Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 19: Fakapotopotó, ko e Fakavaʻe ia ʻo e Koloaʻiá


Vahe 19

Fakapotopotó, ko e Fakavaʻe ia ʻo e Koloaʻiá

ʻOku totonu ke tau totongi hotau ngaahi moʻuá mo maluʻi ʻetau meʻa ʻoku maʻú koeʻuhí ke tau malava lelei ange ai ke tokoni mo ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Naʻe fai ʻe Siosefa F. Sāmita ha tohi ʻi he 1918 ki hono fohá ʻo ne fakamatalaʻi ai e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Kilisimasi ʻo ʻene kei siʻí ʻi he taimi ne “masiva moʻoni aí.” Naʻá ne fakamatala ai ki he kamataʻanga ʻo ʻene nofo malí: “Naʻe ʻikai ke u moʻua ki ha tangata ʻe taha ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ko iá, pea ne pau ke u ngāue—naʻe ʻikai ke u lava ʻo nofo maumau taimi.” Ne ne pehē naʻe ngāue mo hono fāmilí “ ʻo fāifeinga ʻaki homau iví kotoa ke mau moʻui.” ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi tuʻunga ko ʻení, ne ʻalu atu ai ʻi he kimuʻa siʻi pē he Kilisimasí mo fakataumuʻa ke fai ha meʻa makehe maʻa ʻene fānaú. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku loto ke ʻi ai ha faʻahinga meʻa ke fakafiefiaʻi kinautolu, pea mo fakamanatu ʻaki ʻa e ʻaho Kilisimasí ke makehe mei he toenga ʻo e ngaahi ʻaho kehé—ka naʻe ʻikai ha kihiʻi sēniti ke fai ʻaki ʻeni! Naʻá ku feʻaluʻaki ʻi he Hala Lahí (Main Street), mo fakasio ʻi he ngaahi matapā sioʻata ʻo e ngaahi falekoloá… peá u toki moulu atu ʻo pulia mei he kakaí ʻo u tangutu ʻo tangi hangē ha kiʻi tamasiʻí, kae ʻoua kuo toʻo atu e faingataʻaʻia hoku lotó ʻe heʻeku mamahi kuo tō ki tuʻá; pea hili ha taimi siʻi mei ai peá u foki halaʻatā mai ki ʻapi ʻo hangē pē ko ʻeku mavahe atu mei aí, ʻo u vaʻinga mo ʻeku fānaú, ʻo u fakafetaʻi mo fiefia koeʻuhí pē ko kinautolu….

“ ʻI he hili atu ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ne fakaʻau ʻo lelei ange hoku ʻalungá. Naʻe kamata ke u fakalakalaka; ʻi heʻeku ngāue mālohí, tuʻu maʻu mo e tuʻunga fakaʻekonōmiká, ʻikai ke u siokita, pea ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ne u koloaʻia.” 1

Naʻe pehē ʻe Pīsope Sālesi W. Nipilī (Charles W. Nibley), ʻa ia ne na ngāue vāofi mo Palesiteni Sāmitá: “Naʻe tokanga maʻu pē ki he anga ʻo ʻene fakamolé… . Naʻe ʻikai fiemālie ki he moʻuá, pea ʻoku teʻeki ai ha tangata kuo ʻiloa pehē ʻi heʻene fakavavevave ke totongi e kiʻi sēniti kotoa pē ʻoku haʻisia ki ai… . Naʻe fakapapau ke ʻoua te ne tali ʻa e fakamoʻuá; pea naʻe ʻikai pē faifaiangé, peá ne fakakau ʻa e Siasí ʻi ha faʻahinga tuʻunga pehē, ʻi ha faʻahinga tū- kunga. Pea naʻa mo ia ʻi heʻene ngaahi ngāué, naʻe ʻikai ke teitei fakamoʻua, ka naʻe pīkitai ki he taumuʻa motuʻa ko ia ko e, ʻTotongi ʻi hoʻo ʻavé.ʻ” 2

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Sāmita hono faingofua ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene akoʻi ʻo pehē, “Kuo hoko maʻu pē ko ha akonaki motuʻa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e tui fakalotu ko ē ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha mālohi ke fakahaofi fakaetuʻasino hono kakaí pea ʻai kinautolu ke nau koloaʻia mo fie-fia ʻi hení, he ʻikai ke fai ha falala ia ki ai ke ne fakahaofi fakalau-mālie kinautolu, pe ke ne hākeakiʻi kinautolu ʻi he moʻui ka haʻú.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

Fakaʻehiʻehi mei he moʻuá pea te mou taʻuʻatāina fakapaʻanga pea mo fakalaumālie.

