Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 5: Ko Hono Fakalaumālie mo Hono Fakalangi ʻo e Folofolá


Vahe 5

Ko Hono Fakalaumālie mo Hono Fakalangi ʻo e Folofolá

ʻOku totonu ke ako faivelenga ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e folofolá mo ʻosikiavelenga ʻi hono moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí (standard works).

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻI hono kotoa ʻo e hala ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1848, ne tangutu ʻa Mele Filitingi Sāmita mo ʻene tama ko Siosefá pea mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻo ako ʻa e folofolá ʻi heʻenau kiʻi veʻe māmá pea mo e ulo ʻo e afí. Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻo e fuofua ako fakalaumālie ʻa Siosefá, ʻa ia ne ne maʻu tonu pē mei heʻene fineʻeikí ʻi honau fale fehikitakí, ʻi honau nofoʻangá, pea ʻi he toafá.1 ʻI he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí, ne manatuʻi ai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē: “ ʻI heʻeku kei siʻí, ne u ofo lahi, pea mo fakatumutumu, ʻi he fakakaukau ko ia, pea mo e falala lahi ko ia, ne ʻi heʻeku moʻuí ko e ngaahi fakahā ne foaki mo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefá … ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē pē ko e ngaahi lea ʻa e kau ākonga ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló. Ko e faʻahinga fakakaukau ko ia ne haʻu kiate au ʻi heʻeku kei siʻí kuo pikimaʻu ia ʻi he ngaahi taimi lelei mo e taimi faiangataʻa kotoa pē ʻo e taʻu ko ʻeni ʻe onongofulu tupu ʻo e ngaahi meʻa ne hoko tonu ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní, pea ʻi heni ʻi he lotolotonga ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá kuo fakamafaiʻí.” 2

ʻI he konifelenisi lahi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa ʻo e 1880, ne hanga ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí—ʻe Palesiteni Sione Teila pea mo hono Ongo Tokoní ko Siaosi Q. Kēnoni pea mo Siosefa F. Sāmita—ʻo fokotuʻu mai ki he Siasí ʻa e Mataʻi Tofe Mahuʻingá pea mo ha ngaahi vahe kehe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá “ko ha ngaahi fakahā ia mei he ʻOtuá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea mo e māmaní kotoa.” 3 Naʻe fakahaaʻi ʻi heʻenau hikinima loto tahá, ʻa hono tali ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakahaá ni, ʻo fakalahi ai ʻa e ngaahi folofola ʻo e Siasí. Fakatatau mo Palesiteni Sāmita, ne hoko maʻu pē ʻa e folofolá ko ha maʻuʻanga tokoni ʻo e “koloa fakalaumālié.” 4 Naʻá ne fakahūhū ʻa e folofolá ʻi heʻene ngaahi akonakí ʻi heʻene moʻuí kotoa, pea ʻi he lolotonga ʻo ʻene fifili ki he folofolá, ne ne maʻu ai ʻa e fakahā maʻongoʻonga ko ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e vahe 138 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻOku fakahoko mai ʻe he folofolá ʻa e ngaahi lea ʻo e ʻofa pea mo e koloa fakalaumālie.

