Ne foki ʻo fou mai ʻi Seni Felenisisikou, Losi ʻEnisilesi, mo Seni Penatino. “ ʻI he fakatonga ʻo Kalefōniá, hili pē ha kiʻi fononga nounou ʻa e ngaahi salioté ni pea fokotuʻu honau mālōlōʻanga ki he poó, kuo heka hoosi mai ha kau tangata fitaʻa, ʻoku fakafepaki ki he Siasí, ki honau mālōlōʻangá, ʻo kape mo lea kovi mo fakamanamana ʻaki ha ngaahi meʻa te nau fai ki he ʻKau Māmongá.ʻ Naʻe kiʻi mamaʻo siʻi ʻa Siosefa F. mei honau mālōlōʻangá ʻo fai haʻane okooko ke tafu ʻaki e afí, ka naʻá ne fakatokangaʻi mai ʻa e kiʻi kāingalotu ne nau fononga mo iá ʻoku nau hū fakaʻeteʻete atu ki he loto vao he veʻe ano vaí, ʻo puli. ʻI heʻene mamata ki hení, … ne ne pehē leva ʻi heʻene fakakaukaú, ʻTe u hola nai mei he kau tangata ko ʻení? Ko e hā hano ʻuhinga ke u ilifia ai kia kinautolu?ʻ ʻI he fakakaukau ko iá, ne laka hangatonu mai ai pē ia mo ʻene falukunga fefié ki honau mālōlōʻangá ʻoku kaikaila atu ha taha ʻo e kau tangata fitaʻa ko ʻení mo kape ki he kau ʻMāmongáʻ pea mo pehē atu kia Siosefa F.

“ ʻKo e “Māmonga” koe?ʻ

“Naʻe tali hangatonu mai pē he taimi ko iá, ʻʻIo, tangataʻeiki; ʻi he tapa kotoa pē.ʻ

“ ʻI he taimi pē ko iá ne pukeʻi ʻe he tangatá ni hono nimá mo pehē ange:

“ ʻMani, ko e toki ——— ——— tangata lelei taha koe kuo faifaiangé peá u fetaulaki mo ia! Lulululu, talavou, ʻoku ou fiefia ke sio ki ha tangata ʻokú ne taukaveʻi ʻene tuí.ʻ”1

Naʻe moʻui ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha moʻui tauhi totonu ki he ʻEikí, tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga fakatūkia pe faingataʻa. Ne pehē ʻe hotau kaumeʻa ofi mo e Pīsope Pule ʻo e Siasí ko Sālesi W. Nipilií, “Kuo teʻeki ha mafu ʻe tā totonu taha ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa ʻo e tuʻunga fakaetangatá mo e angatonú, mo e fakamaau totonú pea mo e ʻaloʻofá, ʻo laka ange ʻi hono mafú; ko e mafu ʻofa ko iá, ʻa ia kuo fakakofu ʻi hono sino fakaʻofoʻofá, kuó ne ʻai ia ke hoko ko e tangata lahi taha, toʻa taha, ʻofa taha, haohaoa taha, pea mo e lelei taha kuo faifaiangé pea ʻaʻeva ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi hotau kuongá ni!” 2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

Kuo pau ke tau faitotonu ki heʻetau ngaahi fuakavá, ki hotau ʻOtuá, pea mo e ngāue ʻo Saioné.

ʻOku totonu ke tau tā ha sīpinga; ʻoku totonu ke tau faitotonu ki heʻetau tuí…. ʻOku totonu ke tau faitotonu ki heʻetau ngaahi fuakavá, faitotonu ki hotau ʻOtuá, pea mo fefaitotonu ʻaki, pea ki he niʻihi kehé foki, pea mo e lelei ʻa Saioné, ʻo tatau ai pē pe ko e ha hano faʻahinga ola, pea tatau ai pē pe ko e hā hono ikuangá…. Ko e tangata ko ia ʻoku nofomaʻu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa e tangata ʻoku faitotonu ki hono kakaí, ʻa e tangata ʻokú ne tauhi ia ke maʻa mo ʻikai fakameleʻi ʻe māmaní, ko e tangata ia ʻe tali ʻe he ʻOtuá, ko ia ʻe pouaki ʻe he ʻOtuá, pea ʻe koloaʻia ia ʻi he fonuá, ʻo tatau ai pē pe ʻe tauʻatāina pe ʻe tuku pōpula ʻi ha pilīsone, ʻe kei tatau ai pē pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻe ʻi aí, ʻe kei iku lelei pē ia.3