ʻI he taimi ní, ʻoku ou tui moʻoni ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi tupuʻanga ʻo e faingataʻaʻia ʻoku ʻi hotau lotolotongá—pea ʻoku ou tui ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko fakalūkufua ki he māmaní—ko e laka atu e fakamole ʻa e kakaí ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú. Kuo nau fakamoʻua ʻo tōtuʻa, maluʻi ʻaki honau ngaahi falé haʻanau nō, mo ʻenau fāmá, pea mo e meimei meʻa kotoa pē ʻoku nau maʻu, ke tatau mo honau kaungā-ʻapí, ʻo nau felaulauhi he fakahāhaá pea mo ʻenau ngaahi pisinisí ʻi he moʻuá, ka ʻoku ākenga ʻaki ʻe he mā- maní…

… Ko e tokolahi ʻo kitautolu te tau malava ke fai ha nō … ʻo fakahāhā te tau tatau mo hotau kaungā-ʻapí, kapau he ʻikai ke tau fai ia, ka tau moʻui fakatatau pē mo e meʻa ʻoku tau maʻú, pea tānaki atu ki ai mo haʻatau tuku ha meʻa ki he ʻaho ʻo e fakatamakí, ne tau mei hoko he ʻahó ni ko e kakai tauʻatāina taha ʻi he konitinēnití ni…. Kae fakatatau mo hoku lotó, ʻoku ou fie mamata … ko e taimi pē ʻoku tau fakatau ai ha meʻa ʻoku paʻanga ʻe taha hono mahuʻingá, ke tau totongi ʻa e paʻanga ʻe tahá ki ai pe ko ha faʻahinga meʻa ʻoku mahuʻinga tatau mo e paʻanga ʻe tahá, pea ke tau fai ia ʻo ʻikai ke tau fakafaingataʻaʻiaʻi ai kitautolu ʻi hotau ʻapí pe maluʻi ʻaki kitautolu pe ko ʻetau fānaú. Ko e tangata kotoa pē ʻoku moʻui pē ʻi he fakamoʻuá ʻokú ne fakamaʻu takai ha seini ʻiate ia pea mo hono fāmilí….

Kuó ke mamata nai ʻi ha taha ne moʻua peá ne maluʻi ʻaki mo fakatau atu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻaʻaná, ʻi he tauʻatāina mo fiefia, ʻo hangē pē ko e tangata ʻokú ne totongi pē ʻa e meʻa ʻokú ne maʻú ʻi heʻene moʻuí? ʻOku totonu ke tau moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú, pea mo fokotuʻu ha fakavaʻe te tau lava ʻo langa ai, pea ʻe lava ʻo langa ai ʻetau fānaú ʻi he hili kitautolú, ʻo ʻikai toe totongi ha moʻua pe tupu ne tau fakatupu ke hoko. ʻOku ou ʻiloʻi pē ʻoku ʻikai ko haʻaku malangaʻi ʻa e ongoongolelei fakapaʻanga ʻo e māmaní. Ka ʻoku ou tui ko ʻeku fakaʻatā ʻeni au ke tukuakiʻi ko ha tokotaha kuo ʻosi hono kuongá, ʻikai ha toe fakalakalaka, pea mo e ngaahi lau peheé. Ko e ngaahi lau kovi kotoa ko ʻení ʻoku fai ia ki he houʻeiki tangata ko ē ʻoku nau loto toʻa ke nau tala ki he kakaí ke nau moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau maʻú… . ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku tau aʻu ai ki ha ngaahi tuʻunga ʻe ʻaonga ai ke fai ha fakamoʻua. Ka fie maʻu, pea tuku ke fakahoko ia…. Ka kuo teʻeki ai fakalotoʻi au ke u tui ʻoku ʻaonga ki he tuʻunga lelei pe uelofea ʻo e toʻutangata lolotongá pe ʻo e kahaʻú ke pōpula ʻa ʻeku fānaú koeʻuhí ko haʻaku ngāue.4

