Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Lotu Moʻoni, Faivelenga, mo Tāumaʻu


Vahe 3

Lotu Moʻoni, Faivelenga, mo Tāumaʻu

Ko e lotu moʻoní ʻoku ʻalu hake ia mei he lotó ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1847, ne nofo ai ʻa e tamasiʻi taʻu hiva ko Siosefa F. Sāmitá; mo siʻene fineʻeiki kuo mālōlō siʻono husepānití, Mele Filitingi Sāmita; pea mo ʻene faʻē-tangata ko Siosefa Filitingí ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Misulí, ʻi heʻenau fononga ki he Nofoʻanga ʻo e Faʻahitaʻu Momokó (Winter Quarters). ʻI he pongipongi hono hokó, ne nau fakatokangaʻi kuo pulia ʻenau fanga pulu toho lelei tahá.

Naʻe kumi fai velenga mo fuoloa ʻa Siosefa F. mo ʻene faʻē-tangatá ke maʻu ʻa e fanga pulú, ʻo aʻu ʻo na “fetafetafei he pupuhá, ongosia, loto foʻi pea meimei pongiá.” Naʻe pehē ʻe Siosefa F.: “ ʻI he faʻahinga tuʻunga fakaʻofa pehení, ne u fuofua foki au ki heʻemau ngaahi salioté, pea ʻi heʻeku fākaofi atú ne u fakatokaʻangaʻi ʻeku faʻeé ʻoku tūʻulutui ʻo lotu. Naʻá ku kiʻi tuʻu taimi siʻi peá u toki ʻunuʻunu atu ʻo ofi feʻunga ke u fanongo ki heʻene tautapa ki he ʻEikí ke ʻoua muʻa naʻa tuku kimautolu ke mau ʻi he tuʻunga tuēnoa ko ʻení, ka ke ne taki muʻa kimautolu ke maʻu ʻemau fanga pulu kuo molé, koeʻuhí ke mau lava ʻo hoko lelei atu ʻemau fonongá. ʻI heʻene tuʻu haké naʻá ku tuʻu pē ʻo ofi ki ai. Ko e fuofua meʻa ne u fakatokangaʻi ʻi hono fofonga faka-ʻofoʻofá ko ha fofonga malimali, pea neongo ʻeku loto foʻí, ka ne u maʻu mei heni ha ʻamanaki lelei foʻou pea mo ha faʻahinga fakapapau kuo teʻeki ke u ongoʻi ki muʻa.”

Naʻe vili ange leva ia ʻi he loto fiefia kia Siosefa mo ʻene faʻē-tangatá ke na maʻu ʻena meʻatokoni pongipongi ne ne ʻosi teuteú peá ne tala ange, “Te u kiʻi luelue pē ʻo vakai pe te u lava ʻo maʻu ʻetau fanga pulú.” Neongo e kikihi ange hono tuongaʻané he ʻikai ʻaonga ke toe fai ha kumí, ka ne mavahe atu ʻa Mele, kae tuku ke na nofo mo Siosefa F. ʻo maʻu ʻena meʻatokoni pongipongí. Ne fetaulaki heni mo ha tangata tauhi pulu naʻá ne tala ange ne sio ia ki ha fanga pulu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻo fehangahangai ia mo e feituʻu ʻoku ʻalu ki aí. Naʻe pehē ʻe Siosefa F., “Ne mau ongoʻi lelei ʻene fakamatalá, ka ne kei hoko atu pē ʻa e fineʻeikí ia, ʻo ʻikai toe tafoki ke sio ki ai.” Naʻe ʻikai hano taimi kuo kamo mai kia Siosefa F. mo ʻene faʻē-tangatá, ʻo na lele atu ki he feituʻu ne tuʻu aí. Naʻá na fakatokangaʻi mei he feituʻú ni ʻenau fanga pulú ʻoku haʻi ki ha ʻulu uilou.