ʻOku lava pē ke tau ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku tēkina ki ai ʻa e māmaní he ʻaho ní ʻi heʻene fekauʻaki mo e tui fakalotú. Kapau te nau lava ʻo maʻu maʻamaʻa, kapau he ʻikai fie maʻu ke fai ha fakaongosia, ʻe sai pē ia kia kinautolu ʻo kapau te nau maʻu hano kiʻi konga. Ka ʻoku ʻikai pehē ia mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Pe pehē mo e tui fakalotu ʻoku moʻuí. He ʻoku ou loto ke u tala atu ko e tui fakalotu ʻa Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha lotu Faka-Sāpate ia; ʻoku ʻikai ko ha faʻahinga tui fakalotu ia ʻoku laumōmēniti; ko ha faʻahinga tui fakalotu ia ʻoku ʻikai toe ngata; pea ʻoku fie maʻu ai ke fua fakamātoato e ngaahi fatongia ʻo hono kau māteakí ʻi he Mōnité, Tūsité, Pulelulú, pea mo e ngaahi ʻaho kotoa ʻo e uiké, pea mo mālohi tatau mo ia ʻoku fakahoko ʻi he ʻaho Sāpaté. He ʻikai ke u fie mole ʻe au ha kihiʻi meʻi efuefu ʻo ha kauʻi keleni (rye), ki ha faʻahinga tui fakalotu ʻo e Sāpaté pē, pe ko ha faʻahinga tui fakalotu ʻoku fokotuʻutuʻu pē ʻe he tangatá, ʻo tautau ai pē pe ʻoku fakahoko ia ʻe ha kau taulaʻeiki pe kau tangata malanga.

Ko ʻeku tui fakalotú ko e tui fakalotu ia ʻa e ʻOtuá. Ko e tui fakalotu ia ʻa Sīsū Kalaisí, he ka ne taʻe ʻoua ia ʻe ʻikai ke ʻi ai hano mahuʻinga ʻe taha kiate au, pea he ʻikai ke ʻi ai hano mahuʻinga ki he houʻeiki tangata kehe kotoa pē, ʻi heʻene aʻu mai ki he tui fakalotú. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi hoku laumālie moʻuí ia, kapau ʻoku teʻeki ke maʻu ia ʻi hoku lotó, pe kapau ʻoku ʻikai ke u tui ki ai ʻaki hoku iví, ʻatamaí, mo e mālohí mo fakasino ia ki tuʻa, mo moʻui ʻaki, pea mo maluʻi ia ʻi hoku lotó ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku moʻuí— ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e uiké pea pehē ki he ngaahi ʻaho Sāpaté, ʻi he liló pea pehē ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ʻi heni pea mo mulí na, ʻo tatau ʻi he feituʻu kotoa pē; pea ta ʻoku ʻikai hoko ʻa e tui fakalotu ia ʻa Kalaisí, ʻa e tui fakalotu ʻo e fai leleí, ʻa e tui fakalotu ʻo e angatonú, ʻa e tui fakalotu ʻo e maʻá, ʻa e tui fakalotu ʻo e manavaʻofá, tuí, fakamoʻui mei he ngaahi angahala fakamāmaní, pea mo e fakamoʻui mo e hākeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ko e ongoongoleleli ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kiate au. Ko e “Tui lotu Faka-Māmongá ʻeni;” pea ko e faʻahinga tui fakalotu ia ʻoku tau fie akoʻi ki heʻetau fānaú. Kuo pau ke tau tomuʻa maʻu ia ʻe kitautolu mo akoʻi ia mei hotau lotó pea mei he ngaahi ongo ʻo hotau lotó ki honau lotó, pea te tau toki lava leva ke ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻo tuʻunga ʻi heʻetau tuí pea mo ʻetau faivelengá pea mo ʻetau tui pau ki he Siasí.4