Pea kia [kinautolu ʻoku] puputuʻu ʻo ʻikai ke nau ʻiloʻi e meʻa ke faí, te u pehē, ʻi he ngaahi akonaki kehekehe kotoa ʻoku lolotonga ʻi he māmaní: Fakatotolo e Folofolá, fekumi ki he ʻOtuá ʻi he lotu, pea mou toki lau e ngaahi tokāteline kuo ʻosi talaki ʻe Kalaisi ʻi heʻene malanga ʻi he moʻungá, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he tohi ʻa Mātiú, pea hangē ko ʻetau manatu ki he kāingalotu ʻo e kuonga muʻa ʻi he konitinēniti ko ʻení [ʻAmeliká] (III Nīfai). Ka hili ʻetau ako ʻa e ngaahi folofola fakaʻofoʻofá ni, pea mo fekumi lahi ange ki hono kāfakafa ʻo e ngaahi ongo taʻe malava ke fakatatauá ni, te mou lava ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo māmaní, pe ko ha taha pē ʻo hono ngaahi tuʻunga moʻuí ke tatau mo ia. Kuo pau ke ʻoua naʻa fakatatau ʻa e poto ʻo e tangatá ia ki he malanga he moʻungá. ʻOku nau tataki ʻa e kau muimui anga fakamelino ʻo e Kalaisí ki ha mālōlōʻanga, pea mo fakafaingamālieʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hoko ʻo haohaoa he ʻokú ne haohaoa. Kuo teʻeki ke ʻi ai ha tokotaha poto fakaetangata kuo lea ʻo hangē ko e folofola ʻa Sīsuú, “Haʻu kiate au.” Talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha poto fakaetangata kuó ne kalanga ki he kakaí ʻaki ha faʻahinga lea ʻofa pehē, pe te ne fakapapauʻi pe fakahaaʻi ʻoku ʻiate ia ha mālohi ke fakahaofi ha taha. Ko ʻene ui ʻeni ki he ngaahi foha mo e ngahi ʻofefine kotoa ʻo e tangatá: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kia kimoutolu” (Mātiu 11:28).

Kuo tali ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e uí ni, pea kuo maʻu ai ʻe ha lauiafe ha mālōlōʻanga mo ha nonga ʻoku mahulu hake ʻi he mahino ʻoku tau maʻú; neongo ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi meʻa fakamamahi ne hokó, ʻa e ngaahi taʻemanonga pea mo e ngaahi fakafepaki ne nau fouá. Ne nau nonga ʻi heʻenau ʻiloʻi he ʻikai ha tangata te ne lava ʻo fakahā pe akoʻi ha faʻahinga tokāteline pehē; he ko e moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.5

Ko e meʻa ko ē ʻokú ne fakamavaheʻi ʻa e fakalaumālie mo e fakalangi ʻo e Folofolá ʻo mahulu hake ʻi ha toe meʻá, ko e faʻahinga laumālie ko ia naʻe tohi ʻaki kinautolú pea mo e faʻahinga koloa fakalaumālie ʻokú ne ʻave kia kinautolu ʻoku nau faivelenga mo fakamātoato hono laú. Ko e anga leva ʻo ʻetau fakakaukau pe ko hotau loto ki he Folofolá, ʻoku totonu ke fenāpasi mo e ngaahi taumuʻa naʻe tohi kinautolu ki aí. ʻOku nau fakataumuʻa ke fakalahi ʻa e ngaahi fakakoloa fakalaumālie ʻo e tangatá pea fakahā mo fakafefeka ange ʻa e haʻi ʻo e vā fetuʻutaki ʻiate ia mo hono ʻOtuá. ʻOku hangē pē ʻa e Tohi Tapú, ko e ngaahiTohi Māʻoniʻoní kotoa, kuo pau ke ako ia ʻe kinautolu ʻoku fakakaukau fakalaumālie pea ʻoku nau feinga ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoni taʻe ngatá.6

Ko e lavameʻa maʻolunga taha ʻe lava ke fakahoko ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi māmaní ko haʻanau fakafeangainga kinautolu mo e moʻoni fakalangí, ke mahino kakato, mo haohaoa moʻoni, ke ʻoua naʻa faifaiangé pea lava ʻe ha sīpinga pe tōʻonga ʻa ha tangata ʻoku moʻui he māmaní ʻo fakatafoki kinautolu mei he ʻilo kuo nau maʻú. Ko e founga malu taha mo pau taha ke tulia ai e meʻa ko ia ʻoku ou ʻilo ʻi he māmaní ke “Muimui ʻi he topuvaʻe ʻo e ʻEikí,” ko e faiako maʻongoʻonga taha ia ʻi he kau faiako kotoa pē kuo faifaiangé pea maʻu ʻe he māmaní. ʻE lava pē ke tau puke ʻa e ngaahi tefitoʻi fakakaukaú, ʻa e ngaahi tokāteline mo e folofola fakalangi ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ha manavasiʻi pe ʻe lava ko ā ʻe he tokotaha tā sīpinigá ʻo fakahoko mo fai pau ʻene ngaahi tefitoʻi fakakaukaú mo fakahoko ai ʻene ngaahi tokāteliné mo e ngaahi fiemaʻú.7

