Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 23: Maʻu ʻo ha Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi


Vahe 23

Maʻu ʻo ha Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi

ʻOku ʻaonga ke tau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi hotau lotó pea mo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fekaú.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Ne fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi heʻene ngāué kotoa, ko Sīsuú ko e Kalaisí ia, ko e ʻalo ʻo e ʻOtua moʻuí. Naʻá ne akoʻi ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke nau maʻu ʻa e fakahā fakafoʻituitui ko ʻení, ʻa e meʻafoaki ko ʻeni ʻo e Laumālié.

Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ ʻI heʻeku kei tamasiʻi mo toki kamata ʻi he ngāue fakafaifekaú, ne u faʻa toutou ʻalu ʻo kole ki he ʻEikí ke ne fakahā mai muʻa ha ngaahi meʻa fakaofo, koeʻuhí ke u lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni. Ka naʻe ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa fakaofo kiate au, ka ne fakahā mai kiate au ʻa e moʻoní, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻo konga siʻi ʻi heni mo ha konga siʻi ʻi hena, kae ʻoua kuó ne ʻai au ke u ʻilo ʻa e moʻoní mei he tumuʻaki ʻo hoku ʻulú ki hoku ʻaofi vaʻé, pea kae ʻoua kuo tekeʻi fakaʻaufuli meiate au ʻa e manavasiʻí mo e fakaveiveiuá. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ne fekauʻi mai ha ʻāngelo mei he langí ke ne fakahoko ʻeni, pe ne fie maʻu ke ne folofola ʻi ha talupite ʻa ha kau ʻāngelo leʻo. Ka ʻi he fanafana ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá moʻuí, ne ne foaki mai ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku ou maʻú. Pea ʻi he tefitoʻi moʻoni moe mālohi ko ʻení, te ne foaki ai ki he fānau kotoa ʻa e tangatá ha ʻilo ki he moʻoni ʻe nofo mo kinautolú, pea te ne ʻai kinautolu ke nau ʻilo ʻa e moʻoní, ʻo hangē ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, pea mo fakahoko foki ʻa e finangalo ʻo e Tamaí ʻo hangē ko hono fakahoko ʻe Kalaisí.”1

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Sāmita: “Kuó u maʻu ʻa e fakamoʻoni mei he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hoku lotó, ʻa ia ʻoku laka ange ia ʻi ha toe faʻahinga fakamoʻoni, he ʻokú ne fakamoʻoniʻi kiate au, ki hoku laumālié, ʻa e moʻui ʻo hoku Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú ne moʻui, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí, pea ʻe hāʻele mai ki he kakai te nau teuteu ke tali iá.” 2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

Ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻoku hoko mai ia ʻo hangē ha meʻafoaki nāunauʻia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou lau ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e Ongoongoleleí kuo taʻu ʻosi maʻú ko ha meʻafoaki nāunauʻia ia ʻa e ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá. Ko e meʻafoaki ʻo e potó, meʻafoaki ʻo e mahinó, meʻafoaki ʻo e kikité, meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé, meʻafoaki ʻo e faifakamoʻuí, meʻafoaki ʻo e fakamoʻoní, meʻafoaki ʻo e ʻiló, ʻa e ngaahi meʻafoakí ni kotoa, naʻe fokotuʻutuʻu ia ʻe he Fungani Māfimafí ke ʻomi kia kitautolu ʻo tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí.3

He ʻikai maʻu ʻe he tangatá ʻa e meʻafoaki ʻo ha … fakamoʻoni ʻo e Laumālié ʻo e ʻOtua Moʻuí ʻi honau lotó, [kae ʻoua] kuo nau kumi ki ai. Ko e tefitoʻi moʻoní ʻeni: Tukituki pea ʻe toʻo kiate koe; kole pea ʻe maʻu; kumi pea te ke ʻilo [vakai, Mātiu 7:7–8]; pea kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e potó, kole ia ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Solomoné; kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e ʻiló pea mo e fakamoʻoni ʻa e laumālié ke ʻi ho lotó, kumi faivelenga ki ai. Fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga te ke lava ʻo taau ai ke maʻu iá, pea ʻe hoko mai ia kia koe ʻo hangē ha meʻafoaki ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku totonu leva ke fakahīkihikiʻi hono huafá ʻi he ngaahi meʻa ko iá.4

