Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Ngāue ʻa Siosefa F. Sāmita


Ko e Ngāue ʻa Siosefa F. Sāmita

Ko Siosefa F. Sāmitá ko e Palesiteni ia hono ono ʻo e Siasí pea ko e palesiteni fakamuimui taha ia ne sio tonu ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne pehē: “Naʻe fakamoleki hoku taimi ʻi heʻeku kei siʻí pea mo ʻeku tupu haké ʻi he fehēhēʻaki holo mo e kakai ʻo e ʻOtuá, ʻo faingataʻaʻia fakataha mo kinautolu pea fiefia fakataha mo kinautolu. Kuo lau fakataha au mo e kakaí ni ʻi heʻeku moʻuí kotoa.1 Naʻe feinga faivelenga ke ne ʻilo ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea ke ne tauhi kia kinaua ʻaki ʻene moʻuí kotoa. Ne tāpuekina ai ʻaki ha mahino lahi ki he ongoongoleleí, peá ne lava ai ke tataki hono kakaí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku taʻengatá pea mo fokotuʻu maʻu ʻa e Siasí ʻi he ngaahi tukuakiʻi ʻa e kau fakatangá ʻi he ngaahi ʻuluaki taʻu ʻo e senituli 20. Naʻe loto ke ne hoko ko ha “taha faʻa fakalelei, ko ha taha ʻokú ne malangaʻi ʻa e angatonú,”2 pea ne ne akoʻi ʻosikiavelenga ʻa e talangofuá, ʻo fakamoʻoni ʻaki e ngaahi meʻa kuó ne aʻusiá ko e “tokoaha kotoa pē ʻe talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié … te nau maʻu ha ʻilo mahino, lahi, pea fakahangatonu mo pau ange ki he ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi ha toe ʻilo ʻe lava ʻe ha taha ke maʻu.”3

Ko ha moʻui kei siʻi ne tanumaki ʻe he tuí.

Ko e fuofua fānau ʻa Mele Filitingi mo Hailame Sāmitá ko Siosefa F. Sāmita ʻa ia naʻe fanauʻi ʻi he ʻaho 13 ʻo Nōvema 1838 ʻi he Hihifo Mamaʻó ʻi he Potufonua Kalatiueló ʻi Misuli, ʻi he uhouhonga ʻo e fakatangá pea mo e masivá. ʻI ha uike ʻe ua ki muʻa ai, ne ʻave fakamālohiʻi ai siʻene tangataʻeikí ʻe ha kau fakatanga ʻo tuku pōpula taʻe totonu ia. ʻI ha māhina ʻe fā, ne tofanga ai ʻa Hailame Sāmita mo hono tokoua ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea mo ha niʻihi kehe he fiekaiá ʻi he Falepōpula Lipetií. Naʻe ongoʻi ʻe Mele ko hono ʻave fakamālohiʻi hono husepānití ne fai ia ʻi he taʻe ʻofa “ ʻi ha taimi ne u fie maʻu ia … ʻa e tokanga mo e ʻofa ha faʻahinga kaumeʻa pehē, kae pango, he naʻe hili fakafokifā mo taʻe ʻamanekina mai kiate au tokotaha pē hono tokangaʻi ha fāmili tokolahi pehē.” Ko ha taha ului ia ki he Siasí mei Kānata, ka ne mali mo Hailame ʻi he hili mālōlō ʻa e fuofua uaifi ʻo Hailamé, ʻa Selusa (Jerusha), pea ne ne tokangaʻi ai ʻa e kiʻi fānau ʻe toko nima ʻi he fāmili Sāmitá, ʻi he taimi ne tānaki mai ai “ ʻeku kiʻi tamasiʻi ko Siosefá F. ki honau tokolahí.”4

ʻI hono tuli ʻo e Kāingalotú mei Misuli ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39, ne kei fua pē ʻa e kiʻi pēpē ko Siosefa F. Naʻe kei tukupōpula pē ʻene tangataʻeikí, pea ne puke lahi ʻene fineʻeikí ʻo pau ai ke kei ʻave pē ia ʻi hono mohengá ʻi ha kilomita ʻe 320 tupu,”5 Naʻe tokangaʻi pē ʻe he tokoua ʻo Melé, ʻe Mele Filitingi Tomisoni, ʻa Siosefa F., fakataha mo ʻene kiʻi taʻahine kei valevalé. Naʻe unga hūfanga ʻa e Kāingalotú ʻi ʻIlinoi, ʻi he kolo ko ē naʻe langa ʻe he Kāingalotú ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻe fakaili hake ai ia heni, ʻi he lotolotonga ʻo e fāmili Sāmitá pea mo e nofoʻanga ʻo e Kāingalotú, ʻi he ngaahi ʻilo ʻo e ongoongolele ʻo Sīsū Kalaisí. Ne ne manatuʻi ki mui ange ʻo pehē: “Naʻe fakahinohinoʻi au ke u tui ki he fakalangi ʻo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi ia kiate au ʻe heʻeku tamaí, pea ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo fakafou mai ʻi heʻeku faʻeé….pea ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi ʻaho ʻo ʻeku kei siʻí pea mo hoku ngaahi ʻaho ʻi he māmaní, kuó u pīkitai ki he tui ko iá.”6

Naʻe tokoni ʻa e tangataʻeiki ʻa Siosefa F., ʻa Hailame, ki he Palōfita ko Siosefá ʻi hono paotoloaki e ngāue ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, talu pē mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, pea naʻe toe ki muʻa pē ia ai, ʻi he taimi ne kei liliu ai ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe falala lahi ʻa e Palōfitá ki hono taʻokete ko Hailamé, ʻo tautautefito ʻi Nāvū, ʻa ia naʻe uiuiʻi ai ʻa Hailame ʻi ha fakahā ke ne fakatou hoko ko e Pēteliake ʻo e Siasí pea mo Tokoni Palesiteni. Ne pehē ʻe he Palōfitá, ko Hailamé naʻá ne maʻu “ ʻa e angavaivai ʻo e lamí, mo e anga fakaʻeiʻeiki ʻo Siopé, pea ko hono fakanounoú, ʻa e anga-malū mo e anga-fakatōkilalo ʻo Kalaisí.”7

Hangē ko ʻene tamaí, naʻe tupu ʻia Siosefa F. ha ʻofa lahi pea mo ha tuitala ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI he ngaahi taʻu ki mui angé, ne ne faʻa vahevahe ai ʻene manatu ki heʻene kei siʻí, ki heʻene faʻē-tangatá peá ne faʻa toutou fakamoʻoniʻi ai hono uiuiʻi ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí: “ ʻOi, naʻe fonu ia ʻi he fiefia; naʻe fonu ia ʻi he nēkeneka; naʻe fonu ia ʻi he ʻofa…. Pea neongo naʻe lava ʻo vaʻinga mo e fānaú pea fiefia ʻi he fanga kiʻi vaʻinga faingofua mo taʻe hano mele ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe toe fefolofolai foki mo e Tamaí mo e ʻAló pea talanoa mo e kau ʻāngeló, pea naʻa nau ʻaʻahi mai ki ai,ʻo foaki kiate ia ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi meʻafoaki pea mo ha ngaahi kī ʻo e mālohi.” 8