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻo onopōní ʻi he folofoa ʻa e ʻOtuá mo fakamoʻoniʻi ko Sīsuú ko e Kalaisí ia.

ʻI he fakamoʻoniʻi kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou ʻilo ai ko e tohí ni, ʻa e Tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku ou pukepuke ʻi hoku nimá, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita ki he māmaní, kae fakatautau-tefito ki he kāinglotu ʻo e Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻonʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he funga māmaní, pea ʻi he meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá ne ne liliu ai ʻa e tohí ni (ʻa e Tohi ʻa Molomomá) mei hono lea totonú, pea mei he ngaahi tohitongi ʻi he ngaahi lauʻi koulá, ki he lea ʻoku tau lau he taimí ni ʻi he takafi ʻo e tohí; pea ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo e Ongoongolelei taʻe ngatá. Te ne tataki ʻa e tangatá ke ne maʻu ʻa e ʻilo ʻo e moʻoni ko ia ʻe lava ai ke fakahaofi kinautolu mo fakafoki ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá mo nau maʻu ʻa Hono nāunaú pea mo ʻui tuputupuʻa.8

Ko Kalaisi tonu pē naʻá ne veteki ʻa e ngaahi fakamaʻu ʻo e fonualotó, ʻo ne ikuna ʻa mate mo e faʻitoká ka ne toe tuʻu “ko e ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe mohé” (1 Kolinitō 15:20) … Naʻe sio tonu mo fakamoʻoniʻi ʻe [Heʻene] kau ākongá ʻa ʻene toetuʻú, pea he ʻikai lava ʻo fakafekikiʻi ʻenau fakamoʻoní. ʻOku tuʻu lelei ai ia, pea ʻoku moʻoni mo tolonga.

Ka ko e fakamoʻoni pē ko ā ʻeni te tau fakafalala ki aí? ʻOku ʻikai nai ha toe meʻa ka ko ha fakamoʻoni pē ʻa ha kau ākonga ʻo e kuonga muʻá ke fakafalala ai ʻetau ʻamanaki leleí? Fakafetaʻi ki he ʻOtuá he ʻoku tau maʻu ha ngaahi fakamoʻoni lahi ange. Pea ʻoku hanga ʻe he fakamoʻoni makehe ko ia ʻoku tau maʻú ʻo fakafaingamālieʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa e kau ākonga ʻi he kuonga muʻá. Tau vakai ki he Tohi ʻa Molomoná; ʻokú ne fakamoʻoni ki he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻo mahino taʻe toe veiveiua; ʻe lava ke tau vakai ki he Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakahā ʻo e kuonga fakakosipelí ni, pea ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakamoʻoni ʻoku mahino mo fakamatalaʻi lelei. Kuo tau maʻu e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻŌliva Kautelé, pea mo e fakamoʻoni ʻa Sitenei Likitoní, naʻa nau mamata ki he ʻEiki ko Sīsuú—ko e tokotaha tatau pē ia naʻe tutuki ʻi Selusalemá—pea naʻá ne fakahā ia kia kinautolu [vakai, T&F 76:22–24].9