ʻOku tau maʻu [ha fakamoʻoni] … ʻo tuʻunga ʻi haʻatau fokotuʻu kitautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku tau taau ai mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá ki he tangatá. ʻOku tau tui, pea tau fakatomala mo vete ʻetau ngaahi angahalá, pea mo tai fai ʻa e ko ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá, pea ʻoku atu toki maʻu leva ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko ai hotau ʻatamaí ʻo feongoongoi mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá, pea mo e founga ko ia ne ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ki hono fakahā ʻo ʻene fakakaukaú ki he fānau ʻa e tangatá.

Ka ʻi he taimi ní, ko ha meʻa lelei ke maʻu ʻe ha loto ʻo ha taha ha fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo e ngāue ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo e fakalangi ʻo e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá…. ʻOku ongoʻi ʻe hotau lotÓ ʻa hono moʻoni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fakafoki mai ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻoku tau ongoʻi ia koeʻuhí he kuo tau fokotuʻu kitautolu ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi ha tuʻunga ke tau fetuʻutaki ai mo e Laumālié pea mo ongoʻi hono leʻó ʻi he taimi ʻoku lea mai aí. ʻOku folofola foki ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ki hotau laumālié. ʻOku ʻikai faʻa lahi ha fetuʻutaki mai ʻa e ʻEikí kia kitautolu ʻo fakafou ʻi hotau ngaahi ongo fakanatulá, ka ʻi he taimi ʻoku folofola mai aí ʻoku folofola mai ia ki hotau konga ʻoku taʻe-faʻa-maté; ʻoku maʻu ai ʻe he laumālie ʻo e tangatá ʻa e fetuʻutaki ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ki heʻene fānaú, pea ko ia kuo pau ai ke tau taau ke maʻu kinautolu.5

Kuo pau ke tau maʻu ʻa e maama [ʻo e fakafmoʻoni] ko ʻení ʻi he fakahā, pea he ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻaki ia hotau potó. ʻE foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ʻilo pea mo ha mahino, te ne tataki kitautolu ʻi he hala ʻo e moʻoní ʻo kapau te tau falala kakato ki ai kae ʻikai ki he tangatá.6

Ka ʻi ai ha meʻafoaki me he ʻOtuá, ʻoku fakaliʻeliʻaki, pe fakaʻaongaʻi taʻe taau, ʻoku mole atu leva ia; he ʻikai lava ʻo nofo ʻa e fakamoʻoni ia ki he moʻoní ʻi ha taha, kuo hili ʻene maʻú, pea ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki toputapu ko iá ʻi ha ngāue ke fakalakalaka fakafoʻituitui mo fakakātoa ai.7

Ko e fakapapau taʻe toe veiveiuá ni, ʻa ia ʻoku maʻu mei he talangofua moʻoni ki hono fakahoko ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá, ʻoku toutou fakamoʻoniʻi pē, ʻo hangē ko hono fakahoko ko ia ʻi he “ ʻotu lea ki he ʻotu leá pea mo e fakakaukau ki he fakakaukaú,” ʻo fou ʻi he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku hokohoko maʻu pē mo taʻe tuku ʻene hoko ko e maʻuʻanga ʻo e potó, nēkeneká mo e fiefiá, ʻo tohoakiʻi mai ia ʻokú ne maʻú ke ofi ange ki he ʻOtuá, pea aʻu pē ʻo ne fakatupu ke ne fotu ʻo tatau mo hono Tupuʻangá.8

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau lotó ko e Kalaisí ʻa Sīsū.