Naʻe fakamatala ki mui ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē, “Ko e taha ia ʻo e ngaahi fuofua fakatātā lelei mo mahino ki hono mālohi ʻo e lotú kuo faifaiangé peá u sio tonu ai. Naʻá ne fokotuʻu ai ha meʻa fakangalongataʻa ʻi heʻeku fakakaukaú, mo hoko ko ha maʻuʻanga fakafiemālie, fakapapau pea mo ha fakahinohino kiate au ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí.”1

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻIloʻi e founga ke ke fakataufolofola ai ki he ʻOtuá ʻi he lotú.

ʻOku ou fakatauange ke mou ʻiloʻi e founga ke mou fakataufolofola ai ki he ʻOtuá ʻi he lotú. ʻOku ʻikai ko ha fuʻu meʻa faingataʻa fēfē ia ke te ako e founga ʻo e lotú. Pea ʻoku ʻikai ko e ngaahi lea ia ʻoku tau fakaʻaongaʻí ʻokú ne ʻai ʻa e meʻa ko e lotú. Ko e lotú ia ʻoku ʻikai ko ha ngaahi lea ʻataʻatā pē. Ko e lotu moʻoni, fai velenga, pea mo tāumaʻú ʻoku faʻu lahi ʻaki ange ia e ongoʻi ʻoku ʻalu hake mei he lotó pea mei he fakaʻānaua taupotu taha ʻo e ngaahi laumālié ke tautapa ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōki-lalo pea ʻi he tui, ke tau lava ʻo maʻu ʻene ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai fuʻu mahuʻinga fēfē hono mahinongofua hono fakaleá, ka ʻo kapau ko ʻetau ngaahi fakaʻānauá ʻoku fakamātoato moʻoni pea ʻoku tau omi ki he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he loto mafesifesi mo e loto fakatomala ʻo kole ʻa e meʻa ko ia ʻoku tau fie maʻú.2

ʻOku ʻikai mamaʻo ia meia kitautolu. ʻOku ʻikai faingataʻa ia ke fakataufolofola kiate ia, ʻo kapau te tau fai ia ʻi he loto mafesifesi mo e loto fakatomala, ʻo hangē ko Nīfai ʻi he kuonga muʻá. Ko e founga ʻeni ne fakataufolofola ʻaki ʻe Siosefa Sāmita, ʻi heʻene kei siʻí kiate iá. Naʻe ʻalu ai ki he vao ʻakaú, tūlutui, pea ʻi he loto fakatōkilalo, naʻá ne feinga tāumaʻu ke ne ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku tali ʻe he ʻOtuá. Naʻe maʻu ha tali ki heʻene lotu ne faí, ʻa e lotu ne fai mei he takele ʻo hono lotó, pea naʻá ne maʻu ia ʻi ha faʻahinga founga naʻe ʻikai ke ne ʻamanekina.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua muʻa naʻa mou ako ke lotu ʻaki homou loungutú ʻataʻatā pē. ʻOua naʻa mou ako maʻuloto ha lotu, ʻo fai he pongipongí mo e efiafí. Ko ha faʻahinga meʻa ia ʻoku ʻikai ke u fuʻu manako ai. ʻOku moʻoni pē ia ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau angaʻaki hono toutou leaʻaki ha ngaahi meʻa tatau pe lotu pau. ʻOku nau kamata ʻi ha kamataʻanga pau, pea nau toki fakalau ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻi he lolotonga ʻo ʻenau lotú ʻo aʻu atu ki hono fakaʻosí; pea ʻi heʻene ʻosi kotoa iá, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ne mavahe hake ʻene lotú ʻi he ʻaofi ʻo e falé pe ʻikai.3