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi folofola ai naʻe liliu ʻi he meʻa-foaki ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, he naʻe fakahā ʻe he leʻo ʻo e ʻOtuá ki he kau fakamoʻoni ʻe toko tolú naʻe liliu ia ʻi he meʻafoaki pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea ʻoku moʻoni ia. Naʻe fakahā mo fakamoʻoniʻi ʻe he kau fakamoʻoni ʻe toko tolú ʻa hono moʻoní, pea ne ʻi ai mo ha kau fakamoʻoni kehe ʻe toko valu, makehe mei he Palōfita ko Siosefá, ne nau fakahaaʻi naʻa nau mamata mo ala ki he ngaahi lauʻi peletí, pea mo mamata ki he tohitongi naʻe ʻi aí, pea ʻoku nau ʻiloʻi moʻoni naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi lauʻi peleti ko ia naʻe liliu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. 10

Ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe hoko ai ʻa Siosefa Sāmita ko ha meʻa-ngāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono ʻomi ki he toʻutangatá ni, kuo ʻosi liliu ia ki he lea faka-Siamané, Falaniseé, Tenimaʻaké, Suisalaní, Uēlesí, Hauaiʻí, Hinituú, Sipeiní, mo e lea faka-Hōlaní, pea kuo pau ke liliu ʻa e tohí ni ki ha toe ngaahi lea fakafonua kehe lahi, pea fakatatau mo e ngaahi kikite ʻoku ʻi aí, pea mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ne fou mai ʻia Siosefa Sāmitá, kuo pau ke ʻoatu ia ki he puleʻanga, faʻahinga, mo e kakai kotoa pē ʻi he lalo langí ni kotoa, kae ʻoua kuo maʻu ʻe he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa ʻo ʻĀtamá ha faingamālie ke fanongo ki he ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻi hono fakafoki mai ki māmani ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.11

Pea ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā ʻene ngaahi taumuʻá ki he kau Leimaná ʻi hono taimi pē ʻoʻona pea mo ʻene founga, he ʻikai ai ha toe veiveiua ʻi he fakakaukau ʻanautolu ʻoku tui ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná—he ʻoku famahino taʻe toe veiveiua ʻi he tohí ni ʻa e moʻoni ko ʻení, ka ko e founga fakaikiiki ʻo ʻene fakahokó, pea mo e faʻahinga faʻunga te ne fakaʻaongaʻi ke fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻá ʻi he meʻá ni, ko ha meʻa ia ʻoku fūfūnaki mei he ngaahi meʻa ko ia kuo ʻosi fakahaá. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻangāue ʻoku tau ʻiló, ko e Tohi ʻa Molomoá.12

ʻOku ou pehē ai ki hoku ngaahi tokouá ʻoku ʻi he tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni nāunauʻia taha kuo faifaiangé pea fakahā ki he māmaní, kuo fakahā ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻo kakato ange mei honau tuʻunga ne muʻaki fakahā ai ki muʻa ʻi he māmaní; pea ko e meʻá ni, ko hono fakahoko ia ʻo e talaʻofa ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻe fakahā ʻa mui ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa ki he māmaní ne fufuuʻi talu mei hono faʻu ʻo e māmaní; pea kuo fakahā kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo fou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.13

ʻOku ou tui ki hono fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí, koeʻuhí he kuó u haʻu ʻo ofi ange ke u maʻu ʻa e ʻilo totonu ko ia ko e Kalaisí ʻa Sīsuú, ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻo tuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ʻoku tuʻu ʻi he tohí ni, ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe mamata kiate Ia, mo fanongo kiate Ia, pea ne ne maʻu e ngaahi fakahinohinó meiate Ia, pea ne ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ko iá, pea kuó ne tuʻu ai he ʻahó ni ʻi he ʻao ʻo e māmaní ko e fakamoʻoni maʻongoʻonga fakamuimui taha, ʻoku moʻui, ki he fakalangi ʻo e misiona ʻo Kalaisí pea mo Hono mālohi ke huhuʻi e tangatá mei he mate fakaesinó, pea mei he mate ʻangauá foki ʻa ia ʻe muimui mai ʻi he angahala ʻa e tangatá, ʻo makatuʻunga ʻi he talangataʻa ki he ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.14

Ako e ngaahi folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí ke ke maʻu ʻa e ʻilo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

