Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 15: Ko e Fakamoʻui ʻo e Fānau Valevalé


Vahe 15

Ko e Fakamoʻui ʻo e Fānau Valevalé

Ko e fānau valevale ʻoku mate teʻeki ke nau aʻusia ʻa e taʻu ʻoku ala fakamāuʻia aí, ʻoku huhuʻi kinautolu ʻe he taʻataʻa ʻo Kalaisí.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Neongo ne ʻiloʻi tonu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e mamahi, taʻelata, pea mo e ʻofa ʻoku ʻi ha mālōlō ʻa ha kiʻi valevale, ka ne hoko ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e fānau valevalé ko ha meʻa fakalotolahi mo fakalaumālie. ʻI he vahaʻa ʻo e 1869 mo e 1898, ne ne telio ai ha toko hiva ʻo ʻene fānaú.

ʻI he hili ʻo e mālōlō ʻo ʻena taʻahine lahi ko Mesi Siosefiné he ʻaho 6 ʻo Sune 1870, ne ne fakahaaʻi heni ʻa e lahi ʻo ʻene mamahí: “ ʻOiauē ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻi e lahi ʻo ʻeku ʻofa heʻeku kiʻi taʻahiné, he ko e maama mo e fiefiaʻanga ia ʻo hoku lotó. ʻI he pongiongi ki muʻa pea toki mālōloó, hili haʻana ʻā pē ʻo ʻaho mo ia, he naʻá ku tokangaʻi ia ʻi he pō kotoa pē, ne u pehē ange leva ki ai, ʻNe ʻikai ke siʻi mohe ʻeku pelé he poóni kakato.ʻ Ne kalokalo pē hono kiʻi ʻulú mo pehē mai, ʻTe u toki mohe he ʻahó ni, papa.ʻ ʻOiauē! ʻene mahuhuhuhu ʻa e ngaahi foʻi lea ko iá ki hoku mafú. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u tui ki ai, he ko ha leʻo kehe ia, pea naʻe ʻuhinga ia ki he mohe ʻo e maté pea ko e meʻa pē ia ne siʻi hokó. Pea, ʻOi! ʻa e pulonga ʻa e maama ʻi hoku mafú. Pea ʻaoʻaofia mo e ʻīmisi ʻo e langí ʻi hoku laumālié ʻo teitei mole…. He ne ke hoko ko ha meʻa ʻofa fakalangi fakahangatonu ki hoku mafutefuá.”1

ʻI he ʻaho 6 ʻo Siulai 1879, ne fakamatalaʻi ai ʻe Siosefa F. Sāmita ʻene tengihia siʻi mālōlō hono ʻofefine ko Lonitaá: “Ne u hapai ia ʻi ha pilo, ʻo u fua takai he loto falé, ne toe ake mai ka ne siʻi moʻui pē ʻi ha meimei houa ʻe taha nai pea toki mālōlō pē ʻi hoku umá he 1:40 pongipongí. Ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻi e lahi ʻo ʻemau mamahí. Ko e mālōlō ʻaki ʻeni hono nima ʻi homau kiʻi fāmilí. Ko hono kotoa ia ʻo ʻema kiʻi fānau ʻofeiná! ʻOiauē! ʻOtua tokoni mai muʻa ke ma matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí ni!” 2

Ka ne ne maʻu ha fakafiemālie ʻi heʻene ʻilo ʻe, makatuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ha lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻene kiʻi fānau ʻofeiná. ʻI he mālōlō hono ʻofefine ko Luté he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1898, ne ne maʻu ai ha fakahā nāunauʻia: “ ʻOiauē ʻa ʻeku moʻuí! He ne u mamata ki he mafao mai e ongo nima ʻo ʻeku faʻē ʻofeiná ʻo talitali lelei mo fekita mo e kiʻi laumālie nāunauʻia kuo huhuʻi ʻo ʻeku kiʻi pelé! ʻE hoku ʻOtua! Ko ha vīsone nāunauʻia ʻeni, pea ʻoku ou fakafetaʻi atu ai kiate koe! Pea kuo ʻosi kau atu foki ki he fale ʻo ʻeku Tamaí ʻa hoku fanga kiʻi ʻofaʻangá; ʻo ʻikai ko ha fānau hopoate, ka ko ha ngaahi laumālie ʻoku nau maʻu kakato ʻa e mālohí mo e nāunaú pea mo e ngeiá! Fonu ʻi he poto, fiefia, ʻaloʻofa, pea mo e moʻoni.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻOku huhuʻi ʻa e fānau iiki ʻoku mālōlō teʻeki hoko e taʻu ʻe ala fakamāua ai kinautolú

