Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 18: Angamaʻa mo Maʻa


Vahe 18

Angamaʻa mo Maʻa

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau maʻa pea mo fakalāngilangiʻi ʻa e toputapu ʻo e fuakava ʻo e malí.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Naʻe fakamamahi kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1875, ʻi heʻene kei hoko ko e Palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé, ʻi he pau ke ne tukuange ha faifekau ne ne maumauʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá. ʻI heʻene fakakaukauloto atu ki he fakameʻapangoʻia mo e lotomamahi ne fehangahangai mo e talavoú ni, ne ne tohi ai ʻo pehē, “Neongo ʻe meimei fakakakato ʻe ha tangata ʻene ngāue fakafaifekaú pe moʻui angatonu mo faivelenga ʻi he meimei ʻo ʻene moʻuí kakato, kae aʻu ki he mōmēniti fakaʻosí, kuó ne hanga ʻi ha kihiʻi tōʻonga pe fai hia pe holi, pe fehālaaki, ʻo liliu mo fakaʻauha kotoa ia ʻi ha kihiʻi mōmēniti, ʻokú ne liliu kotoa ai ʻa e melie ʻoku ʻi he ipu ʻo e moʻuí ko e ʻahu mo e tamala.”

Ne hoko atu ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻo ne fakakaukau ki heʻene houngaʻia ʻi he toʻukupu maluʻi ʻo e ʻEikí kuó ne tokoniʻi ia ke ne tuʻu maʻu ʻi heʻene ngaahi fuakavá. “ ʻOiauē, hono ʻikai lahi ʻeku fakafetaʻi ki hoku ʻOtuá ʻi heʻene maluʻi, tokangaʻi, … mo faka-haofi au mei he ngaahi angahala fakamate ʻo māmaní, pea lauiafe mo ʻene fakahaofi au mei hoku ngaahi vaivaí mo ʻeku faʻa faka-hehema ke fai halá.” Naʻe fakapapau ai ke ne hoko ko ha faʻa-hinga tangata ʻa ia ʻe lava ʻo “sio hangatonu ki he fofonga ʻo hono kāingá, pea ke tuʻu hangatonu ʻi ha konisēnisi maʻa he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he loto vīkiviki moʻoni, ʻoku taau mo angamaʻa moʻoni.” Naʻe fiefia ʻi heʻene moʻui “ ʻi he ʻofa maʻa mo taʻe hano mele” ʻo hono fāmilí peá ne pehē ai, “He ʻikai ke u teitei ngāue kovi ʻaki ʻenau ʻofá mo ʻenau falalá ʻi he meʻa kotoa kuó u maʻú pea mo hoku tuʻungá.”1

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻOku ʻomi ʻe he angamaʻá ha ivi mo ha mālohi ki he kakai ʻo māmaní.

ʻOku tau tui ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ko e fakamaau ia ki he moʻuí mo e maté. ʻOku tau tui ʻoku ʻafio mai ki he māmaní, peá ʻokú ne ʻafioʻi ʻene fānau ʻoku taufā, fehālaaki pea mo vaivai ʻi he funga māmaní. ʻOku tau tui ʻoku tau ʻi hení koeʻuhí ko ʻene foko-tuʻutuʻu… ; ʻoku tau ʻi hení ke fakahoko ha taumuʻa, kae ʻikai ko hano fakahoko ʻo ha misi, pe ko hano fakatōliʻa ʻo e ngaahi holi fakamatelié.2