Kuó u fakatokangaʻi ʻene hoko tonu kiate au ʻi heʻeku lau ha ngaahi kupu ʻo e Folofolá, ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié ki heʻeku fakakaukaú ha maama foʻou, mo ne fakaʻilo ki heʻeku fakakaukaú mo ʻeku mahinó ha meʻa ʻoku hā foʻou kiate au, neongo ʻa ʻeku feangainga mo e Folofolá pea mo ʻeku faʻa toutou lau iá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha faʻahinga māfihunga kehe kuó u fakatokangaʻi ʻoku haʻu fakataha mo ʻete lau e folofola ʻa e ʻOtuá, ko e taimi pē ʻoku lau ai, ʻoku fokotuʻutuʻu ia ke ne fakafoʻou ʻa e moʻuí, ke ne fakaake ʻa e laumālie ʻo e tangatá, pea mo tohoaki mai ia ke ofi, ʻo kapau ʻe lava, ki he matavai mapunopuna ʻo e māmá, moʻoní, potó, ʻofá pea mo e ʻiló. Ko ia ai, ko ha meʻa lelei ia ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau lau maʻu pē e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea hangē ko ia kuo ʻosi fakamatalaʻi ʻe he kau ʻUluaki Kaumātuʻa ʻo e Siasí mo e fakakaukau ke fakamahinoʻi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ke mahino ki he fānau ʻa e tangatá.

Pea ʻi hono lau e folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku totonu ke tau fakakaukauʻi ʻa ʻene kaunga kia kitautolu ʻi hotau tuʻungá pea mo e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí, pea ʻoku totonu ke tau fakakaukau pe ʻoku tau talangofua ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e Ongoongoleleí pe ʻikai, pea ʻoku tau maʻu nai ʻa e Laumālié ʻi hotau lotó he ko ia ʻoku ʻalu fakataha mo e ngāué pea mo e folofola ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai totonu ke tau lau pē koeʻuhí ke pehē ne tau ʻosi lau; ka ʻoku totonu ke tau lau ia ʻaki ʻa e laumālié pea mo mahino, koeʻuhí ke ʻaonga kia kitautolu, pea mo fakahaaʻi ʻa e moʻoní, ki he lahi taha ʻe lavá, pea mo mahino kia kitautolu, pea ke lava ʻo fakatōkakano ki hotau ʻatamaí ke ʻoua naʻa teitei toe mole meia kitautolu, ka ke ʻia kitautolu ʻo hangē ha matavai mapunopuna ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá, pea ke hoko ia ko ha maʻuʻanga pau ʻo e moʻoní, mo e māmá, ʻo e fiefiá pea mo e nongá ʻi hotau lotó maʻu ai pē.15

Ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku totonu ke nau maheni mo e folofola ʻoku lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú, ki he lahi taha te nau lavá, kae tautau-tefito ki he ngaahi lea kuo leaʻaki mo lekooti ʻe he kau ʻaposetoló, pea mo ia ne folofola tonu ʻaki ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke lau fakalelei ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku totonu foki ke lau mātuʻaki tokanga moʻoni mo e tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e ngaahi folofola ʻeniʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí pea ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoní, kae ʻikai ko e fehālākí, ʻi ʻikai ko ha lea pē mo e fakakaukau ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ko ha ngaahi talanoa lōloa pe talanoa faʻu, ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau pē, ka ko e moʻoní ia, ko e folofola ʻa e ʻOtuá, he ko e folofola ʻa e ʻOtuá ko e moʻoní ia, pea ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku totonu ke mahino kakato ki hotau ngaahi ʻofefiné, mo hotau ngaahi fohá, ki heʻetau ngaahi tamaí mo ʻetau ngaahi faʻeé. Tau ʻilo muʻa ʻa e moʻoní he ko e moʻoní te ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he fehālākí, mei he talatupuʻá, mei he ngaahi anga tukufakaholo ʻoku halá, mei he ʻilo fakasaienisi ʻoku loí pe faʻahinga saienisi ko iá, pea mei he fakakaukau fakavalevale ʻa e tangatá pe fakakaukau fakapoto maumau taimi ʻo e māmaní. Kapau te tau lava ʻo ako ʻa e moʻoní, te tau tauʻatāina mei he ngaahi fehālākí pea mei he mālohi ʻo e koví ʻoku mātuʻaki mālohi ʻi he māmaní.