Ko Sīsuú … ko hotau takí ia, ko ia ʻa hotau faʻifaʻitakiʻangá. Ko e hala kuó ne ʻosi fakaʻilongaʻí kuo pau ke tau fou ai, ʻo kapau ʻe faifaiangé pea tau tali ke nofo, pea mo fakakalauni fakataha mo ia ʻi hono puleʻangá. Kuo pau ke tau talangofua mo falala kiate ia, ʻi heʻetau ʻiloʻi ko e Fakamoʻui ia ʻo māmaní.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa faiangataʻa ia ke u tui ki heni; He ʻoku ou lau ʻa e Tohi Tapú pea ʻoku ou ʻilo ai hano fakamatalaʻi ha konga lahi ʻo ʻene ngaahi ngāué, ngaahi leá, ngaahi fakakaukaú, pea mo ʻene ngaahi sīpingá. Pea ʻoku ʻikai ke u tui ai ʻoku ʻi ai ha tangata pe fefine moʻui angatonu, faitotonu, kuó ne maʻu e poto anga mahení, te ne lava ʻo lau ʻa e ngaahi ongoongolelei ʻo e Fuakava Foʻoú mo e ngaahi fakamoʻoni ʻoku fai ai kihe Fakamoʻuí, ʻo taʻe maʻu ha ongo ko e tokotaha moʻoni pē ia naʻá ne fakahaá. He ko e tokotaha angatonu, mo faitotonu kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakamoʻoniʻi leva ʻe he tokotaha talafekau māʻoniʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi fakamatala ki he folofola ʻa e ʻOtuá; pea ʻi he taimi ʻe lau ai ʻe he kakai peheé kotoa ʻa e ngaahi tohi fakalaumālié ni, ʻi he loto fakamātoato mo e laumālie angamaluú, ʻo ʻikai ha filifilimānako pe tupu ha fakakaukau hala mei he ngaahi tukufakaholó mo e ngaahi akonaki mātuʻaki halá, ʻoku fakamoʻoniʻi leva ʻehe Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha lea mahino taʻe toe veiveiua ʻa ia ʻoku māfana ʻene fakamoʻoniʻí, pea ko ia ai, ʻoku ou tui ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Fakamoʻuí, pea ko e ʻalo pē taha ia ne fakatupu ʻo e Tamaí; pea ʻoku toe hoko ʻeni foki ʻi hono lau ʻo e Tohi Tapú.

Ka ko e Tohi Tapú pē nai ʻoku tau fakafalala ki ai ʻi he tui mo e ʻilo ko ʻení? ʻIkai, fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻoku ʻikai ke tau pehē. Ko e hā mo ha toe meʻa te tau maʻu mei ai ʻa e ʻilo mo ha fakapapauʻi ʻo e fakamoʻoni ko ʻení? ʻOku tau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e “vaʻakau ʻo ʻIfalemí,” ʻa ia ne atu maʻu ʻi meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku toe fakamoʻoni mo ia kiate ia, mo ne fakahā mai ha fakamatala ʻo ʻene ngāue fakafaifekau pea mo ʻene fengāueʻaki mo e kakai ne nofo ʻi he konitinēniti ko ʻení, ʻi he hili ʻo ʻene toetuʻu mei he maté, pea ʻi heʻene ʻaʻahi mai ki he fonuá ni ki heʻene “fanga sipi kehé,” ke fakatahaʻi kinautolu ki he tākanga pē ʻe taha, ke nau hoko mo kinautolu ko ʻene fanga sipi mo ia ko honau Makehe mei he fakamoʻoi ʻoku maʻu ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau toe maʻu mo e poupou ʻo e fakamoʻoni ʻa ia naʻá ne liliú, pea mo fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó; pea mo ia ʻa ha kau fakamoʻoni kehe, ne nau fakamoʻoni ki he māmaní kotoa naʻa nau mamata ki he ngaahi lauʻi peletí mo e ngaahi tohitongi ʻi aí, ʻa ia naʻe liliu mei ai ʻa e ʻa e Tohí….

Ko ʻeni leva ʻa e ongo fakamoʻoní—ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻokú na fakatou fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni tatau, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, naʻe pekia pea kuó ne toe moʻui, ʻo ne veteki ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté mo ikunaʻi ʻa faʻitoka. Ko e fakamoʻoni ki muí ni ange ne toki maʻu ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngahi ʻAho Kimui Ní ki he moʻoni ko iá, ʻoku mahulu mo māʻolunga ange ʻia ʻi he meʻa ʻoku maʻu ʻe he maama Kalisitiane ko ia ʻoku ʻikai ke nau tui ki he Tohi ʻa Molomoná.

