Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 37: Ko e Ngaahi Foha mo e Ngaahi ʻOfefine ʻo e Tamai Taʻengata


Vahe 37

Ko e Ngaahi Foha mo e Ngaahi ʻOfefine ʻo e Tamai Taʻengata

Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, naʻe fakatupu ʻi Hono tatau faka-ʻOtuá pea te tau lava pē ke hoko ʻo tatau mo Ia.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻI Nōvema ʻo e 1909, naʻe ʻoatu ai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo hono Ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko Sione R.Uinita pea mo ʻAnitoni H. Lani, ha fakamatala naʻe ʻuluʻi-tohi ko e “The Origin of Man” ke tali ki he ngaahi fehuʻi ko ia naʻe fai “mei he taimi ki he taimi ʻo kau ki he fakakaukau ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní….fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e tangatá. ʻOku ʻi ai ʻa e tui ko ha fakamatala ʻe fai ʻe he Siasi kau ki he tefito mahuʻinga ko ʻeni ʻe matuʻaki taimi totonu ia pea ʻe tupu mei ai ha lelei.” ʻOku kau ʻa e ngaahi leá ni ʻi he fakamatala naʻe faí:

“Naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi hono tatau, naʻá ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá; naʻá ne ngaohi ʻakinaua ko e tangata mo e fefine.” [Sēnesi 1:27]. Naʻe fakahā ʻe he tokotaha ne ueʻi ʻe he laumālié ke ne hiki e tohi ʻa Sēnesí ʻi ha ngaahi lea faingofua mo mahinongofua ko ʻení ke ʻiloʻi ʻe māmani ʻa e moʻoni ki he tupuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.” 1 ʻOku ʻi he vahé ni ha ngaahi fakamatala naʻe toʻo mei he “KO e Tupuʻanga ʻo e Tangatá” [“The Origin of Man.”]

Ne faʻa toutou fakapapauʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa hono moʻoni ʻo e tuʻunga fakatamai ʻo e ʻOtuá ne pehē: “Hangē ko ʻeku ʻiló, pea ʻoku ʻi ai foki mo hono ʻuhinga ke u ʻilo ai, ʻoku ou ʻi heni pea ʻoku ou moʻui, ko ia ʻoku ou tui ai pea ʻoku ʻuhinga mo ʻeku ʻilo ko ia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamaí.” 2

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

Ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku tau loto ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ne tau omi mei aí, pea mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí. Ko ʻetau haʻú mei fē? Mei he ʻOtuá. Naʻe tomuʻa ʻi ai pē hatau laumālie pea tau toki omi ki māmani. Naʻa nau kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea naʻe fai ʻi he langí, ki muʻa pea toki fakatoka ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní. Naʻa tau ʻi ai. Naʻa tau hiva fakataha mo kinautolu ʻi he langí ʻi he fiefia, he taimi naʻe fakatoka ai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, pea mo e taimi naʻe fakalau fakaikiiki mai ai ʻa e palani ki heʻetau moʻui ʻi māmaní pea mo hotau huhuʻí. Naʻa tau ʻi ai; naʻa tau saiʻia ai pea naʻa tau kau ʻi hono teuteuʻi ʻo e palani mahuʻinga ko ʻení. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ne tau kau ʻi he ngaahi fakataha ko ʻeníu…. naʻe loto ai ʻa Sētane ke ne hoko ko ha fakamoʻui ki māmani ʻo kapau te ne maʻu ʻa e lāngilangi mo e nāunau ʻo e Tamaí ʻo ka ne fakahoko ia. Ka ne folofola ange ʻa Sīsū, “ ʻE Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló, pea ke ʻoʻou ʻa e lāngilangí ʻo taʻe ngata.” Naʻe angatuʻu ai heni ʻa Sētane ki he ʻOtuá, ʻo feinga ke fakaʻauha ʻa e totonu ʻa e tangatá ke fili maʻaná, ka naʻe ʻikai tali ia ʻe he Tamaí pea kapusi ai ia ki tuʻa kae tali ʻa Sīsū.

ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻa tau ʻi ai, pea naʻa tau kau ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻe hokó, naʻa tau tokanga lahi ke fakahoko kotoa e ngaahi palani mo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ko ʻení, pea ne mahino kotoa ia kia kitautolu, pea naʻe tuʻutuʻuni mo fakahoko ia koeʻuhí pē ko kitautolu. Kuo ʻi māmani ʻa e ngaahi laumālié ni ke maʻu ha sino, ke nau hoko ai ʻo tatau mo Sīsū Kalaisi, he naʻe “fakatupu kitautolu ʻi hono tataú mo hono īmisí,” talu mei he pongipongi naʻe fai ai ʻa e fakatupú ʻo aʻu mai ki he taimí ni, pea ʻe kei hokohoko atu ai pē kae ʻoua kuo aʻu ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmaní, kae ʻoua leva kuo haʻu kotoa ʻa e ngaahi laumālie naʻe pau ke omi ki māmaní pea fakahoko honau misioná ʻi he kakanó.3

ʻOku tau vakai ki he tangatáu… ko e tumutumu ia ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá he funga māmaní, ʻa ia te mou pehē ko e ngāue mataotao tahá ia, pea ʻoku akoʻi mai ʻe he laumālié, ko e fānau kitautolu ʻa e tokotaha taʻe ngata ko ia ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa peé, ʻa e tokotaha ko ia ʻoku haohaoa taha ʻene ngaahi fokotuʻutuʻú, pea ne ne maʻu ʻa e tōʻonga, ʻuhinga mālohi, pea mo ha poto ʻoku laka ange ʻi he kakai kotoa, pea ne fakatupu ai ke ne hoko ko e “eiki ʻo e fakatupu kotoa pē” pea tatau ofi taha ia ʻo e Tupuʻangá. ʻOku tau vakai ki he ngaahi meʻá ni pea ʻoku mahino ai kia kitautolu, ta ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻeni ne hoko fakafokifā pē, ka ne tupu ʻeni mei ha ngaahi fokotuʻutuʻu mo ha palani ʻa ha tokotaha fakapotopoto mo kānokato ʻene ʻiló, pea ko e tangatá ko e foha ia ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi tōʻonga mo tatau pea mo ʻene Tamaí, he naʻá ne maʻu ʻi he kamataʻangá ha konga lahi ʻo e potó ni koeʻuhí he naʻe ngāue fakataha mo e ʻOtuá mo na nofo fakataha mo ia, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ha angahala. Naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻEikí ʻa māmani, ko haʻane koloa mo hano tofiʻa, fakataha mo e ngaahi fono ke ne puleʻi ʻakí, koeʻuhí ke ne fakakakato ʻa hono ʻuhinga naʻe fakatupu ai iá, ʻo maʻu ʻa e fiefiá.4

ʻOku fakahā mai ʻe he ngaahi folofola kuo tohí, ko e kakai kotoa pē ʻoku haʻu ki māmani, ʻoku fanauʻi fakamatelie kinautolu, pea naʻa nau ʻuluaki moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ki muʻa pea nau toki omi ki māmani; ʻoku nau natula fakalaumālie, he ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Taʻengatáu…. pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻuluaki fānaú. Ko e laumālie kuo fanauʻi ʻi he ʻOtuá, ko ha tokotaha taʻe faʻa mate ia. Pea ʻi he mate ʻa e sinó, ʻoku ʻikai mate ai ʻa e laumālié ia. ʻI he tuʻunga toetuʻú, ʻe taʻe faʻa mate ʻa e sinó pea pehē foki mo e laumālié.5

ʻOku fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fōtunga fēfē ʻa e tangatá, ʻa hono laumālié mo hono sinó, ʻi he taimi naʻe fuofua fakatupu ai iá? ʻOku ʻomai ha tali fakalūkufua ki he fehuʻí ni ʻi he ngaahi lea [ko ʻení]….. “Naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi hono tatau.” ʻOku toe mahino ange hono fakamatalaʻi mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo peheni: “Naʻe ngaohi ʻa e tangata kotoa pē, ʻi he kamataʻangá, ʻi hoku tatau ʻoʻoku” (ʻEta 3:15). Ko e Tamaí ʻeni ʻoku folofolá. Ko ia, kapau te tau lava ke fakapapauʻi ʻa e fōtunga ʻo e “Tamai ʻa e ngaahi laumālié. ʻA e ʻOtua ʻo e laumālie ʻo e kakai kotoa peé,” te tau lava leva ke ʻiloʻi ʻa e fōtunga ʻo e tangatá ʻi hono fuofua fakatupú.