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tau manatuʻi muʻa ʻo ui ki he ʻOtuá pea mo kolea fakamātoato ʻene ngaahi tāpuakí pea ke hōifua kia kitautolu. Tau fai muʻa ia, ka, ʻi he fakapotopoto pea ʻi he angatonu, pea ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí ʻoku totonu ke tau ui kiate ia ʻi ha founga maau mo ʻuhinga lelei. ʻOku ʻikai totonu ke tau kole ki he ʻEikí ha meʻa ʻoku ʻikai totonu pe ko ia he ʻikai ʻaonga kia kitautolú. ʻOku totonu ke tau kole ʻa e meʻa koē ʻoku tau fie maʻu moʻoní, pea ʻoku totonu ke tau kole ʻi he tui, “ ʻo ʻikai fakaloto-lotoua, he ko ia ʻoku fakalotolotuá,” ʻoku hangē ko e lea ʻa e palōfitá, “ ʻoku hangē ia ko e peau ʻo e tahí [ʻo] fakateka mo felīlīʻaki ʻe he matangí. Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko iá ʻe maʻu ʻe ia ha meʻa mei he ʻEikí” [Sēmisi 1:6–7]. Ka ʻi he taimi ʻoku tau kole ai ki he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki, tau kole muʻa ʻi he tui ʻo e ongoongoleleí, ʻi he tui kuó ne ʻosi talaʻofa mai te ne foaki kiate kinautolu ʻoku falala kiate ia mo talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.4

Naʻá ku ofo lahi mo ongo ki hoku lotó e founga lotu ʻa [Palesiteni Hiipa C. Kimipolo] ʻi hono fāmilí. Kuo teʻeki ke u fanongo au ʻi ha tangata kuo lotu ʻo hangē ko iá. Naʻe ʻikai ke lea ia ki he ʻEikí ʻo hangē ha taha ʻokú na vā-mamaʻó, ka naʻe hangē ia ʻokú na femātaaki moʻoni ko e mata ki he matá. Kuo tuʻo lahi ʻeku fakatumutumu ʻi he foʻi fakakaukau ko ia ʻoku ʻafio tonu ai e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻoku fefolofolai ai mo ia ʻi he lotú, pea ʻikai ke u mataʻofi ai au ka u sio hake ke fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai moʻoni ko ā mo te lava ʻo sio ki ai.5

Toutou haʻu ki he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he anga fakatōkilalo pea ʻi he tui.

ʻOku tau …tali taʻe toe fehuʻia ʻa e ngaahi tokāteline ne akoʻi ʻaki kitautolu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá, ke tau lotu ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo hono ʻAlo tofu pē taha ne fakatupú, ʻa ē ne toe lotu ki ai mo ʻetau tamai ko ʻĀtamá mo hono hakó, talu mei he kamataʻangá.6

ʻOku ou pehē ai ʻe lelei kia kitautolu ke tau vakaiʻi fakalelei ʻetau ngaahi leá ʻi he taimi ʻoku tau ui ai ki he ʻEikí. ʻOku ʻafio kia kitautolu ʻi he lilo, ka te ne lava ʻo fakapaleʻi fakahāhā kitautolu. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tangi kiate ia ʻi ha ngaahi fuʻu lea lahi fēfē. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakaongosiaʻi ia ʻaki ha ngaahi fuʻu lotu lōloa. Ka ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú, pea mo ia ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻi heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, koeʻuhí ke lelei kiate kitautolu, ke tau toutou ō ki hono ʻaó, ʻo fakamoʻoni kiate ia ʻoku tau manatuʻi ia pea ʻoku tau loto ke toʻo hono huafá, tauhi ʻene ngaahi fekaú, ngāue ʻi he angatonu; pea ʻoku tau fie maʻu hono Laumālié ke ne tokoniʻi kitautolu. Pea kapau ʻoku tau faingataʻaʻia, tau ō muʻa ki he ʻEikí ʻo fehuʻi fakahangatonu kiate ia pea mo fakamahininoʻi ke ne tokoni mai ke tau hao mei he faingataʻa ʻoku tau tofanga aí; pea tuku ke haʻu ʻa e lotú mei he lotó, ʻoua naʻa tuku ia ke ʻi ha faʻahinga lea kuo hangē ko e pelepela kuo tāmalaki ʻo fefeka he halá ʻi hono toutou fakaʻaongaʻí, ʻo ʻikai ha toe fakakaukau pe ha faʻahinga ongo ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi lea ko iá.