Ko hotau fatongia ke tuʻu taʻe ueʻia ʻi he fehangahangai mo e filí.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei taha ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻa e ngaahi tuʻunga maʻolunga ʻo e loto-toʻá. ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ki he loto toʻá mo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga tuʻunga ʻo e moʻui ʻa ia ʻe lava ai ʻe he tangatá ʻo fakafuofuaʻi lelei ʻa e hala totonu ke ne fonongaʻiá pea mo tuʻu ke ne maluʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tui pau ki aí. Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taimi ʻi he Siasí ne taʻe fie maʻu ai hono kau takí ke nau hoko ko ha kau tangata loto toʻa; ʻo ʻikai loto toʻa ʻataʻatā pē ʻi he malava ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa fakamāmaní, ka ʻoku toe ʻuhinga pē ne nau tuʻuʻaliʻaliaki mo faitotonu ki ha tui mahino mo pau.5

ʻOku tau fakameʻapangoʻia he ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau feinga, ʻo mōlia ai e tefitoʻi moʻoní, ke manakoa ʻa e “Tui Faka-Māmongá.” ʻOku nau loto ke ʻai ʻetau tui fakalotú ke feʻunga mo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi fakaʻamu ʻa e kakai kehé. ʻOku hangē ʻoku nau tokanga lahi ange kinautolu ke vālelei mo e kakai ʻo e māmaní, ʻi he moʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí…. ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe hotau kāinga peheé ko e ngaahi fakakaukau ʻo e poto fakamāmaní he ʻikai lava ia ʻo fakahoko lelei ke hoko ko ha konga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoognoleleí….

… Koeʻuhí ke te hoko ko ha Taha Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fie maʻu ai ke feilaulauʻi ʻetau ngaahi taumuʻa mo ʻetau ngaahi fakahōhōloto fakamāmaní; ʻoku fie maʻu ai ke tau anganofo, tuʻu maʻu ʻetau tōʻongá, ʻofa ʻi he moʻoní, fakangeingeiaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoní, pea mo holi moʻoni ke mamata ki ha ikuna, ʻo laka ki muʻa ʻi he moʻoní. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe faʻa hoko ʻo ʻikai manakoa hotau tuʻungá. ʻOku ʻuhinga ia ʻe ʻikai hano ngataʻanga e fepaki mo e angahalá pea mo e ngaahi tokanga ki māmaní. ʻOku ʻikai ko ha hala faingofua ia ke fononga ai, … ka ʻo ka toki fakahoko ʻeni, te tau lava leva ʻo fokotuʻu ʻa e moʻoní, langaki e ʻulungaanga leleí, pea mo tauhi ke haohaoa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo tuku mai kia kitautolú.6

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau loto toʻa ʻi hono fakahoko honau lelei tahá ke maʻu ai ha ngaahi ola pau. Te nau fakafepakiʻi ʻa e koví mo tekeʻi ʻa e ngaahi meʻa hala ʻoku hoko kia kinautolú pea mo e kakai kehé; ka ʻi he taimi ʻoku ikunaʻi ai kinautolú, ʻi heʻenau mamata ki he faingataʻa ʻo e ngāue ʻoku totonú, pea mo fakaʻauha ʻi ha founga kovi e kau tangata fakaʻeiʻeiki, ʻoku foʻí. Ko e hā hano toe ʻaonga? Ko e fehuʻi mahuʻinga taha ia ʻi heʻetau fakakaukaú. ʻOku nau mamata ki he lavameʻa ʻa e kau tangata angahalá. ʻOku nau mamata ki ha kau tangata ongoongo kovi ʻoku fakalāngilangiʻi ʻe honau kaungā-tangatá kae ʻoua kuo nau meimei tui kuó ne maʻu hono ngaahi nunuʻa ʻo ʻene faihalá. Ko kinautolú, ko e meʻa kotoa ʻoku ngali he ʻikai hano ikuʻanga lelei, ʻokú ne langaki ʻe ia ke ʻoua naʻa ʻi ai ha toe ʻamanaki lelei ki ai. ʻOku nau pehē, kuo ʻosi mole ia, pea ko e meʻa pē te tau faí ko e fakahoko hotau lelei tahá, pea tuku ange leva. ʻOku nau loto foʻi. Pea meimei fehuʻia ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Fungani ʻAloʻofá. ʻOku nau maʻu e toʻa ʻa e kau tangata ʻoku loto toʻá, ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e toʻa ʻo e tuí.