Ko e maʻa fakafoʻituituí mo e ngaahi fakakaukau tāú… . ko e ongo makatuʻunga ia ki he tōʻonga ʻoku tāú. ʻOku ou pehē ange mai ʻe au ʻe lava ʻa e [kakai] kei talavoú ʻo fakahoungaʻi ʻa e meʻa mahuʻinga ʻi he tōʻonga ko ʻení, pea foaki e ngaahi ʻaho ʻo ʻenau kei talavoú ki he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku meimei ke muimui faka-natula pē ʻa e tupulakí, fakalakalaká, fakaʻapaʻapaʻi kitá, ʻa e lāngi-langí pea mo e fakahīkihiki ʻa e tangatá ʻi he faʻahinga hala ko iá ʻi he kei tupu haké. Naʻe tā ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga fakaʻofoʻofa moʻoni ʻi he meʻá ni, mo kamata vave ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue ʻa ʻene Tamaí… . Naʻe pehē pē hono teuteuʻi ʻe he palōfita ko Sāmuelá ia ʻaki ʻa e maʻá, mo e tupu fakaʻapaʻapaʻi hake ʻi heʻene kei siʻí, pea taau mo ʻoni ai ia mo e fanafana ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá.3

ʻOku hangē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku mahulu pea mo māʻolunga ange ʻi he ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻilo ʻe he ʻatamai ʻo e tangatá ki he ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he angamaʻá ha ivi mo ha mālohi ki he kakai ʻo māmaní, ka ʻoku tonu ia.4

ʻOku tau tui ʻoku taha pē ʻa e tuʻunga ʻo e angamaʻá ki he kakai tangatá mo e kakai fefiné. Ka taʻe tokangaʻi ʻa e maʻa ʻo e moʻuí, ʻe tō mai ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē kia kitautolu ʻo hangē ha ngaahi vaitafe ʻoku fā ʻi hano fakaava ha ngaahi matapā ʻoku nau taʻofi ha vaí.5

ʻOku mau fakaʻamu ʻi he loto māʻoniʻoni ke fakamamafaʻi hono fulikivanu ʻo e ngaahi angahala feʻauakí. Neongo ʻoku faʻa taku ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga he ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku nau hoko ko ha angahala mamafa, ʻi hono fofongá, pea kapau ʻoku fie maʻu ke tau kei hoko pē ko hono kakai ʻokú ne ʻofaʻi, pea kuo pau ke taʻofi fakaʻaufuli kinautolu ʻo hangē ko e matapā ʻo helí. Ko e ngaahi ola kovi ʻo e ngaahi angahalá ni ʻoku mātuʻaki mahino ia ʻi he hia, maumau lao, mamahi pea mo e ngaahi mahaki ʻa ia ʻe hā mai ʻi he tokotaha kotoa, ʻi he talavou mo e toulekeleka, kuo pau ke nau mamata mo ongoʻi ia. ʻOku nau fakaʻauha ʻa e māmaní. Kapau ʻoku fei maʻu ke fakahaofi kitautolu pea kuo pau leva ke tau fakaliliʻa ki ai, fakaʻehiʻehi mei ai, ʻo ʻikai ngāueʻaki hano kihiʻi konga, he ʻokú ne fakavaivaiʻi mo holoki, ʻokú ne fakapoongi fakalaumālie ʻa e tangatá, ʻokú ne ʻai ia ke taʻe feʻunga mo e feohi ʻa e kau angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.6

ʻOku tau fokotuʻu ʻa e angahala feʻauakí ʻo fika ua hake pē ki he lilingi ʻo e toto taʻe halaiá ʻi hono fakahokohoko ʻo e ngaahi mau-mau fono fakafoʻituituí…. ʻOku tau talaki ko e folofola ʻa e ʻEikí: “ ʻOua naʻá ke tono.” [ʻEkesōtosi 20:14.] “Ko ia te ne fakasio ki ha fefine ke holi ki aí, pe kapau ʻe tono ʻe ha niʻihi ʻi honau lotó, ʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e Laumālié, ka te nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí.”[T&F 63:16.] 7