Ko e fānau iiki ʻoku ʻave kei valevale mo haohaoa pea teʻeki hoko honau taʻu ʻe ala fakamāua ai kinautolú, mo ʻikai ke nau lava ʻo fai ha faʻahinga faiagahalá, ʻoku fakahā mai ʻe he ongoongoleleí ʻoku huhuʻi kinautolu ia, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi kia kinautolu. Pea naʻa mo e maté ʻoku ʻikai hano mālohi kia kinautolu. ʻOku huhuʻi kinautolu ʻe he taʻataʻa ʻo Kalaisí, pea ʻoku pau honau fakamoʻuí o hangē ko e hoko mai ʻa e maté ki he māmaní ʻi he hinga ʻa ʻetau ʻuluaki mātuʻá….

… ʻOku maʻu ʻe hotau ngaahi kaungā-meʻa ʻofeina ko ʻeni kuo toʻo atu siʻenau fānaú, ha ʻuhinga lahi ke nau fiefia pea mo vīkiviki, ʻo aʻu ai pē ki he lotolotonga ʻo ʻenau ongoʻi mamahi ʻi he mole fakataimi honau kiʻi ʻofaʻangá. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa; ʻoku nau ʻilo pau kuo mālōlō siʻenau kiʻi tamá ʻoku ʻikai haʻane angahala. Ko e fānau peheé ʻoku nau ʻi he fatafata kinautolu ʻo e Tamaí. Te nau maʻu ʻa honau nāunaú pea mo honau hākeakiʻí, pea he ʻikai taʻofi meia kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻanautolú; he, ko hono founga puleʻi ʻo e langí, pea mo e fakapotopoto ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻokú ne fakahoko lelei ʻa e meʻa kotoa peé, ko kinautolu ko ia ʻoku mālōlō ʻi he tuʻunga ko e fānau valevalé ʻoku ʻikai haʻanau kaunga ʻanautolu ki heʻenau maté, he ko kinautolú, ʻoku teʻeki ke nau maʻu ʻa e ʻilo mo e poto ke nau tauhi kinautolu pea mo mahino kia kinautolu ʻa e ngaahi lao ʻo e moʻuí; pea koeʻuhí ko e poto mo e ʻaloʻofa mo e founga pule ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻa nau mei maʻu kapau naʻe tuku ke nau moʻui ʻi he kakanó ʻe foaki ia kia kinautolu ʻi he hili ʻo e moʻui ko ʻení. He ʻikai mole ha meʻa meia kinautolu ʻi hono toʻo peheʻi atu kinautolú….

ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi fiemālie ai ʻi he foʻi moʻoni ko ia te u toe fetaulaki mo ʻeku fānau kuo nau fakalaka atu ʻi he veilí; Kuo mālōlō haʻaku fānau ʻe niʻihi, pea kuó u ongoʻi ʻa e ngaahi ongo kotoa pē ʻoku ala maʻu ʻe ha mātuʻa, ʻi he mole ʻo ʻeku fānaú. Ne u ongoʻi lahi ia, he ʻoku ou ʻofa ʻi he fānaú, kae tautautefito ʻeku ʻofá ki he fānau valevalé, ka ʻoku ou ongoʻi fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi heʻeku ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, he kuó u maʻu he taimí ni ha falala kakato ki heʻene folofolá pea mo ʻene talaʻofa te u toe maʻu ʻi he kahaʻú ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻaʻakú, pea ʻe kakato ai mo ʻeku fiefiá. He ʻikai taʻofi au mei ha faingamālie pe tāpuaki ʻoku ou taau mo ia pea ʻe foaki lelei mai ia kia au. Ko ia, ko e meʻafoaki mo e tāpuaki kotoa pē ʻoku ou taau mo ia, te u maʻu ia, ʻo tatau ai pē ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti, kae kehe pē ke tau fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea mo pehē ʻi hoku lotó, “Naʻe foaki ʻe [he ʻEikí] pea kuo toʻo atu ʻe [he ʻEikí]; fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo [e ʻEikí]” [vakai, Siope 1:21]. Ko e faʻahinga ongo ʻeni ʻoku totonu ke tau maʻu ʻo fekauʻaki mo ʻetau fānaú, pe ko hotau kāingá, pe ngaahi kaungā-meʻá, pe ko e hā pē ha faʻahinga tūkunga ʻo e moʻuí ʻe ui ke tau foua.4

ʻI he hili ʻo e toetuʻú, kuo pau ke tupu ʻa e sino e kiʻi tamasiʻí ke lahi tatau mo hono laumālié.