Hono ʻikai faikehekehe ʻeni ia mo Paula! Ne ne ngāue taʻe ilifia, ʻo ne ʻave ha pōpoaki fakalangi, ne ne fakafepakiʻi ʻa e filí, pea naʻa nau ikunaʻi ia. Naʻe taki pōpula ia mo moʻulaloa ki ha ngaahi founga fakamaaʻi ne fai ki ai ʻe kinautolu ne nau puleʻi ʻa e laó. Naʻe pōpula, pea tuʻunuku mai ki ai mo e maté, ka naʻe kei loto toʻa pē. Naʻá ne maʻu ʻa e lototoʻa ʻi he tuí. Lau ʻa e ngaahi lea ongo ko ʻeni ʻo hono ʻave ki he kau ʻEfesoó, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he ʻEfesō 6:13, ʻa ia ne ʻave ʻi he taimi ʻe meimei ke fakakaukau ai ʻa e tangata kotoa kuo ʻikai toe lava ha meʻá: “Ko ia ke toʻo ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke mou faʻa tuʻu ai ʻi he ʻaho ʻo e koví, pea hili hono ikuʻi kotoa pē, kae tuʻu pē.”

ʻI ha hili ʻetau fakahoko ʻa ia kotoa pē ʻoku tau lavá ki he ngāue ʻo e moʻoní, pea mo matuʻuaki ʻa e kovi kuo ʻomi ʻe he kau tangata koví kia kitautolú, pea mo lōmekina ai kitautolu ʻe heʻenau ngaahi faihalá, ʻoku kei hoko pē ko hotau fatongia ke tuʻu. ʻOku ʻikai totonu ke tau foʻi; kuo pau ke ʻoua naʻa tau tokoto ki lalo. ʻOku ʻikai ikunaʻi ʻa e ngaahi ngāue maʻongoʻongá ia ʻi ha toʻutangta pē ʻe taha. Ko ʻete lava ʻo tuʻu taʻe ueʻia ʻi he taulōfuʻu ʻo e fakafepakí, pea ʻosi mo e meʻa kotoa pē te te lava ʻo fakahokó, ko e toʻa ia ʻo e tuí. Ko e toʻa ʻi he tuí ko e toʻa ia ʻi he fakalakalaká. Ko e kakai tangata ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahinga ʻulungaanga lelei fakalangi lelei ko iá, ʻoku nau laka ki muʻa; ʻoku ʻikai tuku kinautolu ia ke nau tuʻu maʻu ʻo kapau ʻoku nau fie fai pehē. ʻOku ʻikai ngata pē ʻenau hokosi ʻa e faʻahinga tangata ʻo honau mālohí mo honau potó; ka ko ha ngaahi meʻangāue kinautolu ʻo ha fono ʻoku māʻolunga ange pea mo hano taumuʻa fakalangi.

ʻE holomui ha niʻihi, ʻo nau fakaʻehiʻehi mei ha palopalema…. ʻOku lau ʻe he kakai tangata peheé ʻa e hisitōliá, ʻo fakatatau pē mo honau lotó; he ʻikai ke nau lava kinautolu ʻo fakatokangaʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi fengāueʻaki ʻa e tangatá, koeʻuhí he ʻoku nau mamata ʻaki pē a e mata ʻo e tangatá kae ʻikai mamata ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí. Kuo mole meia kinautolu ʻa e mālohi kotoa pē—kuo nau tāpuniʻi ʻa e ʻOtuá mei he meʻá ni. Kuo teʻeki ke nau tui hono teunga tau kakató. Pea koeʻuhí ko e ʻikai ke nau tui iá, kuo nau ongosia ai ʻi he manavaheé mo e manavasiʻí, pea nau foʻi. ʻOku hangē ki he faʻahinga tangata peheé ia, ʻoku ʻaonga ha faʻahinga meʻa pē te ne fakatupu ha palopalema. Ka ʻi heʻetau hoko ko e Kāinga Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ko hotau fatongia ke “tuʻu,” ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku taulōfuʻu mai ʻa e koví.7