Ka ko hono kotoá ia? ʻIkai. ʻOku tau maʻu heni mo ha toe tohi ʻe taha, ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakahā mei he ʻOtuá ne fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ne moʻui taimi tatau mo kitautolu. Ko e ngaahi folofola ia ʻa Kalaisi, ʻo fakahā ko e tokotaha tatau pē ia naʻe hāʻele mai ki he kau Siú, ʻa ē naʻe hiki hake ki he ʻakau fakalavá, pea telio ʻi he fonualotó, ʻo ne veteki ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté pea toe tuʻu mai mei he faʻitoká…. Ko ʻeni, ia ha toe fakamoʻoni ʻe taha ki he moʻoni fakalangí ni; pea ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fakamoʻoni ʻe tolu. He ʻi he ngutu ʻo e kau fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolí, ʻoku tala mai, ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē; pea ʻi he fakamoʻoni ʻa e toko uá pe tolú ʻe toki moʻoni, pe fakahalaʻi.

Ka ʻe fakafiemālie nai ʻeni kia au? ʻE malava pē, ʻo kapau he ʻikai ke u toe lava ʻo maʻu ha maama mo ha ʻilo lahi ange. Ka ʻi he hoko mai ʻa e maama lahi angé, peá u maʻu e faingamālie ke maʻu iá, he ʻikai leva ke u kei fiemālie ki he maama ʻoku siʻisiʻi angé. He ʻikai ke tau teitei lava kitautolu ʻo fiemālie pe fiefia ʻi he hili ʻo e moʻui ko ʻení, kae ʻoua kuo tau maʻu ʻa e kakao ʻo e māmá pea mo e ngaahi tāpuaki ne teuteu maʻá kau angatonú….

Kuo tuku ke tau ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni ʻia kitautolu pē. Ne ʻosi folofoloa ʻa e ʻOtuá te ne fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kia kitautolu; pea ʻi he ʻuhinga ko iá, kuo foaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu ʻa e totonu ki aí ʻi heʻenau fakamoʻulaloaʻi kinautolú, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló, mo ne toʻo mai ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻo fakahā ia ki he tangatá. Ko e ngaahi fakamoʻoni ko ia ne tau maʻu ki muʻa fekauʻaki mo e moʻoni ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo tau maʻu ai ha fakapapauʻi ʻo ʻenau tonú, pea mo tau maʻu ai ha ʻilo fakafoʻituitui, ʻo ʻikai hangē ha taha ne ʻosi tala ki aí, ka ko ha taha ne mamata, ongoʻi, fanongo, pea mo ʻiloʻi tonu iá.

Pea, ʻi heʻeku tuʻu ʻi homou ʻaó, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e meʻangāue māsivesiva ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou fakamoʻoni atu, ʻo ʻikai ʻi he lahi ʻo e ʻilo kuó u lava ʻo maʻu mei he ngaahi tohí, ka ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá kiate aú, ko Sīsuú ko e Kalaisí ia. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí; ʻOku ou ʻilo neongo ʻe ʻauha hoku sinó, ka ʻe mamata ʻe hoku kakanó ki he ʻOtuá, pea te u mamata kiate ia ʻiate au pē, kae ʻikai ʻe ha tokotaha kehe. Kuo haʻu kiate au ʻa e maama ko ʻení, pea ʻoku ʻi hoku lotó ia mo ʻeku fakakaukaú, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki ai, pea ʻi aí ʻoku ou fakamoʻoniʻi, mo ʻiloʻi pea ko ia ʻoku ou lea aí….