Te tau fiemālie pē nai ke sio ʻoku kei siʻi pē ʻa e sino ʻo e fānau ne tau telio ʻi heʻenau mālōlō kei īkí, ʻi he ngaahi kuonga taʻe faʻalaua ʻo ʻitānití? ʻIkai! ʻE pehē pē mo ha ʻikai fiemālie ʻa e ngaahi laumālie naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi sino ʻo ʻetau fānaú ke kei nofo ai pē ʻi he tuʻunga ko iá. Ka ʻoku tau ʻiloʻi he ʻikai fakamālohiʻi ʻetau fānaú ke nau nofo ai pē ko e fānau ʻi he faʻahinga lahi ko iá, he naʻe fakahā mei he ʻOtuá, ʻa e matavai mapunopuna ʻo e moʻoní, ʻo fakafou mai ʻi he palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he kuonga fakakosipelí ni, ʻe hoko ʻi he toetuʻu ʻo e maté, ko e fānau ko ia ne telio ʻi honau tuʻunga ko e fānaú te nau toetuʻu mai ʻi honau tuʻunga ko ia ne telio ai kinautolí; pea ʻe toki kamata leva ke tupu. ʻE kamata mei he ʻaho ʻo e toetuʻú, ʻa e tupu ʻa e sinó kae ʻoua kuo aʻu ki he lahi totonu ʻo hono laumālié, ʻo tatau ai pē pe ko e tangata pe fefine. Kapau ʻe maʻu ʻe he laumālié ʻa e poto ʻo e ʻOtuá pea mo e vilitaki ʻa e ngaahi laumālie fakamatelié, he ʻikai ke toe lava ʻo fakalato ia ʻaki ha meʻa ʻoku toe māʻulalo ange heni. ʻOku mou manatuʻi naʻe fakahā mai naʻe ʻaʻahi ʻa e laumālie ʻo Sīsū Kalaisí ki ha taha ʻo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻo fakahā ia kiate ia, mo fakahā pe ko hai ia, ko e ʻAlo tatau pē ia ʻo e ʻOtuá naʻe pau ke hāʻele mai ʻi he vaeuaʻanga mālie ʻo taimí. Ne ne pehē ʻe hā ia ʻi he kakanó ʻo hangē tofu pē ko ʻene hā ki he palōfita ko iá [vakai, ʻEta 3:9, 16–17]. Naʻe ʻikai ko ha kiʻi tamasiʻi siʻi ia; ka kuo fatutangata, ko ha laumālie kuo fuʻu lahi; ʻo maʻu ʻa e lahi ʻo e tangatá pea mo e fōtunga ʻo e ʻOtuá, ko e lahi tatau pē ia mo e taimi ne hāʻele mai ai ʻo maʻu hono sinó pea fakatupulaki ia ki he lahi totonu ʻo hono laumālié.5