Ko e taimi pē kuo fakapapauʻi ai ʻe ha tangata ke ne siʻaki ʻa māmani mo hono ngaahi holí pea mo e angahalá, kae lau fakataha ia mo e kakai ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku leakoviʻi ʻi he feituʻu kotoa peé, ʻe fie maʻu leva ʻa e loto toʻá, tuʻunga fakatangatá, ʻulungaanga taʻuʻatāiná, poto ʻoku mahulu hake pea mo ha faʻahinga loto fakapapau ʻoku ʻikai fuʻu ʻiloa ʻi he tangatá; he ʻoku holomui ʻa e tangatá ia mei he meʻa ʻoku ʻikai manakoá, mei he meʻa ko ē he ʻikai ke ne maʻu ai ha fakalāngilangi mo ha fakahīkihikí, mei he meʻa ko ē ʻe fakameleʻi ai ʻi ha faʻahinga tuʻunga ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ko e ngeiá pe ongoongó.8

Tuku muʻa ke tōkakano ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí ni ʻi heʻeku moʻuí pea neongo ʻeku foua ʻa e masivá, mo e fakatangá, pe aʻu ki he maté, tuku muʻa ke u tauhi ki he ʻOtuá mo hoku falé pea mo tauhi ʻene ngaahi fonó. Ka neongo ia, ko e talaʻofá ʻoku pehē ʻe tāpuakiʻi kimoutolu ʻo makatuʻunga ʻi he talangofuá. ʻE fakalāngilangiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu te nau fakalāngilangiʻi iá, mo ne manatuʻi kinautolu ʻoku nau manatuʻi iá. Te ne puke hake mo pouaki kinautolu kotoa ʻoku nau poupouʻi ʻa e moʻoní pea mo tauhi faivelenga ki aí. Ko ia , ʻoku tokoni mai ai ʻa e ʻOtuá ke tau tauhi fai velenga ki he moʻoní, ʻi he lolotongá ni pea lauikuonga.9

ʻE lava ke tau hoko ko ha kau tau tuʻukāivi ʻi he ngāue ʻa Kalaisí.

ʻI heʻeku fanongo ki he kau takí ʻi he hoʻatā ní, ne taki au ke u fakakaukau ki ha niʻihi ʻo hotau ngaahi kaungā-meʻa kuo nau ʻosi mālōloó. ʻI heʻetau vakai ki mui mo fakakaukau kia Palesiteni ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, Uiliate Lisiate, Siaosi A. Sāmita, ʻOasoni Palati, Paʻale Palati, Palesiteni Sione Teila, ʻIlasitasi Sinou, pea mo ha lauiafe ʻo e Kāingalotu Māʻoniʻoni mo faivelenga ʻo e ʻOtuá ne nau foua ʻa e fakatanga ʻi ʻOhaiō, Misuli, pea mo ʻIlinoí, pea mo faʻa toutou tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapí, pea aʻu ki hono tuli kinautolu ki he toafá, hala ke ʻi ai haʻanau ʻilo, tuku kehe pē ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi honau lotó, pe ʻe faifaiangé pea nau maʻu ha mālōlō-ʻanga ki honau vaʻe ongosiá— kuo tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapí, honau kakaí, pea mo honau ngaahi kaungā-meʻá, siʻi fau haʻanau toe ʻamanaki ʻi he māmaní, ʻi heʻene fekauʻaki mo e ʻilo fakaetangatá pe ko ha misi pē ā ki he kahaʻú, pe ʻe faifaiangé pea nau tūʻuta ki ha ungaʻanga ke nau mālōlō ai, ka ne nau taupātū atu pē ʻi he toafá kuo ongosia ʻenau laká, ka ʻi heʻenau falala taʻe tūkua ki he ʻOtuá pea mo falala taʻe ueʻiá ki heʻene folofolá—ko e taimi ʻoku tau vakai ai ki mui mo fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ia ne hokó, ʻoku ʻikai toe lava ʻo ngalo ʻia kitautolu ʻa e kau tangata mo e kau fefine faivelenga ne fononga fakataha mo kinautolú. Naʻe ʻikai ke nau pongia ʻi heʻenau fonongá; pe holomui ki honau angamuʻá; naʻe ʻikai ke nau toe afe mei he moʻoní. Ko ʻene faingataʻa ange ko ia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ko e faingataʻa ange ia ʻo e fonongá, ko e lahi ange ia ʻo e ngaahi fakatūkiá, pea ko e fefeka ange ia mo e mālohi honau lotó.10