Naʻe teʻeki hoko e taʻu ono ʻo Siosefa F. ʻi he taimi ne tuku hifo ai ʻe heʻene faʻē-tangata ko Siosefá pea mo ʻene tamai ko Hailamé, ʻa ʻena moʻuí maʻá e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakapoongi kinaua ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune 1844 ʻe ha kau fakatanga anga fietaʻa. ʻOku fakatupu maʻu pē ʻe Nāvū ki ai ha “ngaahi manatu toputapu ki he kuo hilí, ʻo taulōfuʻu ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku langaki hono Mahuʻingá mo fakamamahí, ʻe he mālōlō ʻanga Toputapu ʻo e Efuefu ʻo ʻeku Tamaí, pea mo e ngaahi ʻAta Fakamamahi ʻo e taimi ko iá, (pea ʻoku hangē ha hoʻataá ki heʻeku manatú) ʻene maluʻaki mai hono fakapoʻulí mo hono fakailifiá ki he funga māmani faitotonú pea kuó ne fakafonu ai ha loto ʻe taha mano tupu ʻaki ha mamahi mo ha malaʻia!”9

Hili e mālōlō ʻa Hailamé, ne ngāue fakataha leva ʻa Mele mo hono tokoua ko Mesí, ko ha uitou foki ia ʻe taha, ke tokangaʻi e fāmili tokolahí ni pea mo teuteu ke kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi he fononga ki he Hihifó. Naʻe manatu ʻa Siosefa F. Sāmita ki hono fakanounouʻi ʻo ʻenau teuteu ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1846, ʻi hono fakamālohiʻi kinautolu ʻe ha kau fakatanga fakailifia ke nau folau ʻi he vaka “lafalafa taʻe hano fale, ʻo kolosi atu he vaitafe Misisipí ki ʻAiouā, ʻo mau nof’o fakataimi ai ʻi ha ngaahi lalo ʻakau mo fanongo pē ki hono fana pomu ʻo e koló. Ne mau mavahe mei homau ʻapi nongá kae tuku pē ʻemau ʻū nāunau falé kotoa ʻi homau falé, fakataha mo ʻemau kihiʻi koloa fakamāmani kotoa, ʻo ʻikai ha toe ʻamanaki pe ha fakakaukau ʻe faifaiangé pea mau toe sio ai.”10 Naʻe fakapapauʻi maʻu pē ʻe heʻene faʻeé ki heʻene fānaú, “ ʻE fakaʻatā ʻe he ʻEikí ʻa e halá,”11 pea ne tanumaki ai ʻe he mālohi ʻo ʻenau lotoʻakí ʻa ʻenau tuí. Naʻe manatu ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke mau mamaʻo kuo mau fanongo atu ki hono fana ʻi he kauvai ʻe taha ʻo e vaitafé, ka naʻá ku ongoʻi fakapapau ʻi hoku lotó ʻi he taimi ko iá—ʻo fakatatau mo ha loto fakapapau ʻe lava ke maʻu ʻe ha tamasiʻi kei siʻi—ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku kau ai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻo hangē ko iaʻoku ʻou maʻu ʻi he ʻaho ní.”12

ʻI he fononga fakahihifo ko ia ʻa Siosefa F. Sāmita mo hono fāmilí, ne ne fakatokangaʻi ai hono toutou matuʻuaki ʻe heʻene faʻeé ha ngaahi faingataʻa, ʻaki ʻene tuí. ʻI he taimi ne taʻe ʻofa ai e taki ʻo ʻenau kau fonongá ʻo vili kikihi ʻe hoko ʻa e fefiné ni kuo mālōlō hono ʻunohó ko ha kavenga ki he kau fonongá hono kātoá, naʻá ne fakahā ki he tangatá ni te ne fakahoko ʻene tafaʻakí mo tokangaʻi pē ʻe ia ʻa ia, pea ʻe aʻu pē ʻo fuofua tūʻuta ia ki he teleʻá ki muʻa ʻi he tangatá ni. Ko hono moʻoní, naʻe iku ʻo pehē! ʻI he mahino ki he tamasiʻi tauhi fangapulu ʻo e fāmil, kia Siosefa F., hono mahuʻinga e fangapulu ʻa e fāmilí, ne ʻikai toe ngalo ai ʻiate ia hano maʻu ʻenau fangapulu ne molé, ʻi ha lotu tāumaʻu ʻa ʻene faʻeé. Ki mui ange ai, naʻá ne manatuʻi, naʻe lotuʻi ʻe heʻene faʻeé ha fanga pulu ne “tō mo hono ʻioke tohó ʻo hangē ne fakakonahí” ke nau lava ʻo tuʻu pea laka ki muʻa, pea “naʻe ofo ʻa e tokotaha kotoa ne sió,” ʻi heʻenau “tuʻu ki ʻolunga pea mau toe angi atú.” 13

Naʻe angi hifo ʻe Siosefa F. ha taha ʻo e ngaahi saliote ne toho ʻe he fangapulu toho ʻa e fāmilí ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 1848. Naʻe kei taʻu hiva pē. Naʻe nofo ai ʻa e fāmili Sāmitá ʻi ha konga fonua ʻi he fakatonga ʻo Sōleki Sití ʻi Milakiliki (Millcreek), pea ngāue ʻosikiavelenga ai ʻa Siosefa F., ʻo fakatatau mo ʻene manatú, ʻo hoko ko ha “tokotaha angi saliote, tamasiʻi tauhi fangapulu, tamasiʻi palau, tokotaha fuʻifuʻi ngoue, tokotaha utu taʻu, ʻaki ha helepiko pe meʻa tānaki (cradle), ko ha taha tā fefie, ko ha taha haha keleni, ko ha taha fakamaʻa keleni,… [pea mo] ha taha ngāue ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē.”14 Naʻe nofo masiva pē ʻa e fāmilí ʻi ha kiʻi fale ʻakau, ka naʻe fakamatala ki mui ʻe Palesiteni Sāmita, “Naʻa mau meimei tatau pē mo ha lauiafe kehe, pea ʻikai ke mau fuʻu kovi fēfē ʻo hangē ko ha ha niʻihi.”15 Naʻe ako ke ngāue mālohi mo fakahoko hono fatongiá, moʻui taʻe maʻu ha koloa, fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá, pea mo totongi vahehongofulu ʻi he meʻa kotoa ne tō pe ohi hake ʻe he fāmilí.