Ko Sīsū Kalaisí ko ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea ko e “tatau moʻoni” ia ʻo ʻEne Tamaí (Hepelū 1:3). Naʻe ʻi he māmaní ko ha tangata, ko ha tangata haohaoa, pea ne tali ai ki ha fehuʻi naʻe fai ange ʻo pehē: “Ko ia kuo ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí” (Sione 14:9). ʻE lava ʻataʻatā pē ʻe he foʻi talí ni ʻo veteki ʻa e palōpalema ʻa ha ʻatamai ʻoku fifili mo fakamātoato. Ko hono aofangatukú, ʻoku faingataʻa ke taʻe tali ʻeni, he kapau ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e tatau moʻoni ia (ʻo fāitatau moʻoni) ʻo ʻEne Tamaí, ta ʻoku maʻu ʻe Heʻene Tamaí ha fōtunga ʻo e tangata; he ko e fōtunga pē ia ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi Heʻene ʻi he moʻui fakamatelié, ka ki muʻa foki ʻi he teʻeki ʻaloʻi mai ki māmaní, pea ʻi he hili foki ʻo ʻene toetuʻú. Ko e fōtunga ʻeni naʻe maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló, ko ha ongo tangata, ʻi heʻena hā ki he talavou taʻu hongofulu mā fā ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene ʻuluaki mata meʻa hā maí.

Pea kapau leva naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá–ʻa e ʻuluaki tangatá–ʻi Hono tataú mo Hono ʻīmisí, ta kuo pau naʻá ne ngaohi ia ʻo tatau mo Kalaisi, pea hokohoko mai ai pē ʻo tatau mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kuonga ʻo Kalaisí pea ʻi he ʻahó ni foki. ʻOku fakamatalaʻi fakapatonu mai ʻe he tohi ʻa Mōsesé naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻi he tatau ʻo Kalaisí: “Pea ko aú ko e ʻOtua, ne u pehē ange ki hoku ʻAlo pē Taha naʻe fakatupú, ʻa ia naʻe ʻiate au talu mei he kamataʻangá, Ke ta ngaohi ʻa e tangatá ʻi hota tatau; pea naʻe hoko ia …. Pea ko aú ko e ʻOtua, ne u ngaohi ʻa e tangatá ʻi hoku tatau pē ʻoʻokú, ne u ngaohi ia ʻi he tatau ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe fakatupú, naʻá ku ngaohi ʻa kinaua ko e tangata mo e fefine” [Mōsese 2:26–27].

Ko e Tamai ʻa Sīsuú ko ʻetau Tamaí pē foki mo Ia. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai ʻa ʻEne kau ākongá ki he founga ʻo ʻenau lotú. “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani,” pea hokohoko atu ai. Ka neongo ia, ko Sīsū pē ʻa e ʻuluaki fānau ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá–ko e ʻuluaki ke fakatupu ʻi he laumālié, pea ko e tokotaha pē ke fakatupu ʻi he kakanó. Ko hotau taʻokete lahí ia, pea ʻoku tau ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē pē ko Iáu….

“Naʻe fakatupu ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi Hono tatau.” ʻOku moʻoni ʻeni, ʻo tatau pē ʻi he laumālié pea mo e sinó, ʻa ia ko hono fakakofuʻi pē ia ʻo e laumālié, ko hono fakakakato; ʻoku fakatahaʻi ʻa e ongo meʻá ni ʻe ua ʻo maʻu ai ʻa e moʻoniʻi laumālié [vakai, T&F 88:15]. Ko e laumālie ʻo e tangatá ʻoku ʻi he fōtunga pē ia ʻo ha tangata, pea ko e laumālie ʻo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē, ʻoku ʻi he tatau pē ia ʻo honau ngaahi sinó. Naʻe mahino ʻaupito hono akoʻi ʻo e meʻá ni ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, 77:2)