He toki tuʻunga monūʻia moʻoni ia ʻo Saione kapau ʻe faka-mahino hono kovi ʻo e moʻuá… .ki he Kau Māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ki he talavoú mo e toulekeleká! Pea ʻe lava ʻeni, kapau ʻe ongoʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi mafasia ʻo hono maluʻi ʻaki hoto ʻapí, fakataha mo hono ngaahi mamahí, ʻe he tangata kotoa pē ʻoku fakakaukau ke fetongi hono falé mo e hono kelekelé ki ha paʻanga—ke mahino ki ai hono fakapōpulá pea mo hono fakamamahí—ʻo kānokato, ki muʻa ʻi he aleapaú, he kuo pau ke ne toki ongoʻi ia ki mui ange foki.5

ʻI he taimi ʻo e tuʻumālié, … ʻoku mātuʻaki taau moʻoni ai mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau tāpuni honau ngaahi moʻuá… . Te u pehē, ʻi heʻene fekauʻaki mo e kaveinga ko ʻení, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻoku ou ʻiloʻi ki hono totongi ʻosi hoku haʻisia ki hoku tokouá, kaungā-ʻapí, pe kaungā pisinisí, ke u tomuʻa totongi hoku haʻisia ki he ʻEikí. ʻE lava ke u totongi lahi ange hoku moʻua ki hoku ngaahi kaungāʻapí, ʻo kapau ne u fai ha aleapau mo kinautolu, ʻi ha hili haʻaku totongi totonu e ngaahi meʻa ʻoku ou haʻisia ai ki he ʻEikí, ʻi haʻaku taʻetokangaʻi ia; pea te mou lava ke fai ʻa e meʻa tatau pē. Kapau ʻoku mou loto ke mou tuʻumālie, pea mo hoko ko ha kau tangata mo ha kau fefine pea mo ha kakai tauʻatāina, tomuʻa fakakakato homou ngaahi haʻisia ki he ʻOtuá, pea toki fakahoko homou fatongia ki homou kāingá.6

Ko e taimi ʻeni ke ako ai ʻe he kakaí kotoa ʻa e ʻekonōmika moʻoní, pea mo kamata ke fakapotopoto mo fakatauʻatāinaʻai kinautolu mei he moʻuá, pea hoko ko ha kakai tauʻatāina mo faʻi-teliha… . Kapau pē ā te tau fakahoko hotau fatongia ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea fakapotopoto ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú, liliu mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ke lelei kia kitautolu, ʻe hoko ʻetau ngāué ko ha tāpuaki kia kitautolu, ʻe fua lahi ʻa e fonuá, pea te tau maʻu ha ngaahi ututaʻu lelei lahi pea mo fiefia ai; he ʻe tuku ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ʻofá ki heʻene fānau faivelengá… . Ko e taimi ʻeni ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakamolé. Ko e taimi ʻeni ke tuʻusi ai ʻa e ngaahi fakasākesaké pea ʻoua taʻofi meia kitautolu ha ngaahi fakafiemālie fakaemāmani. Ka tau ʻofa faka-Kalaisi muʻa. ʻOua naʻa mou fetukuakiʻi ʻaki… . Ko ʻeku fakatātā, ʻoua naʻa mou fakamālohiʻi homou kaungā tamaio- ʻeiki ʻoku moʻua atu kia kimoutolu ʻi ha fanga kiʻi sēnití, pea kapau ʻe kole atu ke mou kiʻi tatali ʻi ha vahaʻa taimi, ʻoua naʻa mou lī kinautolu ki he fale fakapōpulá. Manatuʻi muʻa ʻa e tala fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kaveinga ko ʻení, pea mou ʻofa faka-Kalaisi mo femanavaʻofa ʻaki [vakai, Mātiu 18:23–35].7

Tauhi hoʻomou ngaahi meʻá ke ʻoua naʻa mou moʻua. Mavahe mei he moʻuá ʻi he vave taha te ke lavá, pea fakamamaʻo mei ai, he ko e founga ia ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻo hono Siasí, ke nau hoko ko e kakai koloaʻia lahi taha ʻi he māmaní. Ka he ʻikai hoko ʻeni ia ʻi hoʻomou maluʻi ʻaki homou ngaahi ʻapí mo hoʻomou ngaahi fāmá, pe fakamoʻua ʻo ʻikai ke ke toe lava ʻo totongi; ka pēhē, ʻe ongoongo kovi ho hingoá pea mo ho tuʻungá koeʻuhí he kuó ke tāukakapa.8