Naʻe fakamahuʻingaʻi taʻe tuku ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa e ngāue mo e feilaulau ʻa siʻene faʻeé, ʻa ʻene ʻofa taʻe fakatatauá pea mo ʻene tuí. Naʻe mamahi lahi ʻi he taimi, ne ʻosi ha māhina ʻe ua ʻo haʻane puke, peá ne siʻi mālōlō ʻi hono taʻu 51. Naʻe faitohi ki mui ai ki hano kaungāmeʻa ʻi heʻene kei siʻí ʻo pehē, “Ne muiaki ʻi he mālōlō ʻeku fineʻeikí ha māhina ʻe 18—kamata mei he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1852 ki ʻEpeleli 1854 ko ha taimi fakailifia ia kiate au. Naʻá ku meimei hangē ha foʻi fetuʻu toó pe ko ha fetuʻu ʻesiafí, ʻo ʻikai ha faʻahinga meʻa pe kalāvite ke ne pukepuke lelei au ʻi ha faʻahinga fakangatangata ʻoku ngali leleí.” Ne ne manatu ki heʻene “Hala tamai mo hala faʻē” kei taʻu 13 peé, ka naʻe “ ʻikai ke hala ʻaupito ʻi ha kaumeʻa.”16 Naʻe kei hokohoko atu pē siʻi Mesi R. Tomisoní, ko e tokoua “ ʻofeina mo fakangalongataʻa” ʻene faʻeé, ʻi hono fafanga iá pea ne ʻikai teitei ngalo foki ai ʻa e tokanga ange ʻa Pilikihami ʻIongi, Hiipa S. Kimipolo, mo Siaosi A. Sāmita, ʻoku tokoua ʻaki ʻe heʻene tamaí. Ne pehē ʻe Siosefa F. ko e kau tangata ko ʻeni “kuó u ako ke u ʻofa ai ʻo hangē ko ʻeku ʻofa ki heʻeku tamaí, ʻoku tuʻunga ia ʻi honau anga fakaʻeiʻeiki mo ʻofa ʻi he Moʻoní.”18

Ui ke ngāue ʻi Hauaiʻí

ʻI hono fakahā ko ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1854, kuo uiuiʻi ʻa Siosefa F. ke kau fakataha mo ha kau faifekau ne ʻamanaki mavahé, ne ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e tui ne ne tānaki ʻi heʻene kei siʻí peá ne “tali fiefia” ʻa e uí. Naʻá ne toki manatu mo fakahoungaʻi ia ki mui, “Naʻe ʻai ʻe heʻeku ngāue fakafaifekau taʻu fā ki he ʻOtu Motu Sanuisí ke tukunga-mālie ʻeku moʻuí, pea fokotuʻu maʻu ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi fakangatangata ko ia kuó ne puleʻi ʻeku moʻui ʻi he konga ki mui ʻo ʻeku moʻuí.” 19

Naʻe tūʻuta ʻa ʻEletā Siosefa F. Sāmita ki Honolulu ʻi he ʻOtu Motu Sanuisí (Hauaiʻi) he ʻaho 27 ʻo Sepitema 1854, ko e toe ia ha uike ʻe ono pea toki hoko hono taʻu 16. Naʻe vahe ia ki he motu ko Mauí, pea ne ʻikai hano taimi kuo tuku toko taha pē ia ʻi Kula ke nofo ai he kakaí ʻo ako ʻenau leá mo honau anga fakafonuá. Naʻe fekumi faivelenga ʻa e faifekau kei siʻí ni ke ne maʻu ʻa e “meʻafoaki ʻo e lea kehekehé,” pea naʻá ne manatuʻi ʻo pehē, “ne tuʻunga ʻi he meʻafoakí ni mo ʻene ako, ʻi ha ngaahi ʻaho ʻe teau tupu ʻi he hili ʻo ʻene tūʻuta ʻi he ʻotu motú, ne u lava ʻo lea ki he kakaí ʻi heʻenau lea fakafonuá ʻo hangē ko ʻeku lea kia kimoutolu ʻi heʻeku lea totonú.” 20 Naʻe lava ʻi heʻene mātuʻaki poto ʻi he lea fakafonuá ni ʻo fakafaingofuaʻi ke ne malanga ʻiate ia pē ki he kakai Hauaiʻí.

Neongo ʻene kei siʻí, ka naʻe fokotuʻu ʻa ʻEletā Sāmita ke ne puleʻi e Siasí ʻi he motu ko Mauí, pea mo Hilo ʻi he motu ko Hauaiʻí, pea ki mui ange ai ʻi he motu ko Molokaí. ʻI he taimi ne puke lahi ai he mofí ʻo feʻunga mo ha māhina ʻe tolu ʻi he motu ko Molokaí, naʻe tauhi ia ʻe ha fefine ʻofeina ko Mā Mahuhi (Ma Mahuhii), ʻo hangē pē haʻane tama moʻoní. Naʻe ʻikai toe ngali ʻiate ia ʻa e faifekaú ni, pe ʻiate ia ʻa e fineʻeikí ni, pea naʻá na faʻa fetāpaaki ʻi he ʻofa moʻoni ʻi heʻena fetaulaki he ngaahi taʻu ki mui maí. “Ko e manavaʻofa ne fai ʻe he kakai ʻo Hauaiʻí kiate aú”21 ne hoko ia ko ha fakamanatu lelei kiate ia.

Naʻe mavahe ʻa ʻEletā Siosefa F. Sāmita mei Hauaiʻi ʻi ʻOkatopa 1857 ʻo ne tali ʻa e ngaahi ngaahi fatongia lahi ange ne vahe ange ki ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongí. Naʻe ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani (1860–63) pea toe ngāue fakafaifekau tuʻo ua ki Hauaiʻi (1864). Hili ʻene foki ki Sōleki Siti he konga ki mui ʻo e 1864, naʻe ngāue totongi leva ʻi he ʻÕfisi Hisitōlia ʻo e Siasí, ʻo fakaongoongo ki he fakahinohino ʻa ʻEletā Siaosi A. Sāmita ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Aʻu mai ki he 1866, pea fakatatau mo e fakahinohino ʻa Palesiteni ʻIongí, naʻe fakanofo ai ʻa e talavou ko ʻeni ko Siosefa F. Sāmitá, ʻoku kei taʻu 28 pē, ko ha ʻAposetolo mo uiuiʻi ko ha Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Palesiteni ʻIongi ko ha tangata kuo “fokotuʻu mo poupouʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí ke ne hoko atu ʻa e misiona ʻo e [Palōfita] ko Siosefá pea mo fakahoko e ngāue ne ne fokotuʻu ʻi heʻene kei moʻuí.”22 Naʻe feinga ʻa Siosefa F. Sāmita ʻaki hono laumālié kotoa ke tokoni ʻi hono ʻunuaki ki muʻa e “ngāue maʻongoʻonga mo nāunauʻia” ko iá.23 Naʻá ne akoʻi, “Kuó ke pukenimā ʻa e ongoongoleleí maʻau, pea ʻoku tonu ke ke laka atu ʻo fakahoko ho fatongiá kakato, ʻo ʻikai ko ha vaheua pē, pe fakakonga, ka ko ho fatongiá kakato.”24 Ko e founga ʻeni ke fakatupulaki ai ʻa e “ngaahi meʻa ʻo Saioné pea mo fokotuʻu hono ʻalunga ʻi he māmaní.” 25 Makehe mei hono ngaahi fatongia kehe ʻi heʻene hoko ko e mē- mipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne hoko tuʻo ua ko ha palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé (1874–75; 1877).