… ʻOku tau fie maʻu hotau ngaahi fohá mo hotau ngaahi ʻofefiné ke nau ʻilo e moʻoni ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e ngaahi fakakaukau fakavalevale ʻo e māmaní pea ʻoku mau fie maʻu ke mou ako ʻa e ngaahi tohi ko iá he ko ia te mou maʻu mei ai e ʻilo ki he folofola ʻa e ʻEikí kia kitauolú.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi hotau kakai leleí ʻoku nau lau ha ngaahi tohi lahi ʻoku pulusi he ʻaho ní, ʻoku ui ko ha ngaahi talanoa faʻu ʻoku manakoa ka ʻoku ʻikai maʻu hanau taimi ke nau lau ai e Folofola ʻa e ʻEikí. ʻOku lahi ha ngaahi tohi heni ʻoku fakaʻofoʻofa, ka ko e ngaahi fakakaukaú ʻoku faʻa fakamatalaʻi ʻaki pē ha ngaahi lea ʻoku ongo fakaʻofoʻofa, mo ha ngaahi sētesi ʻoku fehokotaki lelei pe ko ha ngaahi ongo ʻoku hangē ha ngaahi matalaʻi ʻakau ʻoku matala ʻi ha vaʻá ka ʻoku ʻikai hano aka. Ko e moʻoni ko ē ʻoku moʻoní te mou lava ʻo maʻu ia mei he ngaahi tohi kuo fakatahaʻi ko e ngaahi folofolo ke ngāue ʻaki ʻe he Siasí. Kuó u fakatokangaʻi ha tokolahi ʻo hotau kakaí ʻoku lelei ange ʻenau lau ʻa e ngaahi meʻa kuo tohi ʻe he kau faʻutohi manakoá, ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Kuo ʻikai ke nau ʻiloʻi e meʻa ko ia fekauʻaki mo e ʻelito moʻoni ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo pe mahino ko ia fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e puleʻanga kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá ke pukepuke ai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku nau ʻilo lahi ange ki he ngaahi talanoa faʻu ʻoku lōloá ʻi heʻenau ʻilo ki he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá—ʻio, ʻo lahi fau.16

ʻOku fakaofo ʻe te fanongo ki he lahi fau ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku toutou ʻomai ki he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí, pea mo ha niʻihi kehe ʻo hoku kaungā ngāue ʻoku nau ʻi he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá, ko e fie maʻu fakamatala ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa faingofua taha fekauʻaki mo e Ongoongoleleí. ʻOku laungeau e ngaahi fehuʻi, mo e ngaahi fetuʻutaki, pea mo e ngaahi tohi ʻoku toutou ʻomi kia kinautolu, ko ha kole fakamatala pea mo ha faka-hinohino ʻi ha ngaahi meʻa kuo ʻosi hiki mahino pē ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá—ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, Mataʻi Tofe Mahuʻingá, pea mo e Tohi Tapú—ka ʻoku ngalingali ko e tokotaha kotoa pē ʻoku lava ʻo laukonga ʻoku totonu ke mahino ki ai.17

Kuo tau maʻu ʻi he ongoongoleleí ʻa e moʻoní. Pea kapau leva ko ia, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku pehē ia, pea tā ʻoku ʻaonga ʻetau kihiʻi ngāue kotoa ke mahino kia kitautolu ʻa e moʻoní, ki he tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē, pea vahevahe ia ʻi he laumālié pea mo ako fakahoko ia ki heʻetau fānaú… . ʻOku totonu ke fai ʻeni ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻi he ʻapí, ʻi ha ngaahi tefitoʻi fakakaukau, ʻo akoʻi pea ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei… . . Fakamoleki ha miniti ʻe hongofulu ke lau ai ha vahe mei he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ki muʻa peá ke toki foki ʻo mohe, pe ki muʻa peá ke toki ʻalu ki hoʻo ngāue fakaʻahó. Fafangaʻi hoʻomou moʻui fakalaumālié ʻi ʻapi, pea pehē pē ʻi he feituʻu ʻoku kakaí.18