Pea hangē ko e ngaahi mahaki fakasino kehé, ʻoku tohoakiʻi mai ʻe he ngaahi maumau fono ʻo e feʻauakí ha ngaahi mahaki kehekehe ʻoku lahi. Hangē ko e muiaki mai ʻa e ngaahi nunuʻa fakaesino ʻo e hōloa e ngaahi uoua ʻi he sinó tuʻunga he konaá, pea uesia mo e ngaahi konga mahuʻinga ki loto ʻo e sinó, pea tuku ai ʻa e sinó ʻo vaivai ki ha faʻahinga mahaki ʻe fetaulaki mo iá, pea toe holoki ʻi he taimi tatau pē mo e ngaahi ivi maluʻi ʻo e sinó ʻo aʻu ʻo fakatuʻutāmaki e tuʻunga ʻoku ʻi aí, ʻoku pehē pē hono fakaʻatā ʻe he angaʻulí ʻa e laumālié ki he ngaahi mahaki fakalau-mālié, ʻo ne kaihaʻasi fakatouʻosi ʻene malava ke maluʻi iá pea mo hono ivi ke fakaakeake aí. Naʻe fakaongoongo tuli ʻa e toʻutangata faʻa feʻauaki ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Kalaisí, ki he leʻo ʻo e moʻoní, pea ʻi he tuʻunga mahamahaki ʻo honau ʻatamaí mo honau lotó, ne nau fekumi ai ki ha ngaahi fakaʻilonga mo manako ange ki he ngaahi talanoa taʻe ʻaongá ʻi he pōpoaki ʻo e fakamoʻuí [vakai, Mātiu 16:4] 8

Makehe mei aí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakapapauʻi ʻe he angaʻulí hono tauteá ki he tokotaha naʻá ne maumauʻi ʻa e fonó, ka ʻoku toe aʻu taʻe toe veiveiua atu hono tuateá ki he toʻutangata hono tolú mo hono faá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene laiki ʻa e toko-taha maumau fonó, kae toe tuʻu fakatuʻutāmaki ki ha kakai toko-lahi ʻoku feohi fakahangatonu mo ia, ʻo uesia ai ʻa e ngaahi maʻumaʻuluta fakafāmilí, fakamamahiʻi mo e loto ʻo e mātuʻá, pea mo fakatupu ha mamahi lahi ke ne uesia siʻenau moʻuí.9

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fono ʻo e angamaʻá ki he kakai tangatá, kakai fefiné, pea mo e fānaú.

ʻOku hoko ʻa e fono ʻo e angamaʻá ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ki he fānaú, kakai tangatá pea mo e kakai fefiné. Ko ha tefitoʻi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí kotoa, mei heʻenau kei valevalé ʻo aʻu ki heʻenau maté. Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tautea pau ki hono maumauʻi ʻo e fono ʻo e angamaʻá, pe sino maʻá, pe anga haohaoá. Ko e taimi ʻe fakahoko ai ʻa e fono ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá, ʻe tuʻusi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻa moʻoni mo taʻe ha mele pe ʻilá—ʻo fakatou tatau pē ʻa tangata mo fafine. ʻOku tau fie maʻu ʻa e kakai fefiné ke nau maʻa haohoa, ʻoku tau fie maʻu kinautolu ke nau taʻe ha mele pe ko ha ʻila, pea ʻoku mahuʻinga pehē pē mo e tangatá ke maʻa mo angamaʻa o hangē ko e kakai fefiné.10

ʻOku fakamā ke te toloi ʻe te teu ngāue maʻá e ʻEikí kae ʻoua kuo huʻi atu ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakavalevale ʻo e kei siʻí… . ʻE lelei ange ke toki liliu ʻa mui ha tangata mei he koví, ʻi haʻane hokohoko atu ʻi he angahalá he toenga ʻo ʻene moʻuí, ka, …ʻoku ʻi ai foki ha fakaʻiseʻisa mo ha mamahi ʻi he fakatomala tōmui ʻi he moʻuí mei he ngaahi lalulaunoa mo e ngaahi angahala ʻo e kei siʻí.11

Ko ha meʻa fakamā ia ke hanga ʻe ha sōsaieti ʻo fakamaau-matea ʻa fafine ʻi he ngaahi faiangahala feʻauakí ʻo laka ange ʻi he tangatá. He ko e hā ha faʻahinga ʻuhinga, tuku kehe pe ʻoku totonu pe ʻikai, ʻe lava ʻo maʻu ki he faʻahinga filifilimānako kovi mo fulikivanu ko ʻení?