Neongo naʻe fakangatangata pē ʻa e ako ne maʻu ʻe Siosefa F. Sāmitá, ka naʻá ne maʻu ha ngaahi lea lahi mo ako ke lea ʻi he ivi mālohi pea mo fakalotoa. ʻI he ʻaho 24 ʻo Sune 1866, ne lea ai ʻi he Tāpanekale ʻi Sōlekí, pea hangē ko hono lekooti ʻe ʻEletā Uilifooti Utalafi ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, “ne lea ʻi he hoʻataá ni ʻi ha houa ʻe 1 mo e miniti ʻe 15 & naʻe ʻiate ia ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá & ne ne fakahaaʻi ʻa e faʻahinga laumālie tatau pē naʻe ʻi heʻene faʻē-tangata ko Siosefa Sāmita ko e Palōfitá & mo ʻene Tamai ko Hailamé Sāmitá.”26 Naʻe ʻiloa lahi ʻa ʻEletā Siosefa F. Sāmita ʻi he loloto mo e mālohi ʻo ʻene ngaahi malangá; he naʻe feinga ke faiako ʻo fakatatau mo e Laumālie Māʻoniʻoní “ke mahino kia kinautolu ʻoku fakafanongo kiate aú.”27 Naʻá ne akoʻi ʻo pehē, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he “ngaahi kupuʻi lea haohaoá ka ko e laumālie naʻe kau fakataha mo e tokotaha leá, naʻá ne fakaake ʻa e moʻui pea mo e maama ʻi he laumālié.”28 Naʻe faitohi ki hano foha ngāue fakafaifekau ʻe taha ʻo pehē, “ ʻOku ou feinga maʻu pē ke ongoʻi ʻe he kakai ʻoku fanongo kiate aú, ko ha kau fakamelino, ʻa au mo hoku ngaahi kaungā ngāué, mo ha kau manako ʻi he melinó mo e tokoni ʻofa, pea ko homau misioná ke fakahaofi, kae ʻikai ko e fakaʻauha, ke langa hake ʻo ʻikai holoki hifo.” 29

Talu mei he pekia ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi he 1877 ʻo aʻu ki he taimi ne hikinimaʻi ai ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1901, mo ʻene ngāue maʻu pē ke fakaake ʻa e moʻuí mo e māmá ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú pea mo fokotuʻu ʻa e melinó mo e tokoni ʻofá. ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ko ia ʻe 24, ʻo e hoko ʻa Sione Teila, Uilifooti Utalafi, mo Lolenisou Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe uiuiʻi ai pē ʻa Siosefa F. Sāmita ke hoko ko e Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki kotoa ne fokotuʻu. Ko ha taimi ʻeni naʻe taʻe mahino lahi fau ai e ngaahi tui mo e ngaahi tōʻonga ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻi he lolotonga ʻo e taʻu 1880 tupú, naʻe langaki ai ʻe he kau fakatangá ha fakafepaki fefeka fakalao ki he Siasí mo hono kāingalotú. Naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Palesiteni Sāmita, “ ʻOku ʻikai ke nau loto ke tau “anga fakalotu pe hoko ko ha kakai mavahe mo makehe mei he toenga ʻo e māmaní. ʻOku nau loto ke lau fakataha kitautolu pe tuifio mo e toenga ʻo māmaní, ke tau hangē ko kinautolú, ʻo taʻofi ai e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá.”30

Neongo ia, naʻe kole fakamātoato ʻa Palesiteni Sāmita ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ʻofa mo fakamolemoleʻi honau ngaahi filí. Naʻá ne akoʻi, “Ko e taimi ʻoku ngalo ai ʻia kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo hotau uiuiʻí ka tau manga atu ki tuʻa mei he halanga ʻo hotau fatongiá ke sāuni ʻe meʻa ʻoku fai maí, ke fetongi ʻaki ʻa e kovi e koví, ke fakatangaʻi telia naʻa fakatangaʻi kitautolú, ʻoku ngalo ʻia kitautolu ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi fuakava ne tau fai mo e ʻOtuá ke tauhi ʻene ngaahi fekaú.”31 Naʻe fakatokanga ki he Kāingalotu loto siʻí ʻa hono fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ko e ikuʻanga ʻo e Siasí “ ʻoku laka ki muʻa mo kaka ki ʻolunga kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku fekauʻaki mo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho faka-ʻosi ní.” 32

Naʻe ʻunu ʻo ofi ʻa Siosefa F. Sāmita kia kinautolu ne ngāue mo iá. Naʻá ne pehē, “ ʻI he taimi ʻoku ou maʻu ai ʻa e ngaahi faka-ʻilonga ʻo e falala mo e ʻofa ʻo hoku ngaahi tokoua mo hoku ngaahi tuofāfine ʻoku ou ʻofa aí, ʻoku hū hangatonu ia ki hoku mafú.”33 ʻI hono kotoa ʻo e kakai ne nau feohí, ʻokú ne fakamahuʻingaʻi lahi taha ʻene fetuʻutaki mo hono fāmili ʻofeiná. Naʻe hoko ʻa hono tuʻunga ko e husepāniti mo e tamaí ia ko e uiuiʻi maʻongoʻonga taha ia ki ai. Naʻe manako ke nofo ʻi ʻapi, ke akoʻi ʻene fānaú, ke ne fai ange ha ngaahi talanoa, pea ke hiva mo vaʻinga pea mo kakata mo kinautolu. ʻI he taimi ne mavahe ai ʻi heʻene ngaahi ngāué, naʻe fakaʻānaua maʻu pē ki hono ngaahi ʻofaʻangá. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻi Hauaiʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1885: “ ʻOku angi mei he hahaké ʻa e matangí ʻa ia, ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku momoko angé, ʻe momoko mo faingataʻa. Ka ʻoku angiiki nai pe fakamamahi ki hoku ngaahi ʻofaʻangá? ʻOku nau māfana nai pe siʻi mokosia? … ʻOku nau siʻi fiekaia nai pe mākona? ʻOku nau ʻi he lotolotonga nai ʻo ha ngaahi kaungāmeʻa pe ʻi he lotolotonga ʻo e filí, uesia pe nonga? ʻOfa ke tuʻutai ʻa e melinó!”34 Ne manatuʻi ʻe hono foha ko Siosefa Filitingi Sāmitá ʻa e ngaahi taimi mahuʻinga ne ʻi he tafaʻaki ai ʻo ʻene tamaí ʻo na “aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo maʻu e ngaahi fakahinohino ko ē, ko ia pē naʻá ne lava ke foakí. ʻI he foungá ni, naʻe fakatoka ai ʻa e fakavaʻe ʻo ʻeku ʻiló ʻi he tuí, koe-ʻuhí ke u lava ʻo pehē ʻiate au pē ʻOku Ou ʻIloʻi ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí, pea ko Siosefa Sāmitá naʻe, pea ʻoku kei hoko, pea ʻe hoko ai pē ia ko e palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí.”35