Ko e taimi ko ē naʻe maʻu ai ʻe he Tokotaha ʻOtua ko ia ne mamata e tokoua ʻo Sēletí ki hono sino fakalaumālié [vakai, ʻEta 3:6–16], ʻo ne hoko ʻo kakano mo totó, ne ne fotu mai ʻo hangē ha tangatá, ʻo ʻi ai hono “sino, ngaahi kupu pea mo e ongo ʻo e lotó,” ʻo tatau mo ha toe tangata pē, neongo naʻe mahulu hake ia ʻi ha toe kakai, koeʻuhí he ko e ʻOtua Ia, ʻa ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Folofolá ʻi heʻene hoko ʻo kakanó: pea naʻe “nofo fakamoʻomoʻoni kiate Ia hono mātuʻaki fonu ʻo e ʻOtuá.” [Kolose 2:9.] He ko e hā ka ʻikai fotu mai ai ko ha tangata? Ko e fōtunga ia ʻo hono laumālié, pea kuo pau ke fakakofuʻi lelei ia, ha sino ko ē ʻoku feʻungá. Naʻe hāʻele mai ki māmani ʻo hangē ko ʻene talaʻofá (III Nīfai 1:13), ʻo ne ʻai ha sino ʻo ha tamasiʻi valevale, pea naʻe tupulaki māmālie ia ʻo ne aʻusia ʻa hono kakato ʻo e lahi ʻo hono laumālié. Naʻe hāʻele mai ʻo hangē ko e faʻa haʻu ʻa e tangatá ki māmani ʻi ha ha ngaahi toʻutangata lahi, pea hangē ko ʻene faʻa hokohoko ki mui ange mai aí. Ka neongo ia, hangē ko ia kuo ʻosi fakamahinoʻí, ko Sīsū ʻa e ʻAlo tofu pē ʻe Taha ʻo e ʻOtuá kuo fakatupu ʻi he kakanó.

Naʻe hangē pē ʻetau kui ko ʻĀtamá, “ ʻa e ʻuluaki tangatá,” ko Kalaisí, ko ha laumālie naʻe ʻuluaki ʻi he maama fakalaumālié, pea hangē ko Kalaisí ʻo ne maʻu ha sino ne taau, ko e sino ʻo ha tangata, peá ne hoko ko e “laumālie moʻui.” ʻOku hanga ʻe he tokāteline ʻo e moʻui ki muʻa ʻi he maama fakalaumālié, ʻa ē kuo ʻosi fakahā mahino maí ʻo fakatautautefito ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ʻo ʻomai ha maama pe mahino lahi ange fekauʻaki mo e tupuʻanga fakamisiteli ʻo e tangatá. ʻOku ne fakahā mai, ʻi he tuʻunga fakalaumālie ʻo e tangatá ne fanauʻi ai ia ʻi ha mātuʻa fakalangi, pea oki hake ai ʻo matuʻotuʻa ʻi he ʻafioʻanga ʻo e Tamaí, ki muʻa pea toki haʻu ki māmani ʻi he sino fakamatelié ke ne aʻusia ha ngaahi taukei ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku ne akoʻi heni ʻoku tomuʻa moʻui ʻa e tangata kotoa pē ko e laumālie, ki muʻa pea toki moʻui ʻi he kakanó, pea ko kinautolu kotoa pē kuo nau nofo ʻi māmani talu meia ʻĀtama, ne nau maʻu ha sino pea hoko ko ha laumālie moʻui ʻi he founga tatau.