ʻOku ou tokotaha pē nai? ʻIkai; ʻoku lauimano he ʻahó ni ha kakai te nau lava ʻo fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení. ʻOku nau ʻiloʻi ʻe kinautolu foki; he naʻe fakahā kia kinautolu ʻe he ʻOtuá, pea kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuó ne fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ki honau lotó, pea ʻoku pehē mo kinautolu ʻo ʻikai ke nau fakafalala ki ha faʻahinga tohi, pe ko ha ngaahi lea ʻa ha taha, he kuo nau maʻu fakahangatonu ha ʻilo mei he ʻOtuá, pea ʻilo ʻo hangē ko ʻene tokaimaʻanangá mo sio ʻo hangē ko ʻene ʻafioʻí, ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahino ngofua mo mahuʻinga ko ʻení.9

ʻE ueʻi kitautolu ʻe ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ke tau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fekaú.

ʻOku tau lau ki he Fakamoʻuí, kia Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tau ongoʻi malu mo tuʻumaʻu ʻiate ia, kuo tuʻu hotau vaʻé ʻi he fakavaʻe totonu ʻo e moʻoni taʻengatá ʻi he taimi ʻoku ʻi hotau lotó ai ʻa e laumālie ʻo Kalaisí.

ʻOku ou fie lea atu ki hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻi māmani kuó ne maʻu moʻoni mo fakamātoato ʻi heʻene moʻuí ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí ʻo laka ange ʻiate au, te u fie sio ki ai, te u loto ke ma feohi mo ha faʻahinga tangata pehē. Ko Kalaisi moʻoni pē ʻa e Fakamoʻui ʻo hoku laumālié, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne feilaulauʻi ʻene moʻuí maʻatautolu ke fakahaofi ai kitautolu, kuó ne veteki ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, mo ikunaʻi ʻa faʻitoka, mo fakaʻilonga mai ke tau muimui ange. Kuó ne ʻosi toe tuʻu mai mei he maté ʻo toe moʻui, pea kuó ne ʻosi fakahā ko ia ʻa e hala ʻo e fakamoʻuí, ko e maama mo e moʻui ʻo e māmaní, pea ʻoku ou tui ki ai ʻaki hoku lotó kotoa. ʻOku ʻikai ke u tui ʻataʻatā pē ki ai, kae hangē ko ʻeku ʻiloʻi ʻa e ulo ʻa e laʻaá, ʻoku pehē ʻa ʻeku ʻiloʻi ko e tui kiate iá ʻokú ne fakatupu ke fai lelei kae ʻikai ko e kovi; pea ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he laumālie ko ʻení ke tau fakamaʻa ʻetau moʻuí, fakalāngilangiʻi, moʻui totonu, ki he faitotonú mo e angatonú, kae ʻikai ki he koví, pea ʻoku ou ʻilo ai ʻi he ngaahi fakamoʻoni ko ʻení ʻe malava pē ke u maʻu ʻa e Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Ka neongo ʻa ʻeni kotoa, mo e fakapapau kuo ʻi hoku lotó, mo e ʻilo kuó u ʻosi maʻú, kapau te u fakangata hē, ko hā haʻaku lelei ʻe maʻu mei ai? Ko e hā e meʻa ʻe iku ki ai ʻa e ʻilo ko ʻení? Ko hono ikuʻangá ʻeni, ka hili ʻeku maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻi hoku lotó, mo maʻu ʻi heʻeku moʻuí ʻa e fakamoʻoni ʻo e laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí, ko Sīsū ko e Kalaisí iá, pea kapau te u ngata ai ʻo ʻikai ke u toe hoko atu, ʻe tānaki atu ʻa e fakamoʻoni ko ia ʻi heʻeku moʻuí ki hoku fakamalaʻia Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko hotau fatongia ke ʻilo ko Sīsuú ko e Kalaisí iá, ka kuo pau ke tau tauhi e feohi mo e mālohi ʻo hono laumālié ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fie maʻu ke maʻu ʻi hotau lotó ʻa e fakamoʻoni ki aí, ka ʻoku mahuʻinga mo totonu ke tau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fekaú, pea mo e ngaahi ngāue ʻo e angatonú naʻá ne faí, koeʻuhí ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e hākeakiʻi kuo teuteu maʻa ʻene fānau ʻoku ngāue mo tuí; ka ko kinautolu he ʻikai ke nau aʻusia ʻení kuo pau pē ʻenau toó. “ ʻE ʻikai hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai, ʻEiki, ʻEikí; ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e fingangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.”[Mātiu 7:21.]