Naʻá ne tokangaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaetuʻasino mo fakalaumālie ʻa hono fāmilí mo ʻai ke nau ongoʻi ʻoku ʻi ai, tatau ai pē pe ʻoku ʻi ʻapi pe mamaʻo mei ai. ʻI heʻene ngaahi meʻa ne tohí, ngaahi faitohí, mo ʻene ngaahi māú, ne ne fakahā ai ʻene ʻofa uʻuuʻu ki hono ngaahi ʻofaʻangá. Naʻe faitohi ki hono uaifí ʻi he hoko hono taʻu 39, “ ʻE Hoku Hoa ʻOfaʻanga, ʻoku ou fakakaukau lelei mo fakamahuʻingaʻi lahi ange koe, ʻokú ke ofi ange kiate au pea ʻoku ou ʻofa lahi ange kiate koe he ʻahó ni ʻi he tuʻunga … ne ʻi ai he taʻu ʻe uofulu kuo hilí. ʻOku fakamālohia ʻe he houa, uike, māhina mo e taʻu kotoa, ʻa hota vaá pea ʻoku fakamaʻu ia ʻe he kiʻi tamasiʻi takitaha ʻaki ha sila ʻoku taʻengata.” 36

Naʻe manako lahi ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he temipalé mo hono ngaahi ouau ʻa ia ʻokú ne fakafaingamālie ke fakataha ʻo taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí. “Ko hai mo ha toe kakai, makehe mei he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau vakavakaiʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ia te tau kei hoko atu pe ʻi he hili ʻo e maté ʻi hotau ngaahi fāmilí?”37 ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1853, ne kei taʻu 14 pē, ka ne ne sio-tonu ʻi hono fokotuʻu ʻo e makatuliki ʻo e Temipale Sōlekí, pea ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1892, ʻi hono taʻu 53, naʻá<\!s>ne fakahoko ai e lotu ʻi hono fokotuʻu e maka teuteu taupotu taha ki ʻolunga ʻo e temipalé.38 ʻI he taʻu hono hokó, ne fakatapui ai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1893 ʻa e fale fakaʻofoʻofá ni, ʻa ia ko e temipale ia hono fā ʻi ʻIutaá. ʻI heʻene lea ʻi he ouau fakatapui ʻo e temipalé, ne fakahā ai ʻe Palesiteni Sāmita: “Ko e temipale ʻeni hono onó [lau ki ai e Temipale Ketilaní mo e Temipale Nāvuú], ka ʻoku ʻikai ko hono ngataʻangá ʻeni.”39 ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakatapui ai ʻa e ngaahi kelekele ki he temipale ʻi Katisitouni ʻi Kānatá (27 Siulai 1913) mo e temipale ʻi Laʻie ʻi Hauaiʻí (1 Sune 1915).

Ngāue ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI he ʻaho 17 ʻo ʻOkatopa 1901, ko ha ʻosi pē ia ha uike ʻe taha mei he pekia ʻa Palesiteni Lolenisou Sinoú, ne fakanofo ai ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo vaheʻi ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ia hono ono ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe hoko ai ko ha Palesiteni ʻi ha taʻu ʻe 17, mei he 1901 ki he 1918. ʻI heʻene fuofua malanga ki he Kāingalotú, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakahā ai: “Ko hotau faingamālie ke moʻui ʻo ofi ki he ʻEikí, kapau ʻoku tau loto ki ai, ʻo laka ange ʻi ha meʻa kuo tau fai ʻi ha toe taimi, ʻe malingi lahi ange mai Hono Laumālié kia kitautolu ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa, pea te tau fakalakalaka vave ange, mo tupulaki ʻi he ʻilo ki he moʻoní mo vave ange, pea mo tuʻu maʻu ʻi he tapa kotoa pē, ʻi he tuí. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻe fuatautau ia mei he fakautuutu ʻo e faivelenga ʻa e kakaí”40 Naʻe hoko kotoa ʻene ngaahi ʻaʻahi fakafoʻituitui ki he Kāingalotú, mo ʻene ngaahi ngāue ke fakamālohia ʻa e fakafeohí mo e faiako ʻi he ngaahi uooti fakafeituʻú, ʻa e ʻene malangaʻi taʻe tuku ʻo e “ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá” ko ha ngaahi founga ki hono hakeakiʻi ʻo e “angatonú, haohaoá mo e māʻoniʻoni ʻi he loto ʻo e kakaí.”41 Naʻá ne ʻiloʻi ko ha kakai angatonu, haohaoa, mo māʻoni-ʻoni pē ʻe toki lava ʻo tokoniʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi hano fakahoko ʻo hono “fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e māmaní pea mo e fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá.”42

Naʻe meimei liunga ua ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he lolotonga ʻo e tataki ʻa Palesiteni Sāmitá, mei he toko 278,645 ʻi he 1901 ki he toko 495,962 ʻi he 1918. Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotú naʻe kei nofo pē ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ka ne ongoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ha faʻahinga fehokotaki mālohi mo e kāingalotu ʻi ha ngaahi puleʻanga lahi. Naʻe ʻaʻahi ki ʻIulope ʻi he 1906, ko ha fuofua Palesiteni ia ʻo e Siasí ke fai pehē ʻi he lolotonga ʻene hoko ko ha palesiteni ʻo e Siasí, peá ne to e foki ki ai ʻi he 1910, peá ne ne faʻa ʻaʻahi foki ki he Kāingalotu ʻi Kānata mo e ʻOtu Motu Hauaiʻí. Naʻá né faleʻi mo hono Ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kāingalotú ke nau “faivelenga mo faimoʻoni ʻi heʻenau mateakiʻi honau ngaahi pule-ʻangá, pea mo nau hoko ko ha kau tangataʻi fonua lelei,”43 pea mo “nau nofo pē ʻi honau ngaahi fonua tupuʻangá ʻo fokotuʻu ai ha ngaahi faʻiʻangalotu ʻe tuʻuloá.”44 Naʻe ʻikai toe poupouʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau hiki ki ʻIutā ke fakataha ai mo e Kāingalotú.

Ko e fuofua toʻutangata ʻo e Kāingalotú ne nau fakataha ki Saione ʻo fakamavaheʻi fakasiokālafi ai kinautolu mei māmani koeʻuhí ke nau fakatupu ai ha uouangataha mo ha mālohi fakalaumālie. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ia ki he ngaahi toʻutangata hoko atu aí hono mahuʻinga ʻo e nofo melino ʻi he uhouhonga ʻo e māmaní kae kei pukepuke pē ʻa e meʻa tukufakaholo ko ia ʻo e uouangataha pea mo e mālohi fakalaumālie kuo fakafaingamālieʻi ʻe he faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi ouaú.