Kuo tuʻo lahi hono faʻa fai e fakatokanga ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngahai ʻAho Kimui Ní pea ko ʻeni ʻoku faleʻi mālohi kinautolu ke ʻoua te nau ʻai ke tuʻu honau ngaahi ʻapí ʻi ha tuʻunga fakatuʻu-tāmaki, pea fakataha atu mo honau ngaahi uaifí mo ʻenau fānaú, ʻo tuku ki he ʻōlita ʻo e ngaahi palopalema fakapaʻangá… . Kapau ʻe talangofua ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he ngaahi naʻinaʻi fakapotopoto mo e ngaahi lēsoni ʻo e kuo hilí, te nau kiʻi momou ʻo ka ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi olopoto ʻo hangē ko ia ʻoku movete ʻi he feituʻu kotoa he lolotonga ní, ke maluʻi ʻaki honau ngaahi falé, ʻa ʻenau ngaahi ngāueʻanga fakapisinisí, ʻenau ngaahi kānalí, ʻenau ngaahi fāmá, ki he ngaahi meʻa ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki pea mo ngali kovi fakapisinisí……

Ko e ngaahi naʻinaʻi ʻoku ʻoatu hení ʻoku meimei ke fakataumuʻa ia kia kinautolu ʻoku maluʻi ʻaki honau ngaahi ʻapí ha meʻa koeʻuhí ko ha taumuʻa laulaunoa, kae ʻikai kia kinautolu ʻoku fie maʻu moʻoni ʻi hono langa ʻo e ngaahi sōsaietí pe ke langa pe fakatau ʻaki hanau ngaahi ʻapi ʻi ha ngaahi totongi fakamāhina pe fakakongokonga fakataimí. Ko e langa ʻo e sōsaietí mo e ʻapí ʻe lava ʻo hoko ia ko ha lelei fakaʻekonōmika, ka ko e ngaahi meʻa laulaunoa mo muná ʻokú ne faʻa fakatupu ʻe ia ha laumālie fakalaukau.9

ʻOku ou fakameʻapangoʻia ke u tala atu ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku hangē ʻoku nau femoʻuekina ʻi ha ngaahi meʻa muna mo lau-launoa ʻo aʻu ki ha tuʻunga kuo hangē ai kuo kāpui ʻenau moʻuí kakato ʻi he ʻofa ki he māmaní… . ʻI he ʻātakaiʻi ʻe kinautolu faka-tāutahá ʻa e kau maʻu koloá pea nau moʻua ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko fakanatula mai mo iá, ʻoku nau moʻulaloa ai ʻo faʻa ngalo… .ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau fakafalala moʻoni ki aí, ʻi he taimi kuo nau maʻu ai ʻa e koloá, kae ʻikai hangē ko e taimi ʻoku nau ʻi he tuʻunga masiva taha aí.10

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha heni ʻoku fakakaukau ke fakamoʻua ʻi ha meʻa muna, …ʻOku ou faleʻi ia ke kiʻi holomui, lotua ia, pea mo fakakaukauʻi lelei ia ki muʻa peá ne toki fakamafasiaʻi ia ʻi heʻene nō paʻangá mo fakamoʻuá. Ko hono ʻai ʻe tahá, fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá ʻo kapau te ke lava. Totongi homou ngaahi moʻuá ʻi he vave taha te mou lavá.11

Ko e paʻangá ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke malava pē ʻe he tangatá ʻo tokangaʻi mo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo kapau ʻokú ne maʻu; ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi hono founga toka-ngaʻí, ʻe hola ia mei hono kató, te ne fakamole vave pea hola.12

ʻOku ou toe naʻinaʻi ai ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau fakataumuʻa pea mo feinga ʻosikiavelenga ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he moʻuá. Mavahe mei he moʻuá pea fakamamaʻo mei ai, pea te ke toki tauʻatāina fakapaʻanga mo fakalaumālie ai.13

ʻOku totonu ke tau ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá ʻi he paʻangá pea mo e feinga ke fiefiá.