Tau lea ʻaki muʻa ha fanga kiʻi lea ʻoku mahinongofuá, fakahaaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú, ʻe hā moʻoni ange ia ki he Tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei mo haohaoa kotoa peé. ʻE lava ke ʻafio mai ia ʻi he lilo; pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó ʻi he teʻeki ke tau kolé, ka kuó ne ʻai ia ko ha meʻa pau, pea mo hatau fatongia ke ui ki hono huafá—ke tau kole kae lava ke tau maʻu; mo tukituki kae lava ʻo fakaava kia kitautolu; pea mo kumi kae lava ke tau ʻilo [vakai, Mātiu 7:7]. Ko ia, kuo ʻai ai ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha fatongia ʻi he ʻofa ke tau manatuʻi ia, pea ke tau fakamoʻoniʻi kiate ia ʻi he pongipongi, hoʻatā, pea mo e pō kotoa, ʻoku ʻikai ngalo ʻiate kitautolu ʻa e Tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei kotoa pē kia kitautolú.7

Tauhi muʻa ʻa e fekau maʻongoʻonga ko ia ne fai mei he ʻEikí, ke tau manatu maʻu ai pē ki he ʻEikí, ke lotu ʻi he pongipongí, pea ʻi he efiafí, pea mo manatuʻi maʻu pē ke fakamālō kiate ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku mou maʻu mei he ʻaho ki he ʻaho.8

ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai pe ʻe lava ke fokotuʻu ha faʻahinga fakangatangata ki hono fai ʻo e lotú pea mo hono fai ʻo ha fakahīkihiki ki he Tokotaha Foaki ʻo e Leleí, he kuo ʻosi fakahā mahino kia kitautolu ke tau lotu taʻe tuku, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha mafai makehe ia ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí pe ha tuʻunga ʻi he Siasí ʻe fie maʻu ka te toki fai ha lotu.9

ʻE lava ha tangata ʻo ʻaukai mo lotu ʻo aʻu ki haʻane mate ai, ka ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻoʻona ia; pe ko hano faʻahinga fakapotopto ʻe taha. ʻOku ou pehē ai ki hoku ngaahi tokouá, ko e taimi ʻoku nau ʻaukai ai, mo lotu maʻá e mahakí, pea maʻanautolu ʻoku nau fie maʻu e tuí mo e lotú, ʻoua naʻa mou laka atu ʻi he meʻa ko ē ʻoku fakapotopoto mo ngali totonu ʻi he ʻaukaí mo e lotú. ʻE lava pē ʻa e ʻEikí ʻo ongona ha kiʻi lotu mahinongofua ʻoku fai ʻi he tuí, ʻi ha ngaahi foʻi lea pē ʻe ono, pea te ne ala tali pē ha ʻaukai he ʻikai lava ʻo lōloa ange ʻi he houa ʻe uofulu mā faá, ʻo tali lelei mo ʻaonga tatau pē ia mo haʻane tali ha lotu ʻoku fai ʻi ha foʻi lea ʻe lauiafe pea mo ha ʻaukai ʻi ha māhina ʻe taha.10

Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau taʻe tokangaʻi ʻetau ngaahi lotú? Tau kamata muʻa ke lotu. Kapau ne tau taʻe tokangaʻi hatau ngaahi toe fatongia kehe, tau kole muʻa ki he ʻEikí hono Laumālié, koeʻuhí ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo tau fehālaaki ai ʻo mole hotau ngaahi faingamālié, pe ko haʻanau mole hake pē ʻo ʻalu taʻe te tau fakaʻaongaʻi. Tau kumi muʻa ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo, ʻo fakapapau te tau siʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻe hoko ko ha fakatūkiaʻanga ki haʻatau maʻu ʻa e poto mo e maama ʻoku tau fie maʻú, mo e tali ki heʻetau ngaahi lotú, ka tau lava ʻo ō kiate ia ʻi he falala, pea ʻe ongona ʻe hono telingá ʻetau ngaahi kolé, pea ʻe tafoki mai hono lotó kia kitautolu ʻi he ʻaloʻofa, pea ʻe lava ke fakamolemolea ʻetau ngaahi angahalá, mo fakamaama ʻetau fakakaukaú ʻe he ivi ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ke mahino kia kitautolu hotau fatongiá mo tau maʻu ha holi ke fakahoko ia, ʻo ʻikai fakatoloi, pe leʻei ia ki tafaʻaki.11