Naʻe lea mo fai ʻe Palesiteni Sāmita ha ngaahi tohi lahi fekau- ʻaki mo e mālohi taʻe fakatataua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo feinga lahi ke tokoniʻi ke mahino ki he kāingalotú kotoa hono mahuʻingá. ʻI he taimi ne fokotuʻu ai ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe kei kehekehe pē ʻa e taimi tēpile ʻo e ngaahi fakatahaʻangá, ngaahi lēsoní, pea mo e ola ʻo e ngāue ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he uooti ki he uooti. Ka naʻe sio loto mai ʻa Palesiteni Sāmita ki ha ʻaho “ ʻe mahino ai ki he fakataha alēlea kotoa ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní hono ngafá, fakahoko hono fatongia ʻoʻoná, fua faivelenga hono uiuiʻí, pea mo fakafonu hono tuʻunga ʻi he Siasí.”45 ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1908, ne fakahā ai ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku lolotonga toe fai ha ngāue “ke lelei pea mo fakalaka ai ʻa kinautolu ʻoku fengāueʻaki mo e ngaahi kōlomu kehekehe ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.”46

Naʻe hoko ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha meʻa ke mātuʻaki tokanga ki ai. Naʻe naʻinaʻi ai, “ ʻOku totonu ke tau tokangaʻi ʻetau fānau tangata kuo ʻosi fakanofo ko e kau Tīkoni, Akonaki, mo e kau Taulaʻeiki ʻi he Siasí.”47 ʻI he ngaahi taʻu siʻi ne hoko atu aí, ne ʻoange ai ʻe he kau pīsopé ki he kau maʻu lakanga taulaʻeiki kei talavoú ni ha ngaahi ngāue mahu-ʻinga ke nau fakahoko, kuo hoko ha niʻihi lahi ʻo e ngaahi meʻa ko iá ko ha ngaahi ngāue pau ke fai. Naʻe toe fakamālohia ange ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Melekisētekí ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fakataha pau fakauike, ʻi he taʻú kakato, pea mo hono ʻoatu ʻe he kōmiti ʻi he Siasí ʻa e ngaahi lēsoni tatau ke nau ako ʻi he ngaahi kōlomú.

Naʻe fakamamafaʻi lahi foki ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e faiako faka-ʻapí. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ʻe au ha fatongia ʻe toe toputapu ange, pe toe fie maʻu ange, kapau ʻe fakahoko totonu ia, ʻi he ngaahi fatongia ʻo e kau faiako ʻoku ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí, ʻo lotu fakataha mo kinautolu, mo naʻinaʻi kia kinautolu ke angamaʻa mo anga fakaʻeiʻeiki, ke uouangataha, ke ʻofa, pea mo tui mo anganofo ki he ngāue ʻo Saioné.”48 Koeʻuhí ke toe fakamālohia ange ʻa e ngaahi fāmili ʻi he Siasí, naʻá ne kamata ai mo hono Ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he 1915, ha polokalama efiafi fakafāmili fakauike ʻi he Siasí, mo naʻinaʻi ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e taimí ʻo fakahinohinoʻi ʻa ʻenau fānaú ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá.

Ko ha taimi fakalakalaka lahi foki ʻeni ʻi he ngaahi houalotú. Ne kamata foki ʻe he ngaahi poate ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, houalotu ʻo e kau talavoú mo e kau finemuí, pea mo e Palaimelí, hono pulusi ha ngaahi lēsoni kuo fokotuʻutuʻu maau ke nau ako. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, naʻe tataki ʻe heʻenau ngaahi lēsoní ʻa e kau mēmipa kei talavoú “ ʻi he hala ki ha ngaahi taukei lahi ange pea mo mahino lelei ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi.”49 Pea koeʻuhí ke fai ha faʻahinga meʻa ki he palōpalema ʻo e fakaʻau ke lahi e taimi nofonoa ʻo e toʻutupú, ne tānaki mai ai ʻa e polokalama Sikauti ʻa e Tamaiki Tangatá (Boy Scout) maʻá e kau talavoú pea faʻu mo ha polokalama foʻou ʻo e Punungahoné maʻá e kau finemuí. Naʻe kamata foki mo e Fineʻofá, ʻa ē naʻa nau faʻa poupouʻi ʻa e ngaahi siteikí ke nau faʻu ha ngaahi lēsoni maʻá e houʻeiki fefiné, talu mei he 1902, ke nau pulusi ha lēsoni pau ʻi he 1914 pea mo ha ngaahi pōpoaki makehe maʻá e kau faiako ʻaʻahí ʻi he 1916. Naʻe hoko ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu foʻou ko ʻení ko ha konga ia ʻo e Makasini ʻo e Fineʻofá (Relief Society Magazine) ʻo fakanāunau lelei ange ai ʻa e houʻeiki fefine ʻo e Fineʻofá “ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga uelofea fakalaumālie, fakaʻatamai, pea mo fakaeloto ʻo e ngaahi faʻē mo e fānau fefine ʻi Saioné.”50 Naʻe mātuʻaki mahuʻinga kia Palesiteni Sāmita, ke fengāueʻaki lelei ʻa e ngaahi houalotú mo e kau maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e ngaahi fetuʻutaki ʻo e feohi ʻi he kāingalotú. “ ʻI heʻene peheé ʻoku tau ngāue mālohi fakataha ai ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí.”51

Ko e taha ʻo e ngaahi palopalema lahi ne fehangahangai mo Siosefa F. Sāmitá ʻa e fekuki ko ia mo e ngaahi fetaʻemahinoʻaki pea mo e ngaahi fakatanga naʻe fai ki he Siasí. Neongo ia, ne ne fakahā ko e ngaahi ngāue ʻa e kau fakalotosiʻí ni “ ʻoku hoko ia ko ha meʻa, ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai fakahangatonu, ke ʻunuaki ai ʻa e ngāué ki muʻa ʻi he māmaní. Kuo nau taki mai e tokanga ʻa e māmaní kia kitautolu, pea ko e meʻa tonu pē ia ʻoku tau fie maʻú. …ʻOku tau loto ke feangainga ʻa e māmaní mo kitautolu. ʻOku tau loto ke nau ʻilo ʻetau tokāteliné, ke mahino kia kinautolu ʻetau tui fakalotú, ʻetau ngaahi taumuʻá, pea mo e faʻunga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”52

Naʻe fāifai pē pea kamata ke fakatokangaʻi ʻe ngaahi fakaʻānaua ʻa Palesiteni Sāmita pea fakaʻapaʻapaʻi lahi ange ai ʻa e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea mo tuʻapuleʻanga foki. Koeʻuhí ke maʻu ʻe he kau folau ʻeveʻeva ki Sōleki Sití ha ngaahi fakamatala totonu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e Siasí pea mo hono hisitōliá, ne fokotuʻu ai ʻe he Siasí ʻa e fuofua senitā takimamata ʻi he Temipale Sikueá he 1902. ʻI he lolotonga hono fuofua taʻú, ne ʻikai meimei lava ai ke matuʻuaki ʻe he kau ngāue ʻofa ʻe toko 25 ʻi he Vaʻa ki he Fakamatala mo e Ngaahi Tohi ʻa e Siasí (Bureau of Information and Church Literature) ha kau ʻaʻahi ʻe toko 150,000 tupu. ʻI he aʻu mai ki he 1904, kuo fie maʻu ʻe he vaʻa ko ʻení ha kau ngāue tokolahi ange pea mo ha fale ʻoku toe lahi ange. ʻI he 1911 ne fakahoko ai ʻe he Kuaea ʻo e Tāpanekalé ha ngaahi koniseti ne lahi hono fakahīkihikiʻí ʻi ha ngaahi kolo lalahi ʻe 25 ʻi he fakahahake mo e hihifo lotoloto ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻo kau ai ha koniseti makehe ʻi he ʻApi Nofoʻanga ʻo e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, maʻá e palesitení mo ha kau fakaafe kehe.