Talu mei heʻeku kei siʻí mo ʻeku ngāue fakataha mo ha kau tangata hangē ko Pilikihami ʻIongí, Hiipa C. Kimipolo, Uiliate Lisiate, Siasi ʻA. Sāmita, Setataia M. Kalānite, Taniela H. Uelo, Sione Teila, Siaosi Q. Kēnoni, Uilifooti Utalafi; Ko e kau mēmipa kinautolu ʻo e hako ʻo Utalafí pea mo hono ngaahi kaungā-meʻá, pea mo Lōlenisou Sinou mo hono ngaahi kaungā-meʻá, ko e kau mēmipa ʻo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā uá, kau fitungofulú, pea mo e kau taulaʻeiki lahi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha taʻu ʻe onongofulu tupu; pea, koeʻuhí ke ongona hoku leʻó ʻe he muli kotoa ʻoku aʻu atu ki hoku leʻó, ʻoku ou fie fakamoʻoniʻi kia kimoutolu kuo teʻeki ha kau tangata ʻe toe lelei ange ʻi he kau tangatá ni kuo mau mahení. ʻOku ou fakamoʻoni peheé koeʻuhí he naʻá ku maheni mo e kau tangatá ni, tupu fakataha hake mo kinautolu, fengāueʻaki mo kinautolu ʻi he fakataha alēleá, ʻi he lotú mo e kolé, pea ʻi he fefonongaʻaki mei he kolo ki he kolo ʻi hotau fonuá ni, pea mo e kolosi ʻi he toafá. Kuó u ʻosi fanongo kia kinautolu ʻi he liló pea ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ai kia kimoutolu ko ha kau tangata kinautolu ʻa e ʻOtuá, ko ha kau tangata moʻoni, kau tangata haohaoa, ko ha kau tangata fakaʻeiʻeiki ʻa e ʻOtuá.11

Ko hotau tuofāfine ʻeni ʻoku ngāue ʻi he Fineʻofá…. Ko ha kau fefine ʻeni ʻoku fengāueʻaki mo e ngaahi houalotu ʻo e Mutualé, pea ʻoku nau toe fengāueʻaki foki mo e Palaimelí pea mo kinautolu ʻoku manaki ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté…. ʻOku nau maʻu kotoa ʻetau ngaahi tāpuakí, koeʻuhí he ʻoku tau falala kia kinautolu. ʻOku tau tui ʻoku nau ʻilo ʻa e moʻoní ʻia kinautolu pē pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau kole ha maama mei ha taha kehe. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻi honau ngeiá; ʻoku tau ʻilo ʻoku nau ʻofa ʻi he ʻOtuá pea mo e moʻoní pea ʻoku nau ʻofa foki ʻi he ngāué ʻo lahi ange ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau takitaha manako aí. ʻOku tau ʻilo hanau tokolahi pea ʻoku tau ʻilo foki ko honau ngaahi lotó ʻeni. ʻOku tau ʻofa ʻia kinautolu; ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu, mo ʻetau falala kakató; pea ʻe ʻia kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.12

Ko e houʻeiki fefine ʻo e Fineʻofá, ʻa ia ʻoku nau mālohi maʻu pē mo faʻa tokoní, ʻoku ʻiloa kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻi he taimi ʻo e fiemaʻú, tokoniʻi ʻo e paeá, fakafiemālieʻi ʻo e faingataʻaʻiá, ʻaʻahi ki he kau fefine kuo mate honau ʻunohó mo e tamai maté, pea mo fononga mamaʻo ke ʻave ha fakahinohino mahuʻinga.13

Ko Palesiteni Hiipa C. Kimipoló ko e taha ia ʻo e kau tangata fakaʻeiʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻO fai pau ki he falala kotoa kuo fai ki ai. Haohaoa ʻo hangē ha koula kuo ʻosi siví. Taʻe ilifia ki he filí pe ko e maté. Māsila ʻene fakakaukaú, fonu ʻi he laumālie ʻo e kau palōfitá. Tataki fakalaumālie ia ʻe he ʻOtuá. Loto toʻa ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo Kalaisí; ko ha kaumeʻa pau ʻi heʻene moʻuí kotoa, pea mo ha fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakalangi mo e misiona ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻe ui ia ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, fakanofo ʻe ha maʻu mafai moʻui, pea mo moʻui mo mate ko ha ʻaposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.14