Ko e laumālie kotoa pē ʻoku haʻu ki māmani ke maʻu ha sino ko e foha pe ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú ne maʻu ʻa e poto mo e ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻe ala maʻu ʻe ha foha mo ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e moʻui kimuʻa ʻi he māmaní, pe ʻi māmani, ka ko e laumālié, ko e taimi ʻoku fakamavaheʻi ai mei he sinó, ʻoku mole ai meia kinautolu ʻa e sino ʻoku meimei tatau ai mo e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku tala ʻo pehē ko e ʻOtuá ko ha laumālie, pea ko kinautolu ʻoku hū kiate iá ʻoku totonu ke nau hū ʻi he laumālie mo e moʻoni [vakai, Sione 4:24]. Ka ko ha laumālie ia ʻokú ne maʻu ha sino ʻo e kakano mo e ngaahi hui, ʻoku ongoʻi ngofua ʻo tatau mo e sino ʻo e tangatá pea koeʻuhí ke tau tatau mo e ʻOtuá mo Sīsū, kuo pau ke maʻu ʻe he tangata kotoa ha sino. ʻOku tatau ai pē ia pe ʻe aʻu ʻo fuʻu lahi ʻa e ngaahi sino ko ʻení ʻi māmani, pe ko haʻane tali ʻo toki tupu ʻo fuʻu lahi ʻi he maama ka haʻú, fakatatau mo e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuo pau ke tupu ʻa e sinó ia, ʻo tatau ai pē pe ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti, ki he lahi totonu ʻo e laumālié, pea ko e taimi ko ia ʻoku ʻikai maʻu ai ʻe he faʻeé ha faingamālie mo ha fiefia ke ne ohi hake ʻa e pēpeé ʻo aʻu ki haʻane fuʻu lahi ʻi he moʻui ko ʻení, koeʻuhí ko e ngāue ʻa e maté, ʻe toe foaki foʻou ki ai ʻa e faingamālie ko iá ʻi he hili ʻo e moʻui ko ʻení, pea ʻe fiefia ai ki he taupotu tahá ʻo laka ange ʻi he meʻa ne ne mai malava ʻi he moʻui ní. ʻI heʻene fakahoko ia ʻi he maama kahaʻú, ʻe fakahoko ia ʻi he ʻilopau he ʻikai teitei taʻe malava; ka ʻi māmaní, ʻoku taʻe ʻiloa hono ikuʻangaá kae ʻoua kuo tau lavaʻi ʻa e siví.6

Ko e ngaahi laumālie ʻo ʻetau fānaú ʻi heʻeki ke nau omi kia kitautolú, ʻoku taʻe faʻamate, pea ʻi he hili ʻo e mate fakaesino ʻo honau laumālié, ʻe hangē pe ia ko honau tuʻunga ki muʻa pea nau toki omí. ʻOku nau tatau tofu pē mo e fōtunga ko ia ʻoku nau ʻi ai kapau ne nau hā mai ʻi he kakanó, ke tupu ʻo matuʻotuʻa, pe ko hano fakatupulaki honau ngaahi sino fakamatelié ki he lahi totonu ʻo honau ngaahi laumālié. Kapau te mou lava ʻo mamata ki ha taha ʻo hoʻomou fānaú ʻi haʻanau mate, ʻe hā atu ia ʻi he tuʻunga te mou ala ʻilo ai kinautolú, ʻa ia ko hono tuʻunga kei siʻí; ka ʻo kapau ʻe haʻu ia kia koe ko ha talafekaku mo ha mea moʻoni mo mahuʻinga, ʻe hā atu ia ʻo hangē ko e laumālie ʻo e foha ʻo Pīsope ʻEtuate Hanitaá (ʻa ia ne mate kei siʻisiʻi) ka ne hā mai kiate ia, ʻi he fōtunga ʻo e tangata lahi, ʻo fakahā ia ki heʻene tamaí, mo tala ange: “Ko ho fohá au.”

Naʻe ʻikai mahino ʻeni ia kia Pīsope Hanitā. Peá ne ʻalu ai ki heʻeku tamaí ʻo ʻeke ange: “Hailame, ko e hā hono ʻuhinga ʻo e meʻa ko ʻení? Ne u tanu hoku fohá ʻoku kei siʻisiʻi, ka ne hā mai ia ko ha tangata lahi—ko ha talavou fakaʻeiʻeiki, nāunauʻia, ʻo tala mai ko hoku fohá ia. Ko e hā ʻoku pehē aí?”

Ne tala ange ai ʻe heʻeku tamaí (ʻe Hailame Sāmita, ko e Pēteliaké) ne ʻosi fuʻu lahi pē ʻa e Laumālie ia ʻo Sīsū Kalaisí ki muʻa pea toki ʻaloʻi mai ki māmaní; pea ʻoku pehē pē mo ʻetau fā- naú ne nau ʻosi fuʻu lahi pē kinautolu mo maʻu ʻa e lahi totonu ko iá ʻi heʻenau kei laumālié, ki muʻa pea nau toki omi ki he moʻui fakamatelié, ko e faʻahinga lahi tatau pē ia te nau maʻu ʻi ha hili haʻanau mālōlō mei he moʻui fakamatelié, pea ʻe pehē pē haʻanau hā mai ʻi he hili ʻo e toetuʻú, ʻo ka ʻosi ʻenau ngāué.