Naʻe talaʻofa ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻo fakatatau mo e “tupulaki ʻo e faivelenga” ʻa e kāingalotú pea mo ʻenau loto fiemālie ke hoko ʻo “nofo kakato ange ʻi he tuí” ʻe hanga ʻe he “ ʻEikí ʻo hiki hake mo ngaohi kitautolu ke tau maʻongoʻonga ange ʻi he ʻao ʻo māmaní pea mo ʻai ke tau maʻu hotau tuʻunga totonú ʻi heʻetau tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e māmaní.” 53 Ko ia naʻe hokohoko ai pē ʻe ne tapou ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau hoko ʻo tui moʻoni ki honau hisitōliá pea mo e tokāteliné. Naʻe fakatupu foki ʻe Palesiteni Sāmita ke toe pulusi ʻa e Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi hono hiki ʻe Siosefa Sāmitá pea mo e poupouʻi hono fakatahatahaʻi ha ngaahi tohinoa mo ha ngaahi fakamatala ʻa e kau paioniá ki he Tukuʻanga Tohi ʻa e Siasí(Church Archives). Naʻá ne toe fakamafaiʻi foki ha kau ʻōfisa ʻi he Siasí ke nau fakatau ha ngaahi konga kelekele fakahisitōlia ʻoku toputapu ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kau ai ʻa e Fale Fakapōpula Kātesí ʻi ʻIlinoi, ʻa ē naʻe fakapoongi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono tokoua ko Hailamé ʻi he 1844 (1903); konga ʻo e tuʻuʻanga ʻo e temipale ʻi Tauʻatāina ʻi Misulí (Independence, Missouri) (1904); faama ʻi Veamoni ne fanauʻi ai ʻa Siosefa Sāmita he 1805 (1905); pea mo e faama ʻa Siosefa Sāmita Sr. ʻi Manisesitā ʻi Niu ʻIoaké, ko e tuʻuʻanga ʻo e vao ʻakau naʻe fuofua mamata ai ʻ a e Palōfitá ki he Tamaí pea mo e ʻAló (1907). Naʻe fakamoʻoni ai ʻo pehē, “ ʻOku tui ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ongo māluʻia fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu ko iá, kiate au pe mo e tokotaha kotoa, kuó ne tali ʻa e misiona fakalangi ʻo Siosefa Sāmita, ko e Palōfitá.”54

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Palōfitá ʻi heʻene “tatala ʻa e veili ʻo ʻitānití mei honau fofongá.” 55 Naʻe toe pehē pē mo e feinga ʻa Palesiteni Sāmita ke mahino pea mo ne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni kāfakafa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe hoko ʻene ngaahi faitohi ki hono fāmilí mo hono ngaahi kaumeʻá, ʻa ʻene ngaahi fakamatala fakatonutonú pea mo ʻene ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi makasini ʻo e Siasí, pea mo ʻene ngaahi malangá ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa ia ke fakamahino ai e tokāteliné. Ko e taimi pē ne ne ongoʻi ai mo e Ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe ala taʻe mahino ha ngaahi tokāteline mahuʻinga ki he kāingalotu ʻo e Siasí pea mo e niʻihi kehé, ne nau faʻu leva mo pulusi ha ngaahi fakamatala ke fakamāʻalaʻala. Ne hoko ʻa e “Ko e Kamataʻanga ʻo e Tangatá” [The Origin of Man] (Nōvema 1909) 56 mo e “Ko e Tamaí mo e ʻAló: Ko ha Fakamatala Fakatokāteline ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Ma Uá” [The Father and the Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Twelve] (Sune 1916)57 ko ha ngaahi meʻa-ngāue mahuʻinga ia ki hono akoʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he natula totonu ʻo ʻetau feohi mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.

Ne pehē ʻe Palesiteni Sāmita, “Ne talu ʻeki fāifeinga hake mei heʻeku kei taʻu hongogulu tupú … ke u hoko ko ha taha faʻa fakalelei, mo ha taha ʻokú ne malangaʻi e angatonú, pea ʻikai ngata ʻi hono malangaʻi pē ʻo e angatonú ʻi he leá, ka ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei foki.”58 Talu mei hono taʻu 15 ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi hono taʻu 80, kuó ne fakahoko ha ngaahi malanga ʻi he ongoongoleleí ʻe lauingeau pea mo ha ngaahi lea ke tokoni ki he Kāingalotú ke mahino monau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Fekauʻaki mo ʻene taukei he fai-fakahinohinó, ne fakahā ʻe Sālesi W. Nipilī (Charles W. Nibley), “ ʻI heʻene hoko ko e tokotaha ke malangaʻi ʻa e angatonú, ko hai ʻe fie fakatatau ki ai? Ko e lelei taha ia kuo faifaiangé peá u fanongo ai—fefeka, mālohi, mahino, fakamānako. Naʻe fakaofo e founga ʻo e tafe mei ai ʻa e ngaahi lea ʻo e māmá mo e moʻuí.”59

Naʻe fiefia ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi he taimi ne talangofua ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki heʻene ngaahi fakatokanga mo ʻene ngaahi naʻinaʻi, ʻi hono tuʻunga ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe mātuʻaki mahuʻinga taha kiate ia ʻa e loto fiemālie ʻa e Kāingalotú ke nau laka atu ki muʻa ʻi he “angatonu, haohaoa mo e māʻoniʻoní.”60 Naʻá ne taki e halá ʻaki ʻene loto fakatō-ki-laló mo ʻene akoʻi ngofuá. Naʻá ne pehē ai ʻi he 1916, “ ʻOku ou kei tamasiʻi siʻi pē, pea ʻoku ou kei ako pē. Pea ʻoku ou fakaʻamu fakamātoato ʻe hoko ʻi heʻeku ako fakakongokonga iiki ko ʻení, ʻi he ʻotu laine ki he ʻotu laine pea ʻi he tefitoʻi fakakaukau ki he tefitoʻi fakakaukaú, ha konga siʻi ʻi heni mo ha konga siʻi ʻi hená, mei he ʻaho ki he ʻahó, pea mei he māhina ki he māhiná, mo e taʻu ki he taʻú, ʻe ʻi ai ha kuonga kuó u ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e moʻoní pea ʻilo ia ʻo hangē ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, ʻe fakahaofi mo hakeakiʻi au ʻi Hono ʻaó.”61 Naʻe fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ia ʻi heʻene lea hangatonu mo paú, pea naʻe fakaʻapaʻapaʻi foki ia ʻi heʻene manavaʻofá. Naʻe fakahīkihikiʻi ia ʻe Misi Koleka, ko e taha ʻo hono ngaahi maheni ʻi Hauaiʻí, ʻo pehē ko e “tamaioʻeiki ia ʻa e ʻOtua Fungani Māʻolungá, ko e tangata ʻo e loto ʻoku fonu he ʻofá.”62 Naʻá ne ʻosi ako ke “ ʻikai ngata pē ʻi heʻene malangaʻi ʻa e angatonú ʻi he leá, ka ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei foki,”63 pea ʻaki haʻane feinga faivelenga ke “hoko ʻo fāitatau mo e natula mo e ʻīmisi ʻo Sīsū Kalaisí.”64