ʻO ka faiangahala ʻa fafine, ʻoku mahino pē ʻe tautea, he kuo pau ke fai ha totongi huhuʻi pau, ʻo tatau ai pē pe ʻe fakahoko leva pe ʻamui ange. Ka ʻi heʻene fekauʻaki mo e fakamaau taʻe totonu ʻa e tangatá ʻo ne fuesia ai ʻa e nunuʻa ʻo ʻene ngaahi maumau fonó, ʻoku halaia ai ia ʻi ha ngaahi kovi ʻoku lahi ange. ʻOku lahi ange leva heni e haʻisia ʻa e tangatá ki he ngaahi angahala fekauʻaki mo hono ngeiá, pea ko hono kavenga mafasiá ʻoku hulufau hono faʻa hilifaki ki he tokotaha vaivai ange ʻia kinautolu ne kau aí… .

ʻOku tau tali taʻe toe fai hatau loto pe ha toe fiemaʻu kehe, ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻe ha palōfitai ʻo e kuonga muʻá ko Nīfai ʻa e Toluʻi ʻOtuá: “He, ko au ko e ʻEikí ko e ʻOtua, ʻoku ou fiefia ʻi he angamaʻa ʻa e kakai fefiné. Pea ko e meʻa fakalielia ʻi hoku ʻaó ʻa e ngaahi feʻauakí; ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú.” (Sēkope 2:28.)12

ʻOku hiki hotau leʻó ʻo fakafepakiʻi ʻa e feʻauakí, pea mo ha toe fōtunga pē ʻo e angaʻulí. ʻOku ʻikai ke tau ʻi hení ke fakahoko ha faʻahinga angaʻuli ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē. Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, ko e angaʻuli feʻauakí ʻoku fulikivanu taha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá… . Ko ia ai, ʻoku hiki hake hotau leʻó ʻo fakafepakiʻi ʻa e angaʻulí mo e feʻauakí, pea mo fakafepakiʻi ha faʻahinga tōʻonga pē ʻo e fakalieliá.13

Ko ʻetau ngaahi fakapapau ʻo e malí ʻoku mātuʻaki toputapu.

Ko e feohi ʻa e tangatá mo e fefiné ʻoku fakalaó naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ki hono fakatolonga ʻataʻatā pe ʻo e hakó, ka ki hono fakatupulekina ʻo e ngaahi natula mo e ngaahi afa fakaʻeiʻeiki ʻi he natula ʻo e tangatá, ʻa ia ko e feohi ʻofa pē ʻi he vā ʻo e tangatá mo e fefiné te ne lava ke fakapapauʻi ʻe hoko. ʻOku mahino moʻoni e lea ʻo e Folofolá fekauʻaki mo e taumuʻa Fakalangi pea mo e fekau fekauʻaki mo e tangatá mo e fefiné. ʻOku ʻikai lelei ki he tangatá ke tokotaha pē; pea ko ia ai kuo fokotuʻu ʻe “tukuange ai ʻe he tangatá ʻa ʻene tamaí mo ʻene faʻeé kae pīkitai ki hono ʻunohó; pea te na kakano pē taha.” [Vakai, Sēnesi 2:18, 24.]

ʻOku kei moʻoni pē ʻa e foʻi tefitoʻi fakakaukau ko ia ʻoku faka- ʻeiʻeiki ʻa e malí, ʻi he ʻahó ni ʻo tatau pē mo e taimi ne lea ʻaki ai ʻe he ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá [vakai, Hepelū 13:4]….