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí: “ ʻE pehē kiate au ʻe ha tokolahi ʻi he ʻaho ko iá,ʻEiki, ʻEiki, ʻikai naʻa mau akonaki ʻi ho huafá? pea ʻi ho huafá naʻa mau kapusi ki tuʻa ʻa e kau tēvoló? pea ʻi ho huafá naʻa mau fai ʻa e ngaahi meʻa mana lahi? Pea te u toki fakahā kiate kinautolu, Naʻe ʻikai ʻaupito ke u ʻilo ʻa kimoutolu; ʻalu ʻiate au ʻa kimoutolu ʻoku fai kovi.” [Mātiu 7:22–23.] Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻa mou fakangalingali ʻoku mou ʻofa ʻiate au, ʻaki homou loungutú, ne mou fakangalingali kuo mou tali au, ʻaki homou ngutú, pe ʻaki hoʻomou ngaahi leá, ka naʻe ʻikai ke mou fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku fekau ke mou faí; naʻe ʻikai ke mou fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, naʻe ʻikai ke mou ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou lotó kotoa, ʻatamaí mo e mālohí kotoa, kuo ʻikai ke mou ʻofa ʻi homou kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kimoutolú, kuo ʻikai ke mou papitaiso ʻi ha tokotaha kuó ne maʻu ʻa e mafai ke ne fai ʻa e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá; kuo ʻikai ke mou maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá; kuo ʻikai ke mou lau fakataha kimoutolu mo hoku kakaí; naʻe ʻikai ke mou hū mai ki heʻeku tākangá; kuo ʻikai lau fakataha ai kimoutolu mo ʻeku kakai filí; pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa kimoutolu, “ ʻalu ʻiate au ʻa kiimoutolu, ʻa kimoutolu ko e kau faiangahala.” Ko e ʻilo ke fai ʻa e leleí kae ʻikai fai iá, ko e angahala ia. (Sēmisi 4:17). Ko e meʻa ʻeni ʻe hoko kia kinautolu ʻe tui ʻataʻatā peé. Ka kuo mou tui, ko e hā ʻoku ʻikai ke mou fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fie maʻú? …

… He ʻikai ʻaonga ia kia koe ke ke fakakaukau pē ko ha taha ko e ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá, ʻi he founga ʻo hoʻo moʻuí, ʻi hoʻo sīpingá mo hoʻo ngāué ʻokú ke fakangalingali pē… ko ha tokotaha tui ʻOtua pea ki he misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻikai ʻaonga ia. ʻE lau ʻe he tēvoló ko hano faingamālie kia koe, te ne taki halaʻi koe, mo fakaʻauha koe ʻo kapau he ʻikai te ke fakatomala mei hoʻo ngaahi tōʻongá pe ngāue ʻoku ʻikai fenāpasi pe taʻe taau mo e ongoongolelei kuo mou ʻosi maʻú.10

ʻOku totonu ke ʻofa moʻoni hotau lotó mo hotau laumālié kotoa ki he Fakamoʻuí.

ʻOku hoko ha fakamoʻoni haohaoa ko ha maʻuʻanga mālohi ʻi he moʻuí kotoa.11

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fie fai atu ʻeku fakamoʻoní kia kimoutolu; he kuó u maʻu ha fakapapau ʻa ia kuó ne ʻākilotoa ʻeku moʻuí kotoa. Kuo tōkakano ia ki hoku lotó; pea kuó ne fakafonu ʻa e tapa kotoa ʻo hoku laumālié; pea kuó u ongoʻi ai ke u leaʻaki ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, mo u fiefia ke u maʻu ʻa e faingamālié ni ke u lea ʻaki ia ʻi he ʻao ʻo e māmaní kotoa, kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻOtuá kiate au ko Sīsuú ko e Kalaisí ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.12