ʻOku totonu ke tau ō mo e laumālie ʻo e lotu ʻi he ngāue kotoa pē ʻoku ʻamanaki ke tau fakahoko ʻi he moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e taha ʻo e fanga kiʻi ʻuhinga mahino taha ʻoku hū mālohi ki heʻeku fakakaukaú ko e tangatá ʻoku mātuʻaki fakafalala moʻoni pē ia ki he ʻOtuá! Hono ʻikai ʻoku tau taʻe malava ha meʻa, ka ne taʻe ʻoua ia; hono ʻikai siʻi e meʻa te tau lavá, ka ne taʻe ʻoua ʻene ʻaloʻofa lahi kia kitauolú!12

Kapau he ʻikai ngalo ʻiate koe ke ke lotu he ʻikai ngalo koe ʻi he ʻOtuá, pea he ʻikai mavahe ia meiate koe ʻo kapau he ʻikai te ke mavahe mei ai. Ko e hā ʻoku hē ai ʻa e tangatá mei he moʻoní? Ko e hā ʻoku mole ai ʻia kinautolu ʻa e tuí? Ko e hā ʻoku fakapoʻuliʻi ai ʻenau fakakaukaú? Koeʻuhí he kuo nau hē atu mei he hala totonú; kuo nau taʻe tokangaʻi honau ngaahi fatongiá ʻo ngali ai ke nau lotu, mo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻEikí pea kuó ne toʻo ai ʻe ia hono Laumālié meia kinautolu kae tuku kinautolu ʻi he fakapoʻulí… . [He ʻikai hoko ʻeni ia] ki he tangata ʻe lotu ʻi he pongipongi, hoʻatā pea mo e pō kotoa mo fakamāʻulaloʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, mo lotu ki he ʻEikí ʻi heʻene tuʻumālié ʻo tatau pē mo haʻane lotu kiate ia ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. He ʻikai pē ke teitei hē ʻa e tangata ia ko iá.13

Ko ʻapí ko e temipale ia ʻo e fāmilí ke nau lotu mo fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá.

Ko e ʻapi “Māmonga” moʻoní ʻoku hoko ia ko ha temipale ʻo e fāmilí, ʻa ia ʻoku fakataha ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he pongipongí mo e efiafí, ke lotu mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá, ʻo fai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku faʻa fakahoko fakataha ia mo hano lau ʻo e folofolá pea mo hano hivaʻi ʻo ha ngaahi hiva fakalaumālie.14

Ko ha meʻa faingofua pē ke lotu, kae hono ʻikai lahi e angaʻaki hono fakangalongaloʻí. ʻOku ngalo ʻi he mātuʻá ia ke tānaki fakataha honau fāmilí pea kole maʻanautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá; ʻoku fuʻu lahi fau ʻenau fakavavevavé, pe femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa ʻo e moʻuí pea ngalo ai ʻa e ngaahi fatongia ʻoku nau haʻisia ai ki he Māfimafí. Mahalo naʻa lau ʻe ha niʻihi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha meaʻ faingofua pē ke lotu fakataha ʻi he fāmilí, ka ko hono fakaliʻeʻliʻakí ʻe tupu ai ha ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki… . ʻOku toki manatuʻi pē ia ʻe ha Kau Māʻoniʻoni ʻe niʻihi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taimi ʻoku kāpui ai kinautolu ʻe he faingataʻá; ka ʻi he tuʻumālié ʻoku ngalo leva Ia ʻia kinautolu. ʻE lava pē ke fakangaloʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu lahi taha ai ʻa e tokoní, pea kapau ʻe fai pehē te tau ʻi ha tuʻunga fakamamahi. ʻOua naʻa teitei ngalo ʻa e ʻOtuá; kumi kiate Ia ʻaki haʻo lotu he pongipongí mo e poʻulí…. Faʻa lotu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá pea mo e taimi ʻo e faingamālié, pea ka maluʻaki mai ʻa e poʻulí, ʻe hoko moʻoni mai ha fakafiemālie.15