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e kiʻi valevale ne tanu ʻi heʻene mālōloó ʻe tuʻu hake ia ʻi he toetuʻú ko ha kiʻi tamasiʻi pē; peá ne tuhu ai ki ha faʻē ʻa ha kiʻi pēpē ne ʻosi mate, mo ne pehē ange ki ai: “Te ke toe maʻu pē ʻa e fiefia, mo e fiemālie, pea mo e nonga ke toe ohi hake hoʻo kiʻi pēpeé, ʻi he hili ʻo ʻene toetuʻú, kae ʻoua kuo fuʻu lahi hono laumālié.” ʻE hoko pē ʻa e toe fakafokí, mo e tupú, pea mo e fakalakalaká, ʻi he hili ʻo e toetuʻu mei he maté. ʻOku ou saiʻia ʻi he foʻi moʻoni ko ʻení. ʻOkú ne ʻomi ha fiefia mo ha nēkeneka lahi pea mo ha loto fakafetaʻi ki hoku laumālié. Fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi heʻene fakahā mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.7

ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he fānau valevale ʻoku mālōloó.

Kapau ne tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ki he laumālie ʻo e moʻoní ʻi heʻetau moʻuí, te tau ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻetau fānau kuo nau mālōloó, pea he ʻikai ke tau lava ʻe tautolu ʻo ʻai ke toe lelei ange, ʻo kapau ne tau maʻu ha faingamālie ke fai pehē; pea ʻikai ko ia pē ka he ʻikai toe lelei ange honau tuʻungá kapau ne tau lava ʻo fakafoki mai kinautolu ki heni, tuʻunga ʻi he ʻuhinga ko ʻení, ko e lōloa ange ʻo e ʻi he māmaní ha tangata, ʻe faingamālie ke hoko ai ha palōpalema mo tuʻu fakatuʻutāmaki ki ai, pea ʻe toe hilifaki atu mo ha ngaahi fatongia ki ai ʻa ia ʻe ala lava ke ʻikai maʻu ai ʻe hono hako ʻi he kahaʻú ʻa e fiefiá mo e hākeakiʻí.8

Ko ha meʻa mātuʻaki faingataʻa ke te lea ʻaki ha faʻahinga meʻa ʻi he lolotonga ʻo e taimi mamahí mo e tēngihiá ke hangē ha meʻa-ʻofa ke ne foaki ha fakanonga he taimi pē ko iá ki he ngaahi loto mamahi ʻo kinautolu ʻoku pulongá. Ko e ngaahi mamahi peheé ʻe toki lava pē ʻo huʻi kakato atu ʻi ha ʻosi atu ha taimi lahi pea mo e tokoni ʻa e laumālie leleí ki he ngaahi loto ʻo kinautolu ʻoku pulongá, ʻa ia ʻe lava ke fakafiemālieʻi ai kinautolu ʻi haʻanau ʻamanaki lelei ki he kahaʻú… . . Kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku toe kovi ange ia ʻi he maté. ʻI he ngaahi ongo mo e ʻilo pea mo e mahino ʻoku ou lolotonga maʻu fekauʻaki mo e moʻuí mo e maté, ʻe sai ange ā kiate au ke u muimui ʻi heʻeku kiʻi fānau kotoa pē ki honau tanuʻangá ʻoku nau kei haohaoa mo maʻa, ʻi haʻaku vakai ki haʻanau lalahi hake ʻo hoko ko ha kau tangata mo ha kau fefine ʻo fakamaaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga kovi ʻo e māmaní, kae ngalo ʻa e Ongoongoleleí, ngalo mo e ʻOtuá pea mo e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí, pea tafoki ai mei he ʻamanaki lelei pē taha ki he pale taʻengatá mo e hākeakiʻí ʻi he maama ka haʻú.9

Kapau te tau faivelenga, kuo pau ke tau toe fakataha mo ʻetau fānaú ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Naʻe pau ke tō ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki heʻenau ngaahi tamaí, ko ha fakamelomelo ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻoku teu fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí ʻi he Kuonga Fakakosipeli ʻo e Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá, ki he huhuʻi ʻoe pekiá mo e silaʻi ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá, telia naʻa taaʻi ʻaki ʻa māmani kotoa ha malaʻia lahi pea mo fakaʻauha ʻi heʻene toe hāʻele maí.10