ʻOku fakalao pē ʻa e feohi fakaesinó ʻi he malí, pea kapau ʻe fakahoko ia ʻi he taumuʻa totonu, ʻoku lelei pē ia mo māʻoniʻoni. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai fai ha mali, ʻoku hoko leva ʻa e ngaahi felotoi ʻi he tōʻonga ko iá ko ha angahala fakamā, mo fulikivanu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.14

ʻI he ʻaho ní, ʻoku kāpui e maama sivilaisé ni ʻe ha lōmaki ʻo e faiangahalá. Ko e taha hono ngaahi ʻuhinga lahi tahá ko hono taʻe tokangaʻi ʻo e nofo malí; kuo mole hono tuʻunga toputapú ʻi ha vakai ʻa ha tokolahi. Ki he vakai ʻa ha tokolahi, ko ha aleapau fakapuleʻanga pē ia, ka ʻoku lahi ange pē haʻane hoko ko ha meʻa faka-tuʻupakē pe ko ha ʻāvea pē ʻo e lotó, pe ko ha founga ke fakatōliʻa ai ʻa e ngaahi ongó. Pea ko e taimi ko ia ʻoku taʻe tokangaʻi ai ʻa e toputapu ʻo e fuakavá pe ngaló, pea ʻoku ʻikai toe tokangaʻi leva ʻa e ngaahi fakapapau ʻo e malí ia, pea fakatatau mo hono akoʻi ʻo e kakaí ʻi he angamaʻá he ʻaho ní, ʻoku hoko pē ia ko ha kihiʻi meʻa siʻisiʻi, ko ha kiʻi taʻe tokanga lekeleka pē.15

Ko e taʻe anganofo ki he ngaahi fakapapau ʻo e malí ʻoku hoko ia ko ha kamataʻanga lahi ʻo e vete malí, pea fakafeʻao mai ai mo ha ngaahi kovi lahi, kae ʻikai ngata pē ʻi he mā mo e mole ʻo e ngeia kuo fakahoko ki he fānau ʻoku tonuhiá. He ʻikai lava ʻo faka-ngatangata pe mapuleʻi ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e tonó ki he niʻihi pē ko iaʻoku nau fakahokó. ʻO tatau ai pē pe ʻoku ʻilo lahia pe fakapuliki hano konga ʻe he pulupulu ʻo e loto lavea fakapulipulí, ko hono ngaahi olá ʻoku mālohi ʻaupito hono ivi ki he koví. Ko e ngaahi laumālie taʻe faʻa mate ko ia ʻoku omi ki māmani ke maʻu ha sino kakanó ʻoku ʻi ai ʻe nau totonu ke fanauʻi lelei mai kinautolu, ʻi ha ngaahi mātuʻa ʻoku tauʻatāina mei he fakamalaʻia ʻo e angahala feʻauakí.16

ʻOku toe mamafa ange ʻa e angahala ʻi he angamaʻá, ʻi hono maumauʻi ʻo engaahi fuakava toputapú.

ʻOku tau tui fakalūkufua ko hono foaki ko ia ʻo e fonó, ʻoku ʻuhinga ia ki he Kāingalotu kotoa pē. Ka ʻoku ʻikai ha teitei vei-veiua, makehe mei hono maumauʻi ʻo e fono ʻo e angamaʻá, ʻoku toe maumauʻi mo e ngaahi fuakavá, pea ko e tautea leva ki he ongo angahalá ni, ʻe fai ia ʻi he moʻuí ni pe ko e maama kahaʻú, ka ʻoku lahi ange ai pea mo fuʻu mamafa. 17