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga vaivaiʻanga he tangatá—pea … ko ha vai-vaiʻanga mālohi moʻoni ia—ke tokoniʻi ia, ke fakafiemālieʻi ʻene ngaahi holí, ke aʻusia ʻene ngaahi taumuʻá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hano kovi ki he niʻihi kehé. Tatau ai pē pe ko e hā hano nunuʻa kovi ʻe hoko ki he kakai kehé, ʻe kei feinga pē ke fakahō- hōlotoʻi ʻene ngaahi holi taʻe ʻaongá, ʻa ʻene ngaahi holi ke fakalā- ngilangiʻi iá, pea mo taukaveʻi hono ngaahi manako siokitá. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fehālaaki ʻo e kuongá ni. Ko e taha ia ʻo e ngaahi vaivaiʻanga ʻokú ne ʻai ʻa e tangatá ke ʻoua naʻa tatau mo hono ʻEikí, ʻo fakamavaheʻi ai ia mei he ʻOtuá mo e moʻoní, mo fakatupu ai haʻane hoko ʻo pule pē ia kiate ia. ʻOku hala ia.14

Ko e tangata poto ko ʻení … te ne tataki ʻe ia hono halá ʻo mavahe mei he fekumi ki he ngaahi meaʻ maumautaimi ʻoku kumia ʻe he moʻuí. He ʻikai ʻalu ia ki he pōpulá pe moʻuá ke faka-tau ha meʻalele mo ha ngaahi saliote ke tulituli hake ki he ngaahi ākenga ʻa kinautolu ʻoku fekumi ki he ngaahi ākengá….

Ko hono ola ʻo e fekumi ko ʻeni ki he fiemālié pea mo e fiefiá, kae ʻumaʻā ʻa e tangi ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ko e kau tuʻumālié pē ʻoku nau lavá, ka ʻoku ʻikai totonu ke nau faí, ʻoku teke ai ha tokolahi ke nau fai ha ngaahi meʻa taʻe fakalao kehekehe ke maʻu ha paʻanga ke fakatōliʻa ʻaki ʻenau holí. Pea ko ia ʻa e tupulakiʻanga ʻo e ngaahi anga kākā ʻi he meʻa fakapaʻangá. ʻOku ohi mai heni ha ngaahi founga taʻe totonu ke maʻu ai ha paʻanga, pea naʻa mo e loí mo e kākaá pea mo hono anga kākā ki he ngaahi kaungā-meʻá mo e kaungāʻapí ʻoku faʻa fakahoko ke maʻu ʻa e paʻanga ko iá ke faka-tōliʻa ʻaki e holo kovi ko ia ke fiefia pe fiemālié.15

ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻi ha tangata ʻoku ʻofa lahi ange ki heʻene paʻangá ʻi he ʻOtuá… .ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻe fuatautau ai ki tautolu ʻi he meʻafuá, pea ʻe ʻilo ai pe ʻoku tau ʻofa lahi ange ki māmani ʻi heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá…. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fai-ngataʻa ki he tangata koloaʻiá ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ko ʻene koloaʻiá—he naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ke tau hoko ko e kakai tuʻumālie taha ʻi he kakai kotoa pē. Pea ʻoku ʻikai foki ke ʻi ai ha faʻahinga hia ia ʻi he koloaʻiá. ʻOku ʻikai ko e hiá ʻi he maʻu ʻo e paʻangá. Kuo tau fanongo ʻi hano toutou pehē “ko e paʻangá ko e tupuʻanga ia ʻo e kovi kotoa pē.” Ka ʻoku ʻikai pehē ia. ʻOku nau pehē ko e ʻofa ki he paʻangá ʻa e tupu- ʻanga ʻo e kovi kotoa peé. [vakai, 1 Tiīmote 6:10].16