Kapau te tau moʻui pea tafoki mei he moʻoní ʻe fakamāvahevaheʻi ai kitautolu ʻi ha ngaahi taʻu taʻe fakangatangata ʻi ʻitāniti, mei he feohi mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. He ʻikai ke tau maʻu ha totonu kia kinautolu, pea he ʻikai haʻanau totonu kia kitautolu. He ʻe ʻi ai ha vanu he ʻikai lava ke toe fai ha fekolosiʻaki ai ʻi hotau vahaʻá. Ka ʻo kapau te tau mate ʻi he tuí, kuo tau moʻui angatonu, ʻoku ʻa Kalaisi kitautolu, pea ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻa e pale taʻengatá, he kuo tau maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá pea ʻe fakakofuʻi kitautolu ʻaki ʻa e nāunau, moʻui taʻe faʻamaté mo e moʻui taʻengatá. Ka ʻi heʻetau kei ʻi he kakanó ʻoku fou ai ha konga lahi ʻo ʻetau moʻuí ʻi he mamahí, fakamāvahevaheʻi kitautolu ʻe he maté ʻi ha vahaʻa taimi nounou, mate fakaesino hatau niʻihi, ka ʻe hokosia mai ha kuonga te tau toe feʻiloaki ai mo kinautolu ne muʻomuʻá, pea tau fiefia fakataha ai ʻo lauikuonga. Ko e māvahevahé ni ʻoku lau mōmēnit pē ʻo hangē ko e laú. He ʻikai ha toe faʻahinga mālohi ia ke ne fakamāvahevaheʻi ai kitautolu. ʻI hono fakatahaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻoku tau maʻu ai ha totonu ke tau fakataha—ko ha totonu ʻoku ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi—kehe pē ke fakatahaʻi kitautolu ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻi he Ongoongolelei ʻo Kalaisí. Ko ia ʻe lelei ange ā ke fakamavaheʻi kitautolu ʻi he moʻuí ni, ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi siʻi, neongo te tau foua ha fakamasiva, mamahi, faingataʻaʻia, ngāue lahi, mālōlō ʻa e hoá, pusiakiʻi pea mo ha ngaahi feliliuaki lahi, ʻi hano fakamāvahevaheʻi kitautolu ʻi ʻitāniti kotoa.11

Naʻe fakatupu kitautolu ʻi he tatau moʻoni ʻo Kalaisí. Ne tau nofo mo e Tamaí pea mo hono ʻAló ʻi he kamataʻangá, ʻo hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá; pea ʻi hono taimi totonu, ne tau omi ai ki māmani ke maʻu ha ngaahi sino, ke atu hoko ai ʻo tatau mo e īmisi ʻo Sīsū Kalaisí pea hoko ʻo hangē ko iá; ke tau maʻu ha sino, pea tau fou atu ai ʻi he maté ʻo hangē ko ʻene foua ʻa e maté, ke tau lava ʻo toe tuʻu mei he maté ʻo hangē ko ʻene toetuʻu mei he maté…. Ko e fakakaukua atu ki haʻaku feʻiloaki mo ʻeku kiʻi fānau ne nau muʻomuʻá atu ʻi he veilí, pea mo haʻaku feʻiloaki mo hoku kāingá mo hoku ngaahi kaungā-meʻá, ko ha fiefia lahi moʻoni ʻokú ne ʻomí! He ʻoku ou ʻiloʻi te u feʻiloaki mo kinautolu ʻi ai. Kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻoku moʻoni ʻeni. Kuó ne ʻosi fakamahinoʻi ʻeni kiate au, ʻi haʻane tali ʻeku lotú mo ʻeku mōihuú, ʻo hangē ko ʻene fakamahino ki he kakai kotoa pē ne nau feinga faivelenga ke ʻilo iá.12