ʻI he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, ne fōngia makehe ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he Laumālié. Naʻá ne pehē ai ʻi ʻEpeleli ʻo e 1918, “Mahalo pē ʻoku ʻi ai haku ngaahi faingataʻaʻia fakaesino, ka ʻoku hangē kiate au ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he tuʻu ʻaliʻaliaki hoku tuʻunga fakalaumālié ʻo hangē ko ia ʻi he kuo hilí, ka ʻoku fakalakalaka, mo tupulaki.” 65 Hili ha māhina ʻe ono mei ai, pea ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa ʻo e 1918, lolotonga haʻane nofo ʻi hono lokí ʻo fifili ki he folofolá mo “fakakaukau loto ki he feilaulau fakaleleli maʻongoʻonga naʻe fakahoko ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke huhuʻi ʻa e māmaní,” 66 naʻá ne maʻu ai ha fakahā fakaofo ʻo fekauʻaki mo e ʻaʻahi ko ia ʻa e Fakamoʻuí ki he kau pekiá ʻi he lolotonga ʻo e ʻi he fonualotó ʻa Hono sinó. Ko e fakahaá ni, ʻa ia ne ui ki mui ange ko e Vīsone ʻo e Huhuʻí ʻo e Kau Pekiá, ʻa ē ne hoko ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138, ʻoku hoko ia ko e tumutumu ʻo e moʻui ʻa ha palōfita ne ne malangaʻi taʻe tuku hono mahuʻinga ke ʻomi ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí.

Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá, ʻa e tupuʻanga fakalangi ʻo e tangatá pea mo ʻene moʻui fakafalala ki he ʻOtuá, ʻa hono mahuʻinga ʻo e talangofuá pea mo e ngaahi ouau māʻoniʻoní, ʻa e fakahoungaʻi ʻi he ʻofá, pea mo e faivelenga kakató—ko ha ngaahi tefito ia ne toutou ʻuuni fakataha ʻe Palesiteni Sāmita. Naʻe hāhāmolofia ke ne malangaʻi ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni pē ʻe taha ʻo e ongoongoleleí ʻo mavahe mei he palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí. Naʻe lava pē ia ke ne malangaʻi kakato ʻa e ongoongoleleí ʻi ha foʻi malanga pē ʻe taha, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fai ia ʻi ha foʻi kupuʻi lea pē ʻe taha, ʻo tokangataha pē ki hono mahuʻinga ʻo hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. “ ʻOku makatuʻunga ʻi he ʻofa ʻoku tau maʻu kia Kinautolú, ʻa ʻetau malava ke feʻofaʻakí, pea ʻe lava ke tau maʻu ha fiefia lahi ange ʻi hono fakahoko ʻo e leleí ʻi ha fiefia ʻe faifaiangé pea tau maʻu ʻi hono fakahoko ʻo e koví.” 67

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 25 Apr. 1882, 1.

  2. Gospel Doctrine 5th ed. (1939), 406.

  3. In Conference Report, Apr. 1902, 85–86.

  4. Millennial Star, June 1840, 40.

  5. Millennial Star, June 1840, 40–41.

  6. Gospel Doctrine, 494.

  7. History of the Church, 2:338.

  8. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 5:29.

  9. Joseph F. Smith’s Journal, Leeds, 13 Apr. 1861, holograph, 5; Historical Department Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  10. In Deseret News: Semi-Weekly, 25 Apr. 1882, 1; spelling modernized.

  11. In Collected Discourses, 2:348.

  12. In Deseret News: Semi-Weekly, 10 July 1883, 1.

  13. Jos. F. Smith’s Journal, 18; spelling modernized; Historical Department Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  14. “Editor’s Table—In Memoriam, Joseph Fielding Smith (1838–1918),” Improvement Era, Jan. 1919, 266.

  15. Life of Joseph F. Smith, comp. Joseph Fielding Smith (1938), 159.

  16. Joseph F. Smith to Samuel L. Adams, 11 May 1888, Truth and Courage: Joseph F. Smith Letters, ed. Joseph Fielding McConkie, 2.

  17. “Editor’s Table—In Memoriam,” 266.

  18. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:92.

  19. Joseph F. Smith to Samuel L. Adams, 2.

  20. In Conference Report, Apr. 1900, 41.

  21. In Messages of the First Presidency, 4:18.

  22. Gospel Doctrine, 171.

  23. Gospel Doctrine, 82.

  24. In Collected Discourses, 2:280.

  25. Gospel Doctrine, 90.

  26. Journal of Wilford Woodruff, 24 June 1866, Historical Department Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints; spelling modernized.

  27. Gospel Doctrine, 201.

  28. Gospel Doctrine, 359.

  29. Joesph F. Smith to Hyrum M. Smith, 18 May 1896, Truth and Courage, 37.

  30. Deseret News: Semi-Weekly, 2 Oct. 1883, 1.

  31. Deseret News: Semi-Weekly, 7 Nov. 1882, 1.

  32. Deseret News: Semi-Weekly, 25 Apr. 1882, 1.

  33. Life of Joseph F. Smith, 365.

  34. Life of Joseph F. Smith, 283.

  35. Quoted in Bryant S. Hinckley, “Greatness in Men: Joseph Fielding Smith,” Improvement Era, June 1932, 459.

  36. Life of Joesph F. Smith, 453.

  37. “General Conference of the Relief Society,” Relief Society Magazine, June 1917, 316.

  38. H. W. Naisbitt, “Temple Building,” Contributor, Apr. 1892, 257.

  39. In Collected Discourses, 3:279.

  40. In Conference Report, Oct. 1901, 69–70.

  41. In Conference Report, Oct. 1901, 70.

  42. In Messages of the First Presidency, 4:155.

  43. In Messages of the First Presidency, 4:165.

  44. In Messages of the First Presidency, 4:222.

  45. Gospel Doctrine, 159.

  46. In Conference Report, Apr. 1908, 5.

  47. In Conference Report, Apr. 1908, 6.

  48. Gospel Doctrine, 189.

  49. Gospel Doctrine, 393.

  50. Gospel Doctrine, 386.

  51. Deseret Weekly, 9 Jan. 1892, 70.

  52. In Conference Report, Oct. 1908, 3.

  53. In Conference Report, Oct. 1901, 70.

  54. In Conference Report, Oct. 1906, 5.

  55. Deseret News: Semi-Weekly, 27 Feb. 1883, 1.

  56. “The Origin of Man, by the First Presidency of the Church,” Improvement Era, Nov. 1909, 75–81.

  57. “The Father and the Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Twelve,” Improvement Era, Aug. 1916, 934–42.

  58. Gospel Doctrine, 406.

  59. Tokātelineʻo e Ongoongoleleí, 522.

  60. In Conference Report, Oct. 1901, 70.

  61. In Conference Report, Apr. 1916, 4.

  62. Life of Joseph F. Smith, 306.

  63. Gospel Doctrine, 406.

  64. Gospel Doctrine, 6.

  65. In Conference Report, Apr. 1918, 2.

  66. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:2.

  67. In Collected Discourses, 3:218.

ʻĪmisi
Joseph F. Smith

Siosefa F. Sāmita, ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasí of Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Tā-valivali ʻe A. Salzbrenner.