Ngaahi tamai, lotu mo homou ngaahi fāmilí; punou fakataha mo kinautolu ʻi he pongipongí pea mo e poʻulí; lotu ki he ʻEikí, fakafetaʻi kiate ia ʻi heʻene ngaahi leleí, ʻaloʻofá pea mo ʻene ngaahi manavaʻofa faka-Tamaí, ʻo hangē tofu pē ko e manavaʻofa lahi fau ʻa ʻetau ngaahi tamai mo ʻetau ngaahi faʻē fakaemāmaní kia kitautolu fānau māʻulalo, talangataʻa mo ʻalu heé.

ʻOku mou lotu koā? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mou lotuá? ʻOku mou lotu nai ke ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ke ne ʻafio ki hoʻo lotú, pea ke ne tāpuakiʻi koe ʻaki hono Laumālié, pea lava ke ne tataki koe ki he moʻoni kotoa pē mo fakahinohino atu ʻa e hala totonú; ke ne fakatokanga atu ʻi he meʻa ʻoku halá mo tataki ko e ki he ʻaluʻanga totonú; koeʻuhí ke ʻoua naʻá ke tō ʻo hē, ʻo ʻoua naʻá ke afe ki he hala taʻe totonu ʻoku fakatau ki he maté, ka ke kei tuʻu maʻu ʻi he hala fāsiʻí.16

Ko e taimi ʻoku punou ai ha kiʻi tamasiʻi ʻi he founga faingofua tahá ʻo kole ki he Tamaí ha tāpuaki, ʻoku fanongo ʻa e Tamaí ki hono leʻó, pea te ne tali ʻaki ia ha tāpuaki ki hono ʻulú, koeʻuhí he ʻoku haohaoa ʻa e kiʻi tamasiʻí pea ʻoku kole ʻi he falala mo e tui kakato. Ko ha fanga kiʻi tefitoʻi moʻoni mahinongofua pē ʻeni ʻoku ou feinga ke fakatō ki hoʻomou fakakaukaú. ʻOku nau faingofua, ka ʻoku fie maʻu, mo mahuʻinga.17

Kuo ʻosi fakahinohinoʻi kitautolu ke tau ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo ʻosi fakahā mai ʻoku totonu ke tau manatuʻi ia ʻi hotau ngaahi ʻapí, ʻai ke maʻuiʻui maʻu pē hono huafa māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakakaukaú, mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi hotau lotó; ʻoku totonu ke tau faʻa lotu kiate ia, mei he ʻaho ki he ʻaho; pea ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke tau moʻui taau ʻi he mōmēniti kotoa ʻo ʻetau moʻuí koeʻuhí ke hoko ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó ko ha lotu ia ki he ʻOtuá ke maʻu ai ʻa e angatonú, moʻoní, pea mo e fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá.18

Tuku ke lotua ʻe ho laumālié ha lelei maʻá e niʻihi kehé.

Ko e taimi ʻoku tau fakataha aí ʻoku totonu ke maʻu ʻe he taha kotoa ha laumālie ʻo e faʻa lotu pea tuku ke ʻalu atu hono laumālié ʻo ʻikai lotu maʻana pē, ka maʻá e Siasí fakakātoa. Ka fakahoko ʻeni he ʻikai ha taha ia ʻe mavahe atu mei he falelotú, taʻe te ne ongoʻi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá…. [Ko e taimi ʻoku fai ai ha lotu,] ʻoku totonu ke poupouʻi ia ʻe he taha … ʻaki haʻane lea ʻaki ʻa e ʻēmení.19