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • ʻOku anga fēfē hano tataki ʻe he folofolá “ki he mālōlōʻanga ʻo e kau muimui ʻo Kalaisí” pea fakafaingamālieʻi ai kitautolu ke tau haohaoa? Kuó nau tokoniʻi fēfeeʻi kimoutolu ke mou hoko ai ko ha tokotaha muimui ʻo Kalaisi?

  • Ko e hā ʻa e “ngaahi taumuʻa ne hiki ai ʻa e folofolá”? ʻOku nau fakamālohiʻi fēfē ʻa e haʻi ʻo e feohi” ʻi hotau vā mo e ʻOtuá?

  • Ko e hā hoʻo ongo ʻi hoʻo lau ʻa e folofolá? Ko e hā hano lahi ʻo ʻetau ako e folofolá?

  • Ko e hā ha potu tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pe Mataʻi Tofe Mahuʻingá kuó ne fakamālohia lahi taha hoʻo fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū? Ko e hā ha ngaahi potu tohi kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo e uiuiʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfeeʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni he lotolotonga ʻo e hako ʻo e kakai ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi “tefitoʻi moʻoni nāunauʻia taha kuo faifaiangé pea fakahā ki māmani” ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá? Ko e hā ha lelei kuo fai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ke mātuʻaki lau fakalelei ʻa e folofolá? Ko e hā hano ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fai peheé? Ko e hā ha founga kuo ola lelei taha ai hoʻo lau mo ako kinautolú?

  • ʻE anga fēfē haʻatau fakapapauʻi mo hotau ngaahi fāmilí ʻoku ʻikai ke tau tuku ʻa e ngaahi tohi manakoá, televīsoné, mo e ngaahi fakafiefia kehé ke muʻomuʻa ia ʻi heʻetau ako ʻo e folofolá?

  • Ko e hā hano mahuʻinga ʻo hono ako fakafoʻituitui fakaʻaho pea mo fakafāmili ʻo e folofolá? Kuo ola fēfē haʻo fakakau atu hono ako ʻo e folofolá ki hoʻo moʻui femoʻuekiná pe ko e moʻui femoʻuekina ʻa e fāmilí?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. See Edward H. Anderson, “A Biographical Sketch,” in Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 529.

  2. Gospel Doctrine, 493.

  3. ”Fiftieth Semi-Annual Conference,” Millennial Star, 15 Nov. 1880, 724.

  4. Gospel Doctrine, 45.

  5. Gospel Doctrine, 128.

  6. Gospel Doctrine, 45–46.

  7. Gospel Doctrine, 3–4.

  8. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 5:29.

  9. Gospel Doctrine, 444–45; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  10. Gospel Doctrine, 466.

  11. Gospel Doctrine, 481.

  12. Gospel Doctrine, 378.

  13. Gospel Doctrine, 45.

  14. Gospel Doctrine, 495.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 6 Feb. 1893, 2; paragraphing added.

  16. ”Reading,” Young Woman’s Journal, Aug. 1917, 412–13.

  17. In Conference Report, Apr. 1915, 138.

  18. Gospel Doctrine, 301–2.

ʻĪmisi
first Hawaiian Book of Mormon

Ko e tatau ʻo e Tohi Molomona ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá ʻi hono fuofua pulusi he lea faka-Hauaiʻí, 1905. Fakataha mo e lilu ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá, ne foaki ki ai ʻi he fakatapui ʻo e konga kelekele ʻo e Temipale Hauaiʻí he 1915.