Ko e faʻahinga fakatuʻutāmaki moʻoni pē ʻoku ou sio atu ki ai ʻi he hala ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e ngaahi ola ʻoku fakanatula ʻenau muimui mai ʻi hono maʻu ʻo e koloá—ʻa e hīkisiá mo e siokitá, ʻete fakahōhōlotó mo hono fakangaloʻi ʻo e ʻOtuá, pea mo hono taʻe tokaʻi ʻo e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa toputapu ʻoku tau haʻisia ai kiate ia mo e kakai kehé; pea ʻoku tuʻunga ʻeni ʻi he hulutuʻa ʻo e ngaahi tāpuaki fakamāmaní kuó ne foaki mai ʻo tuʻunga ʻi heʻene ngaahi leleí. ʻOku pehē ko e taimi ʻo e faingataʻá ʻoku tau tautaufā ki he ʻEikí, ka ʻi he taimi ʻo e tuʻumālié ʻoku ʻikai ke tau manatu ki ai. ʻOku hangē kiate au ko e meʻa ʻeni ʻoku toka ai ʻa e fakatuʻutāmaki lahi taha ʻoku tuʻu faka-tuʻutāmaki kia tautolu he ʻaho ní.17

ʻOku tāpuaki lahi ange ke te foaki ha fakafiemālie mo ha fiefia ki hotau kāingá ʻi haʻatau ngāue pe maʻa tautolu. Ka ʻi he faʻahinga laumālie mo mālohi ʻoku tofanga ai ʻa e māmaní ʻi he lolotonga ní, ʻoku ʻikai ko e faʻahinga meʻa ia ʻoku talí. ʻOku ʻohokui pē ʻa e kau tangata ʻo māmaní ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau fakakaukau ʻe tokoni ki heʻenau fiemālié. ʻOku ʻikai ke nau tokanga kinautolu pe ʻoku founga fēfē hono maʻu ʻo ʻenau fiefiá kae kehe pē ke nau maʻu ia. ʻOku angaʻaki ko e koulá mo e paʻangá ʻokú ne tokoni lahi taha ki heʻenau fiemālié mo ʻenau fiefiá. Ka ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, ʻe ui atu kinautolu mei he māmaní, pea kuo pau ke tuku kotoa heni ʻa e meʻa kotoa pē ne nau ʻofa aí. He ʻikai ke nau lava ʻo ʻave ʻenau koulá, he ʻoku ʻa māmani ia. Pea ʻi he taimi te nau fakalaka atu ai ʻi he veilí, he ʻikai ke nau toe lava ʻo puke ʻa e meʻa ne ne ʻai ke nau fiefiá. ʻE hola ʻa e tupuʻanga ʻo ʻe-nau fiemālié…

Ko e hā mo ha toe meʻa ʻi he māmaní ʻokú ne ʻomi ha fiefia mo ha fiemālie lahi ange ka ko ʻetau ʻilo kuo fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá; ʻoku tali kitautolu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní; pea naʻe ʻikai ke tau fakalaveaʻi ha taha ʻi hotau kāingá; pea ʻoku tau toe tauʻatāina mei ha moʻua pe faʻahinga haʻisia; ʻo ʻikai ke tau pōpula ki māmani, pe ki hotau kāingá? ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni ha fiemālie lahi ange ki ha taha, ʻi ha toe faʻahinga meʻa he mā- maní. He ʻikai ke lava ʻo foaki mai ia ʻe he paʻangá. He ʻikai lava ʻe he koloa ʻo e māmaní ʻo foaki ʻa e fiefia ko ʻení ki he tangatá.18

Tau fakaʻaongaʻi muʻa ʻa e fakapotopotó ʻi heʻetau ngaahi meʻa fakaetuʻasinó koeʻuhí ke tau malava lelei ange ai ʻo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku pau kiate au, ʻa ia ko e totonu ke tau feinga ke maheni ange mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻekonōmiká. ʻOku totonu ke tau ngāue ʻaki ʻetau fakapotopoto tahá, ʻa ʻetau fakakaukau leleí mo ʻetau mahino ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi meʻa fakaetuʻasino mo fakalaumālié pea mo tau tokanga ki aí…. ʻOku tau fuʻu siokita. ʻOku ʻikai totonu ke “taki-taha ngāue pē maʻana,” ka ʻoku tokolahi foki mo hatau niʻihi ʻoku holi. ʻOku holi hotau lotó ke tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe hotau kaungāʻapí ʻo tautau ai pē pe ʻoku tau fie maʻu ia pe ʻikai. Pea koeʻuhí ke tau tatau mo hotau kaungāʻapí; pea ke tau feohi mo ia, kae ʻumaʻā ke feohi ʻetau fānau fefiné mo ʻenau fānau fefiiné, pea mo ʻetau fānau tangatá mo ʻenau fānau tangatá, kuo pau ai ke ʻi ai ha tau fale lelei, nāunau fale mamafa, … pea mo ha koloa lahi ʻo tatau ai pē te tau lava ʻo fakatau pē ʻikai kae kehe pē ke tatau mo hotau kaungāʻapí. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku mātuʻaki vale moʻoni. ʻOku hala….

… ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he Kau Māʻoniʻoni kotoa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻo tautautefito ke ʻilo ʻe he toʻutupu kotoa ʻi ʻIsileli—ʻoku totonu ke nau takitaha feinga ke ʻai ʻa e māmaní ke kiʻi lelei ange ki heʻenau nofo aí, ʻo kapau te nau lava. ʻOku totonu ke tau feinga kotoa ke fai ha lelei. Kapau te tau fai ia, pea ta ʻoku ʻi ai hano mahuʻinga ʻo ʻetau moʻuí. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau līʻoá; pea kapau te tau fepoupouaki ʻi heʻetau ngaahi meʻa fakaetuʻasinó mo fakahoko ʻe-tau ngaahi pisinisí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú, ʻe lelei ange ʻa e māmaní maʻatautolu, pea te tau toe koloaʻia ange ʻi mā- mani. ʻE ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga lelei ange ki heʻetau langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá; ʻe lahi ange ʻe tau meʻa ke fakaʻaongaʻi ki hono tānaki ʻo e kau masivá, ki hono langa ʻo Saioné, ke lelei ai ʻa e Kāingalotú, pea mo kitautolu foki.19

ʻOfa ke tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, tānaki ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú … , totongi hotau ngaahi moʻuá, hoko ko ha kau tangata mo ha kau fefine tauʻatāina, ʻo ʻikai ko ha kau tangata mo ha kau fefine pōpula, ʻo hangē ko ha tau tokolahi ʻi he ʻahó ni. Ko hotau tokolahi ʻoku pōpula ʻi he moʻuá, pea ʻe ala faingataʻa ke tau mavahe mei ai; ka ʻo kapau te tau lava ʻo mavahe mei ai ʻoku tau ongoongolelei, pea tau tūkuingata ke lavaʻi ia; koeʻuhí ka hoko mai hano ui kitautolu ke tau ō ʻo ngāue fakafaifekau ʻe lava pē ke tau pehē, “ ʻIo, kuó u mateuteu pea ʻoku ou fie ʻalu,” kae mahulu hake, “ ʻOku ʻikai ke u moʻua ki ha taha, pea ʻoku ou maʻu ha paʻanga feʻunga ke u ʻalu mo ia, pea mo tokangaʻi ʻaki hoku fāmilí.” 20

ʻOku ou tui ko hotau fatongia ke teuteu ki he ʻaho ʻo e hongé, mahaki fakaʻauhá, ʻo e afaá pea mo e ngaahi mofuiké, pea mo e taimi ʻe lakuʻalofia ai ʻa e ngaahi peau ʻo e tahí ʻo laka mai ʻi honau ngaahi ngataʻangá. Ka ʻe anga fēfē haʻatau lava ʻo fai ia? … ʻAki haʻatau ako mo fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻekonōmika moʻoní ʻi heʻetau moʻuí, pea mo ha founga lelei ʻo e feohí mo e ʻofá ʻa ia ʻe tokoni ai ha taha ki hono tokouá, mo tau tuʻu fakataha, koeʻuhí ke ʻoua naʻa faingataʻaʻia ha taha ʻi haʻane fiemaʻu ʻi he kei lava ʻe he mālohi ʻo e niʻhi kehé ke fakalato iá. Ko e taha ʻo e ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ne fai ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo hono kakaí, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, te nau hoko ko e kakai koloaʻia taha ʻi he kakai kotoa pē [vakai, T&F 38:39]. Tau pehē, ʻe lava fēfē ke fakahoko ʻeni kapau ʻoku tau fakamole ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku tau maʻu maí, pea tau toe kiʻi nō mei hotau kaungāʻapí? …

… Tau nimameaʻa muʻa mo moʻui fakaʻekonōmika, pea maluʻi ʻetau meʻa ʻoku maʻu maí. ʻOku ʻikai ko e ʻuhingá ia kuo tau langa ʻetau ʻamanaki leleí ʻi he koloá, pe te tau ʻai ia ke hoko ko hotau ʻOtua; ka ki he hā? Koeʻuhí ke tau lava, ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e fakatamakí, ʻo feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e ngaahi taimi ko iá pea mo e ngaahi fatongia ʻe ʻi he kakai ʻo e ʻOtuá ke nau fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Fungani Māfimafí ʻi he fonuá.21