Ko e taimi ʻoku kole ai ʻe ha taha ʻa e laumālie ʻo e potó mo ha tataki fakalaumālie mei he Māfimafí,… ʻe langomaki ia ʻe he ʻEikí, koeʻuhí he ʻoku hā ʻi hono fofongá ʻa e manavahē ki he ʻEikí, pea koeʻuhí he ʻoku ʻofa ki hono kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa ʻiate iá, ka ʻoku ʻikai ke lotu ia ʻo pehē: “ ʻE ʻEiki, tāpuakiʻi muʻa au mo hoku uaifí, ʻa hoku foha ko Sioné mo hono uaifí; ʻamautolu toko fā pē kae ʻikai ko ha toe tokotaha kehe. ʻĒmeni.” Ko e faʻahinga tangata peheé, ʻoku ʻikai lotu pehē ia, ka ʻoku lotu ia maʻá e tuʻumālie ʻo Saioné, pea ke moʻui fuoloa ʻa e kau tangata ko ʻeni kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ke nau hoko ko hotau kau taki, mo hotau kau faleʻi pea mo hotau kau fai-fakahinohino ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí. ʻOkú ne lotua hono kaungāʻapí.20

Ko e tangata ʻoku faʻalotu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí te ne hoko ko ha sīpinga lelei ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa pē ʻe mamata mo ʻiloʻi hono ʻulungāangá.21

Kuo teʻeki ke u lotu ki he ʻEikí taʻe manatua siʻene kau tamaioʻeiki ʻoku nau ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻo malangaʻi e Ongoongoleleí. Ko e kavenga ʻeni ʻoku ou lotuá, “ ʻE ʻOtua, tauhi muʻa kinautolu ke nau taʻe ha mele ʻi māmani; tokoni ke nau kei pukepuke honau ngeiá, ke ʻoua naʻa nau tō ki he nima ʻo honau ngaahi filí pea ikunaʻi ai kinautolu; tataki kinautolu ke nau faitotonu ʻi honau lotó.” Ne hoko ʻeni ko haʻaku lotu talu mei heʻeku ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, pea te u kei hokohoko atu ai pē ke lotua ia ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí.22

[Naʻe faitohi ʻa Siosefa F. Sāmita ki hono foha ne lolotonga ngāue fakafaifekau ko Siosefa Filitingí he ʻaho 18 ʻo Siulai 1899 ʻo pehē:] ʻOku lotua ʻe homau lotó ha ngaahi tāpuaki lahi maʻau pea … fakataha mo ho ngaahi hoá, ʻoku manatua kimoutolu ʻi heʻemau lotu ki he ʻEikí. ʻE! ʻOtua, ko ʻeku Tamai, tāpuakiʻi muʻa, mo fakafiemālieʻi, poupouʻi pea mo fakaola e ngāue hoku ngaahi fohá, pea mo hoʻo kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ka tāpuni e ngaahi matapaá ʻi honau matá, ʻaloʻofa muʻa kia kinautolu, ke nau maʻu ha loto faʻakātaki mo faʻa fakamolemole. Ka kapusi kinautolu ʻe he kau tangata tāufehiʻá, fakamāfanaʻi muʻa kinautolu ʻaki hoʻo ʻofa taʻe fakatatauá, ka ngaohikovia mo fakatangaʻi kinautolu, ke ke ʻi ai muʻa ʻo maluʻi kinautolu ʻaki ho mālohí. ʻAi muʻa hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau ʻiloʻi Ko e ʻOtuá Koe, pea ke nau ongoʻi hoʻo ʻi aí. Fafangaʻi ange muʻa kinautolu ʻaki ha moʻui fakalaumālie pea ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa ʻokú ne tekeʻi ki tuʻa ʻa e ilifiá pea ke feau muʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakasino kotoa. Tokoniʻi muʻa kinautolu ke nau fakafonu honau ʻatamaí ʻaki e ngaahi ʻilo ʻoku ʻaongá, pea ke pukepuke ʻe heʻenau manatú hoʻo moʻoní ʻo hangē ha vai keli kuo fakafonu maka koloá. ʻOfa ke nau anga fakatōkilalo ʻi ho ʻaó pea angamalū mo angavaivai ʻo hangē ko ho ʻAlo nāunauʻiá! Tuku muʻa ke nau falala atu kiate koe ʻe hoʻo ʻAfio, ke nau falala ki hoʻo folofolá, pea ki hoʻo ngaahi talaʻofa leleí. Pea ʻofa muʻa ke fakafōtunga ʻe he potó mo e fakakaukau leleí, anga fakapotopotó pea mo e ʻatamai mapuleʻiá, ʻe he ʻiloʻiló mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻe he moʻoní mo e maʻá, ʻe he lāngilangí mo e ngeiá ʻa ʻenau ngāue fakafaifekaú pea mo fakakofuʻi kinautolu ʻo hangē ʻoku fai ʻaki ha kofu māʻoniʻoní. ʻE, ʻOtua, tāpuakiʻi lahi ange muʻa hoʻo kau tamaioʻeiki kei īkí ni, ʻaki ʻa e ngaahi meʻa-foaki mo e ʻaloʻofa kotoa pē ʻoku fie maʻú, pea mo e ngaahi fakakaukau māʻoniʻoni, kae ʻumaʻā ha mālohi ke nau lava ʻo hoko ko ho ngaahi Foha moʻoni ʻi he tafaʻaki kotoa pē!23