[Ne tohi ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita kia ʻEletā Siosefa H. Tiini ʻi ʻOahu ʻi Hauaiʻí ʻo pehē:] Ne u ongona mo e loto fie kaungāmamahi moʻoni e siʻi mālōlō hoʻomo kiʻi pēpeé ʻi homo ʻapí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e mamahí ni, he neu foua ʻa e faʻahinga meʻa mamahi tatau ʻi heʻeku i hená. Ne u mei faitohi atu pē, ka ne u fakakaukau ʻi heʻeku ʻiloʻi koé, peá u toe tuku pē. ʻI he ngaahi tūkunga peheé ʻoku ou loto au ke u ʻalu ki ha feituʻu mamaʻo mo maʻomaʻonganoa ʻoku lōngonoá, ke ʻoua naʻa toe sio mai kia au ha taha ka ko e ʻOtuá pē ke ne ʻafioʻi au, pea ke u tokotaha pē ʻo feia hoku mamahí, ʻa ia ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻí…. Ko taimi pē taha—ʻa e fai fakamoʻui maʻongoʻonga ko ia ʻo e ngaahi matakafó—te ne lava ke ueʻi hoku laumālié, pea ʻoku ou tui taʻe toe veiveiua te ke ongoʻi tatau pē. Ka ʻi he taimi kuo tolona atu ai ʻa ʻete ʻuluaki fāifeinga mo e mamahí pea fakanonga ʻe taimi hoto laumālié, ʻe toki tongia ʻa e foʻi afo ʻo e feohí ʻi ha foʻi lea ʻoku taau ne ʻomi mei he lotó ki he loto ʻo e kāinga mamahí. ʻOku ʻafioʻi lelei taha ange pē ʻe he ʻEikí, pea ʻoku tau toe ʻiloʻi foki ko e fānau haohaoa ko ia kuo ui atu mei māmaní, ne fuʻu vave ʻo ʻikai fakameleʻi kinautolu ʻe he ngaahi ʻelemēniti ʻuli ʻo e maama hingá ni, kuo nau foki atu kiate ia ne nau omi mei aí, kei maʻa mo māʻoniʻoni, pea ne ʻosi huhuʻi mei he kamataʻangá, ʻe he feilaulau ʻa e tokotaha ne ne folofola “ ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e pule ʻanga ʻo e langí.” Ko e fakaʻānaua moʻoni ʻeni hoku lotó, ʻOiauē! ʻOtua tokoni mai muʻa ke u moʻui mo taau ke u toe fakataha mo siʻeku fānau haohaoá ʻi honau nofoʻanga mo koé!13

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuo ʻosi talaʻofa maʻá e fānau valevale ʻoku mate teʻeki ke nau aʻusia ʻa e taʻu ʻe ala fakamāuaʻi ai kinautolú? (Vakai foki, T&F 29:46.) ʻE ʻomi fēfē ʻe he meʻá ni ha fakafiemālie mo ha ʻamanaki lelei ʻi heʻetau tengihia ha mālōlō siʻa kiʻi tamasiʻi pe kiʻi taʻahine?

  • Ka mālōlō ha kiʻi tamasiʻi valevale, ʻoku lahi fēfē hono laumālié? Ko e fē ʻa e taimi ʻe tupu ai ʻa e sino ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻo lahí?

  • Ko hai te ne maʻu ʻa e fatongia ki hono ohi hake ʻo ha kiʻi tamasiʻi ne mate kei siʻi? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maʻá e mātuʻa angatonú ʻi he moʻui ka haʻú, ka ne mate kei iiki ʻenau fānaú?

  • ʻE fakafiemālieʻi mo tokoniʻi fēfeeʻi ʻe he mahino ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku nau tengihia ha mālōlō ʻa ha kiʻi tamaisiʻi kei siʻi?

  • ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi ouau sila ʻo e temipalé ʻo ʻomi ha fakafiemālie mo ha ʻamanaki lelei ki he mātuʻá ʻi ha mālōlō haʻana kiʻi tamasiʻi? Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau toe fakataha ai mo ʻetau fānau iiki kuo mālōloó?

  • ʻE lava fēfē ʻe ha “lea taau ʻoku fai” ʻo ʻomi ha fakafiemālie ki ha loto mamahi ʻi ha mate ha fānau ʻoku ʻofa ai? Te tau teuteu fēfē ke tau fakahoko ha ngaahi lea pehē?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Life of Joseph F. Smith, comp. Joseph Fielding Smith (1938), 456–57; paragraphing added.

  2. Truth and Courage: The Joseph F. Smith Letters, ed. Joseph Fielding McConkie (n.d.), 56.

  3. Life of Joseph F. Smith, 463.

  4. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 452–54.

  5. Gospel Doctrine, 24.

  6. Gospel Doctrine, 453–54.

  7. Gospel Doctrine, 455–56.

  8. Gospel Doctrine, 452.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Apr. 1883, 1.

  10. Gospel Doctrine, 475.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Apr. 1883, 1.

  12. Gospel Doctrine, 428–29.

  13. Truth and Courage: The Joseph F. Smith Letters, 57.