ʻOku ou tui ko e kau taki māʻolunga ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku nau ʻi honau lakangá, mo fakahoko honau fatongiá, ʻoku nau tuʻu maʻu ʻi hono paotoloaki ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku nau uouangataha ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi ngāue ki hono langa ʻo Saioné…. ʻOku nau taau mo e falala ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku nau loto toʻa ʻi heʻenau fakamoʻoni ki he moʻoní, ʻoku nau fakamātoato mo tokanga ʻi heʻenau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo Saioné.15

Ka ʻi he taimi ní, ʻofa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke nofoʻia ʻe he melinó hoʻomou moʻuí, pea ke fonu mahuohua ʻia kimoutolu ʻa e ʻofa ʻi he moʻoní. ʻOfa ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa ho ngaahi halá kotoa ʻe he angamaʻá. ʻOfa ke mou moʻui angatonu mo faitotonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, tauhi ʻa e tuí, pea mo loto toʻa ʻi he fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí; he ko ia ʻe loto toʻá te ne maʻu ʻa e palé. ʻOku ou fakatauange ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ʻēmeni.16

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e loto toʻa ʻi he fakamoʻoni kia Kalaisí? Te tau fakahaaʻi fēfē ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó ha loto fie faitotonu ki heʻetau tui fakalotú pea mo hotau ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻoku “ ʻikai hoko ai” e tui fakalotu kia Kalaisí ko ha “lotu faka-Sāpate” peé? Te tau lava fēfē ʻo akoʻi ʻetau tui fakalotú ki heʻetau fānaú “mei hotau lotó pea mei he ngaahi ongo ʻo hotau lotó ki honau lotó”?

  • ʻOku anga fēfē ʻetau faʻa feinga ʻa tautolu kāingalotu ʻo e Siasí ke “fakamānako” ʻa e ongoongoleleí “kae uesia ai ʻa e tefitoʻi moʻoní”?

  • Te tau lava fēfē ʻo kātakiʻi feʻunga ʻa e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga moʻui ʻa e kakai kehé ʻo taʻe feilaulauʻi ʻa e ngeiá mo e tefitoʻi moʻoní?

  • ʻE lava fēfē ke tau akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni hangē ko e lototoʻá, ngeia ʻo e tefitoʻi moʻoní, pea mo tuʻukāivi ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ki he kakai kehé, ʻo kau ai ʻetau fānaú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne loto toʻa ai ʻa e kau fuofua taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngaahi fakamoʻoní? Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he loto toʻa mo e tuʻukāivi ʻi he moʻui ʻa e kau taki ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e “loto toʻa ʻi he tuí”? Ko e fē ha taimi ne ke fakahaaʻi ai ʻa e loto toʻa ko ʻení ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí?

  • ʻE lava fēfē ke tau loto toʻa ʻi hono fakahoko hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu mo hotau ngaahi fāmilí tuʻunga ʻi he moʻui tuʻukāivi ʻaki ʻo e ongoongoleleí? (Vakai foki, T&F 14:7.) Ko e hā ha ngaahi nunuʻa taʻengata kia kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tuʻukāivi ʻi heʻenau fakamoʻoni kia Sīsuú? (Vakai foki, T&F 76:79.)

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Charles W. Nibley, “Fakakaukau Lotó,” ʻi he Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 518.

  2. Charles W. Nibley, “Fakakaukau Lotó,” 525.

  3. Gospel Doctrine, 257.

  4. Gospel Doctrine, 394–95; ne toki tānaki atu hono fakapalakalafí.

  5. Gospel Doctrine, 155.

  6. ”Editorʻs Table: Principle, Not Popularity,” Improvement Era, July 1906, 731, 733.

  7. Gospel Doctrine, 119–20.

  8. Gospel Doctrine, 211.

  9. Gospel Doctrine, 251.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Aug. 1898, 1.

  11. Gospel Doctrine, 169.

  12. In Conference Report, Oct. 1906, 9.

  13. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 4:296.

  14. Gospel Doctrine, 198–99.

  15. In Conference Report, Apr. 1906, 2.

  16. In Conference Report, Apr. 1906, 8.

ʻĪmisi
Apostle Paul writing

Ko e Tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, tā ʻe Robert Barrett. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ko Paulá naʻe “pōpula, pea tuʻunuku mai ki ai ʻa e maté, ka naʻe kei loto toʻa pē. Naʻá ne maʻu ʻa e loto toʻa ʻo e tuí” (Gospel Doctrine, 119).