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tautapa ki he ʻEikí ʻi he anga fakatōkilalo pea ʻi he tui”? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke te maʻu ha loto mafesifesi mo ha laumālie pe loto fakatōkilalo? ʻOku tokoni fēfē ʻa e loto mafesifesí mo e loto fakatōkilaló ke tau lava ai ʻo fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí? (Vakai foki, Hilamani 10:5.) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he lotu ʻaki e ngaahi lea tataú? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ngaohi ʻetau lotú ke toe ʻuhinga ange?

  • Ko e hā kuo pau ai ke tau loto fiemālie ke “siʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻe hoko ko ha fakatuta” ki haʻatau maʻu e tali ki heʻetau lotú? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakatuta ko ʻení?

  • ʻE lava fēfē ke tau “ ʻave mo kitautolu ʻa e laumālie ʻo e lotú ʻi he ngaahi fatongia kotoa pē kuo pau ke tau fakahoko ʻi he moʻuí”?

  • Ko e hā ʻa e “ngaahi nunuʻa kovi” ʻe lava ke tau fehangahangai mo ia ʻo kapau te tau fakangalongaloʻi ʻa e lotu fakafāmilí?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai e lotu ʻa e fānaú ke mātuʻaki ola leleí? ʻE anga fēfē haʻatau tatau mo e fānaú ʻi heʻetau ngaahi lotú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau “poupouʻi” e ngaahi lotu ʻa e niʻihi kehé ʻaki haʻatau “pehē ʻēmení”?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau lotua ʻa e niʻihi kehé? ʻOku tā- puakiʻi fēfē ʻa e kau takí fakakātoa pea mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻe heʻetau ngaahi lotú? ʻOku fēfē ʻene tāpuakiʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. Life of Siosefa F. Smith, comp. Joseph Fielding Smith (1938), 131–34.

  2. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 219.

  3. In Conference Report, Oct. 1899, 71–72.

  4. Gospel Doctrine, 218.

  5. Gospel Doctrine, 198.

  6. In Conference Report, Oct. 1916, 6.

  7. Gospel Doctrine, 221; ne toki fakapalakalafi pē.

  8. Gospel Doctrine, 218.

  9. Gospel Doctrine, 205.

  10. Gospel Doctrine, 368.

  11. Deseret News (weekly), 8 Dec. 1875, 4.

  12. Gospel Doctrine, 218.

  13. ”Discourse by Palesiteni Joseph F. Smith,” Millennial Star, 25 Oct. 1906, 674.

  14. In Conference Report, Apr. 1907, 7.

  15. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by Palesiteni Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 2:280.

  16. Gospel Doctrine, 215.

  17. Gospel Doctrine, 216; ne feliliuaki hono fakapalakalafí.

  18. Gospel Doctrine, 503–4.

  19. In Collected Discourses, 2:365.

  20. “Discourse by Palesiteni Joseph F. Smith,” Millennial Star, 11 Nov. 1897, 709.

  21. Gospel Doctrine, 116.

  22. “Discourse by President Joseph F. Smith,” Millennial Star, 1 Nov. 1906, 691–92.

  23. Joseph F. Smith to Joseph Fielding Smith, 18 July 1899, in Joseph Fielding Smith Papers 1854–1918, Historical Department Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.