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Kapau ʻoku tau loto ke tau koloaʻia fakalaumālie mo fakaetuʻa-sino, ko e hā kuo pau ke tau faí? ʻE lava fēfē ʻe he mānumanú ʻo fakaʻauha ʻa e koloaʻiá?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he fakaʻehiʻehi mei he moʻuá? Ko e hā ha ngaahi palōpalema ʻe lava ʻo hoko kia kinau-tolu ʻoku nau taʻe fakapotopoto ʻi heʻenau ngaahi fakamoʻuá? Ko e hā ha ngaahi kumi ʻuhinga ʻoku faʻa fai ʻe he kakaí ʻi honau ngaahi moʻuá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi he “taimi ʻo e tuʻumālié” ke tau tauʻatā- ina ai mei he moʻuá? Ko e hā hotau tufakanga fakapaʻanga ki he ʻEikí? Ko e hā ʻoku totonu ke tau tomuʻa fakakakato ai kinautolú?

  • Neongo kuo pau ke faʻa “totongi fakakongokonga” hono fakatau mai ʻo e ngaahi ʻapí, ko e hā ha ngaahi fakatokanga ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ia ke fai ʻaki ha maluʻí? ʻE hanga fēfē ʻe he “laumālie ʻo e fakatuʻu-mālié” ʻo taki e kakaí ke nau ngāuehala ʻaki honau ngaahi ʻapí ki ha maluʻi fakapaʻanga? ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ko ʻení?

  • ʻOku fakamavaheʻi fēfeeʻi ʻe he siokitá mo e kumi fiemālié kitautolu mei he ʻOtuá? Ko e hā hano ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ʻofa lahi ange ʻi he paʻangá ʻi he ʻOtuá?

  • Te tau lava fēfē ʻo teuteu fakatuʻasino mo fakalaumālie ki he “ ʻaho ʻo e hongé”?

  • Te tau lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau meʻa ʻoku maʻú ke “faka-hoko ʻaki ʻe ngaahi taumuʻa ʻa e Fungani Māfimafí”? ʻOku faka-faingofuaʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe he mateuteu fakapaʻangá ke tau tokoni?

  • ʻE founga fēfē haʻatau akoʻi ʻetau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e paʻangá?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ”Editorʻs Table: In Memoriam—Joseph Fielding Smith,” Improvement Era, Jan. 1919, 266–67.

  2. Charles W. Nibley, “Reminiscences,” in Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 519.

  3. ”The Truth about Mormonism,” Out West: A Magazine of the Old Pacific and the New, Sept. 1905, 242.

  4. Deseret Weekly, 19 Aug. 1893, 282.

  5. Gospel Doctrine, 307.

  6. Gospel Doctrine, 259–60.

  7. Deseret Weekly, 19 Aug. 1893, 283.

  8. Gospel Doctrine, 299–300.

  9. Gospel Doctrine, 306–7; ne feliliuaki hono fakapalakalafí.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 1 May 1883, 1.

  11. In Conference Report, Oct. 1911, 128–29.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 8 Aug. 1884, 1.

  13. In Conference Report, Oct. 1903, 5.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 21 Jan. 1896, 1.

  15. Gospel Doctrine, 323–24.

  16. Deseret Weekly, 19 Aug. 1893, 283.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 1 May 1883, 1.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Mar. 1884, 1; paragraphing added.

  19. Deseret News: Semi-Weekly, 8 Aug. 1884, 1.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, 20 Nov. 1894, 1.

  21. Deseret Weekly, 19 Aug. 1893, 283.

ʻĪmisi
Zion’s Cooperative Mercantile Institution

Koeʻuhí ke poupouʻi ʻa e moʻui fakafalala pē kia kita ʻi he tuʻunga fakaʻekonōmiká, ne fokotuʻu ai ʻe he Kāingalotu paioniá ha ngaahi kautaha pisinisi ʻo hangē ko e Kautaha Falekoloa Fetokoniʻaki ʻo Saioné (Zionʻs Cooperative Mercantile Institution).