ʻOku tui ha niʻihi ia naʻe ʻikai ko ʻĀtama ʻa e ʻuluaki tangata ʻi māmaní, pea ko e ʻuluaki tangatá naʻe haʻu ia mei he faʻahinga ʻo e fanga manú. Ka neongo ʻeni, ko e ngaahi fakafuofua pē ia ʻa e tangatá. ʻOku fakahā mai ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ko ʻĀtama ʻa e “ ʻuluaki tangata ʻo e kakai kotoa pē”: (Mōsese 1:34), pea ko ia ai, ko hotau fatongia ke lau ia ko e ʻuluaki mātuʻa ʻo hotau faʻahingá. Naʻe fakahā ki he tokoua ʻo Sēletí, naʻe fakatupu ʻa e tangata kotoa pē he kamataʻangá, ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá; pea tatau ai pē pe te tau fakaʻuhingaʻi ʻeni ki he laumālié pe ko e sinó, pe fakatouʻosi, ka ʻoku tau kei tui pē ki he meʻa tatau. Naʻe kamata e moʻui ʻa e tangatá ko ha tangata pē, ʻi he tatau ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko e moʻoni pē ia ʻoku kamata e sino ʻo e tangatá mei ha meʻa moʻui siʻisiʻi (germ) pea toki hoko ai ko ha kiʻi valevale, mo fakaakeʻi ʻi ha tuʻunga pau ʻe he laumālié he kuo hoko e sinó ko hono tāpanekale, pea toki hoko ai ko ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine, ʻi he hili hono fanauʻí, pea tupu ai ʻo fatutangata. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ia heni te ne fakahā mai, ko e tangatá, ʻa ia ko e ʻuluaki ia ʻi hotau faʻahingá, ne kamata ʻaki ʻene moʻuí haʻane hoko ko ha faʻahinga meʻa ʻoku toe māʻulalo ange ʻi he tangatá, pe toe māʻulalo ange ʻi ha kiʻi meʻa moʻui siʻisiʻi mei he tangatá pe ko ha pēpē ʻi manava ne hoko ʻo tangata.

ʻOku tau hoko ʻo tatau mo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe kamata mo faʻufaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa, pea ko e kakai kotoa pē ko ʻene fānau kinautolu. ʻOku fanauʻi mai kitautolu ki māmani ko ʻene fānau; pea mo fakakoloa ʻaki kitautolu ha ngaahi ʻulungāanga tatau pē mo ia. Ko e haʻu ʻa e fānau ʻa e tangatá mei he ʻOtua Māfimafí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tui ki ai ʻa māmani pe ʻikai. Ko e Tamai ia ʻa hotau laumālié. Ko ia naʻá ne fakatupu ʻa hotau sino fakamāmaní. ʻOku tau moʻui mo ngaue holo ka ʻoku ʻi he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau moʻuí. Pea koeʻuhí ne tau maʻu meiate ia ʻa hotau ngaahi talēnití, ngaahi meʻa ʻoku tau lava ke faí, mo e poto ʻoku tau maʻú, ʻoku totonu ai ke tau fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai ʻa hono toʻukupú ʻi he ngaahi lelei ʻoku tau tofanga ai ʻi he moʻui ní, pea mo tau fakalāngilangiʻi mo fakahīkihikiʻi ia ʻi he meʻa kotoa pē kuo tau lava ʻi he kakanó….

Naʻe fakataupu [ʻa e tangatá] ʻi he tatau tofu pē ʻo e ʻOtuá, koeʻuhi ke ne lava ʻo fakaʻuhingaʻi, fakakaukauʻi, lotuʻi, mo ngāueʻaki ʻa e tuí; ke ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ivi ʻokú ne maʻú ki hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ʻoku holi ki ai hono lotó, pea kapau te ne fakahoko ʻene ngaahi ngāué mo fakataumuʻa totonu, te ne lava ai ke maʻu ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtua Māfimafí, ke ne ueʻi ia ke tupulaki ʻo lahi ange ʻi hono potó, pea toe lahi ange ʻa ʻene tuʻumālié pea mo ʻene fiefiá ʻi māmaní; ka ʻo kapau te ne fakaʻaongaʻi hala ʻa hono iví ʻo ne fai kovi, ʻe mole leva meiate ia ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea aʻu ai pē ki haʻane fakapoʻuli ʻaupito ʻo ʻikai ke ne kei ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú, mo ia ʻoku halá, pea aʻu mo ʻene tuʻunga ʻilo ʻOtuá ʻo tatau pē mo e taʻe ʻilo ʻa e fanga monumanú.