ʻOku ou falala kakato ki a [Sīsū Kalaisi]. ʻOku ʻofa hoku lotó kotoa mo hoku laumālié kiate ia. ʻOku tuʻunga ʻeku ʻamanaki leleí ʻi hono ʻulungaanga nāunauʻiá pea mo ʻene folofolá. Naʻe ʻikai haʻane angahala; Naʻe taʻe hano mele, mo ne maʻu ʻa e mālohi ki he moʻui taʻengatá; Kuó ne fakaava ʻa e hala mei he faʻitoká ki he moʻui taʻengatá kiate au mo e fānau kotoa ʻa e tangatá. ʻOku taʻe fakangatangata ʻeku falala kiate iá. Pea ʻoku mahulu atu ʻeku ʻofa kia aí, ʻi ha toe meʻa ʻi he māmaní, ʻi heʻeku maʻu ʻa e laumālie ʻo e Ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke u maʻú, pea ʻoku muʻomuʻa mo mahuʻinga taha ia kiate au. Ko e maʻongoʻonga taha ia ʻi he kakai kotoa pē kuo nau moʻui ʻi he māmani ʻoku tau ʻi aí, pea kuó ne hoko ko e maama kamo, ko hotau fakahinohino mo hotau faʻifaʻitakaiʻanga, pea ko hotau tufakanga leva ke muimui ʻiate Ia.13

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e fakamoʻoni? ʻE founga fēfē haʻatau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe “talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí” ʻi hono fakatupu ha fakamoʻoni?

  • Kuo fēfē ha tupulaki hoʻo fakamoʻoní “mei he ʻotu lea ki he ʻotu lea pea mei he fakakaukau ki he fakakaukau”? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau hokohoko maʻu ʻa e ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha ngaahi tuʻunga ʻe mahuʻi atu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e fakamoʻoní? ʻE anga fēfē haʻatau tanumaki ʻetau fakamoʻoní? Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻoku muiaki mai ʻo ka ʻikai ke tau tanumaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní?

  • Te tau fakahaaʻi fēfeeʻi ʻetau houngaʻia ʻi he meʻafoaki ʻo e fakamoʻoní?

  • ʻOku tokoni fēfē kia kitautolu hono ako ʻo e folofolá ke tau maʻu ai ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi? Ko e hā ʻa e faʻahinga loto ʻoku totonu ke tau maʻu ʻi heʻetau ako e folofolá kae lava ke tupulaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní?

  • ʻE anga fēfē haʻatau maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ko Sīsuú ko e Kalaisí ia, “ ʻo ʻikai hangē ha taha naʻe tala pē ki aí, kae hangē ha taha… ʻokú ne ʻiloʻi moʻoni ʻiate iá”?

  • ʻOku anga fēfe ʻa ʻene mahulu hake ha fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha toe faʻahinga fakamoʻoni? ʻI he taimi kuo tāpuakiʻi ʻaki ai koe ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e hā ʻa e ongo ʻokú ke maʻú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he Fakamoʻuí ʻo tatau pē mo ʻete tui kiate iá? Kuo fakamālohia fēfē hoʻo fakamoʻoní ʻe he ngāue ʻo e angatonú? ʻE anga fēfē haʻatau lava ʻo “pukepuke ʻa e feohi mo e mālohi ʻo e laumālie [ʻo e Fakamoʻuí] ʻi hotau laumālié pe moʻuí”?

  • Ne anga fēfē ʻene ongo ki ho lotó e fakamoʻoni mālohi ʻa Palesiteni Sāmitá? Kuo tāpuaekina fēfē koe ʻe he ngaahi faka-moʻoni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? ʻI heʻetau fakahoko ʻetau fakamoʻoní, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tukutaha ʻetau fakakaukaú kia Sīsū Kalaisí?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 7.

  2. Gospel Doctrine, 506–7.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 14 May 1895, 1.

  4. In Conference Report, Oct. 1903, 4.

  5. “Discourse by Palesiteni Siosefa F. Sāmita,” Millennial Star, 6 Sept. 1906, 561–62.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 29 Jan. 1878, 1.

  7. Gospel Doctrine, 206.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 28 Nov. 1876, 1.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 30 Apr. 1878, 1; paragraphing added.

  10. “Testimony,” Improvement Era, Aug. 1906, 806–8; paragraphing added.

  11. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 2:356.

  12. Gospel Doctrine, 501.

  13. In Collected Discourses, 5:55–56.