… Kuo pau ke tau hoko ʻo tatau mo e [ʻOtuá]; ke tau lava ʻo nofo ʻi ha ngaahi nofoʻanga fakatuʻi, ke tau maʻu ʻa e pulé, mālohí, pea mo e tupulaki taʻe ngatá. Naʻe ʻosi palani pē ʻeni ʻe he ʻOtuá ʻi he kamataʻangá…. Ko e taumuʻa ʻeni ʻo ʻetau ʻi he māmaní; pea te tau toki lava pē ke maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi haʻatau talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní, mo muimui ʻi ha ngaahi hala pau, ʻaki haʻatau maʻu ha ngaahi fakamatala pau, mo ha ʻatamai poto mei he ʻOtuá, koeʻuhí he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fakahoko ʻa ʻene ngāué pe fakahoko hono misiona ne hāʻele mai ai ki māmaní, ʻo taʻe tomuʻa maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo e moʻoni taʻe ngatá, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ia ʻo e tuí, fakatomalá, pea mo e papitaiso ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, ko e tefitoʻi moʻoni ia ʻo e talangofua ki he ʻOtua ko e Tamai taʻe ngatá; he ko e talangofuá ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fono ʻo e langí.

Ko e tangatá ko e fānau ia ʻa e ʻOtuá, naʻe fakatupu ia ʻi hono tatau fakalangí mo fakakoloaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-ʻOtuá, pea hangē ko e malava ko ia ʻa ha foha kei valevale ʻo ha tamai mo ha faʻē fakamāmani ʻo fatutangata ʻi hono taimi totonú, ʻoku pehē pē ʻa e malava ʻa e fānau ʻa ha mātuʻa fakalangi ʻoku teʻeki ai tupu, ke nau aʻusia ha ngaahi meʻa lalahi, ʻi ha ngaahi taʻu mo ha ngaahi vahaʻa taimi loloa, ʻo aʻu ai pē ki haʻanau hoko ko ha ʻOtua.8

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā hoʻo ongo ʻi hoʻo ʻiloʻi ko ia ko e fānau moʻoni koe ʻa e ʻOtuá? ʻOku kaunga fēfē ʻa e mahino ko ʻení, ki he ngaahi fili ʻokú ke faí mo e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ke fai fakaʻahó?

  • Ko e fē ʻa e feituʻu naʻa tau ʻuluaki fanongo ai ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau fakalakalaka taʻe ngatá? Ko e hā e ngaahi taumuʻa naʻa tau omi ai ki māmaní?

  • Ko e hā fua ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau hoko ko ia ko e fānau ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi hala ʻo hotau ngaahi ʻulungāangá pea mo e ngaahi meʻa naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau lava ʻo faí?

  • Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni mei he folofolá ʻoku tau maʻu, ʻoku fakahā mai ai ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ha sino ʻi he fōtunga ʻo e tangatá? Ko e hā hano mahuʻinga kiate koe ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení?

  • ʻOku “fakamahino fēfē ʻe he tokāteline ʻo e moʻui ko ia ki muʻa ʻi he maama fakalaumālié” ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hotau tupuʻangá?

  • Ko e hā hano faikehekehe ʻo e moʻoni ko ia ne ʻosi fakahā mai fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea mo e fakafuofua ʻa e tangatá fekauʻaki mo iá?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻoange ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa e “lāngilangí mo e ngeiá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau lavaʻi ʻi he kakanó?”

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo pau ke tau talangofua ki ai kae lava ke tau hoko ʻo tatau mo ʻetau Tamai Hēvaní?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. “The Origin of Man, by the First Presidency of the Church,” Improvement Era, Nov. 1909, 75.

  2. In Conference Report, Oct. 1909, 3.

  3. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 93–94; ne toki fakapalakalafi.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 18 Feb. 1873, 2.

  5. n James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 4:264.

  6. “The Origin of Man, by the First Presidency of the Church,” 77–80; ne toki fakapalakalafi.

  7. Gospel Doctrine, 62–64.

  8. “The Origin of Man, by the First Presidency of the Church,” 81.

ʻĪmisi
Adam and Eve in the Garden

“Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoué,” fai ʻe Lowell Bruce Bennett. Naʻe akonaki ʻe Palesiteni Sāmita ʻo pehē ko ʻĀtama “ ʻa e ʻuluaki tangata ʻo e kakai kotoa pē” (Mōsese 1:34).