ʻOku faʻa taku ʻo pehē ʻoku lahi ange ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e lanumatá ʻi ha toe faʻahinga lanu, ʻoku pehē pē ʻa ʻetau ʻiloʻi ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi faʻahinga pe tuʻunga kehekehe ʻo e angahala fekauʻaki mo e ngaahi feohi taʻe totonu ʻa e tangatá mo e fefiné, ʻi ha toe faʻahinga faihala ʻoku tau ʻilo ki ai. ʻOku fekauʻaki ia mo ha maumau fono mamafa moʻoni—ko e angahla fekauʻaki mo e angamaʻá, ka ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻoku toe fakautuutu ʻa e angahalá ni ʻi hono maumauʻi ʻoe ngaahi fuakava toputapú, ʻa ia ʻoku toe faʻa kau atu ki ai mo e kākaá, fakamālohí pe fakamamahiʻí.

Ko e lahi ange hono fakahalaki ʻo e ngaahi angahalá ni mo taʻe talí, te tau lava ai ʻo fakatokangaʻi ha faikehekehe ʻi he fakakaukaú pea mo e nunuʻá, ʻo fakatoutatau pē ʻi ha maumau fono ʻa ha ongo meʻa kei iiki, kuó na fakamaʻu ke mali, ʻi ha kihiʻi mōmēniti ne na taʻe tokanga ai, ʻo ʻikai haʻana teitei fakakaukau te na tō ki he angahalá, pea mo ia ʻa ha tangata, kuó ne ʻosi hū ki he ngaahi potu māʻoniʻoní mo fakahoko e ngaahi fuakava toputapú, peá ne faʻufaʻu ke kaihaʻasi e uaifi ʻo hono kaungāʻapí pea mo hono anga-maʻá ʻaki ha kākā pe fakamālohi mo fakahoko ai ʻene taumuʻa palakuú.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻi ai ʻo e faikehekehe he ongo fai halá ni, ʻi heʻetau vakai ki heʻena taumuʻá, ka ʻoku toe pehē pē ʻi he ngaahi nunuʻá.…. Fekauʻaki mo e [palopalema ʻa e tangata ne ne ʻosi fakahoko e ngaahi fuakavá], ʻoku kau kovi ki ai mo ha niʻihi kehe, maumau ai e ngaahi fāmilí, hoko mo ha mamahi ki he tafaʻaki ʻoku tonuhiá, uesia mo e sōsaietí… ; ko hono fakakātoá, ʻoku fakatou fakahoko ʻa e halá ia ki he moʻuí pea mo e pekiá, pea pehē ai pē kia kinautolu ʻoku teʻeki fanauʻí, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻe he mālohi ia ʻo e tokotaha fai halá ke ne fakaleleiʻi pe fakatonu-tonu.18

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha ʻamanaki lelei kia kinautolu ʻoku nau fakapapau ke nau maʻá.

Ko e kau faiangahala fitaʻá pē mo moʻoní ʻoku ʻikai ke nau loto ke nau maʻá; ʻoku ikai ke nau manako ʻi he maʻá mo e moʻoní. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ʻe lava ʻo fuʻu tōlalo pehē ha laumā1ie, ke ne sītuʻa kakato ai mei he meʻa ʻoku haohaoa mo maʻá, ʻa ē ʻoku lelei mo moʻoni pea mo faka-ʻOtuá. ʻOku ou tui ʻoku kei toe pē ʻi he loto ʻo e tokotaha fitaʻa mo angahala tahá, ʻi ha kihiʻi vahaʻa taimi, a kihiʻi huelo ʻo e meʻa fakalangi ko ia ne ʻosi tō ki he ngaahi laumālie ʻo e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. ʻE lava pē ke fuʻu angahalaʻia fau ʻa e tangatá pea ʻikai ke toe fuʻu lahi fēfē ai ka ko ha kiʻi huelo poipoila pē ʻo e tataki fakalangi ko ia ʻoku feinga ke ne taki kinautolu ki ai pea mo ʻofa ʻi he leleí; ka ʻoku ʻikai ke u tui au ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻi he māmaní kuo mole fakaʻaufuli mei ai ʻa e ʻilo mo e manako ki he meʻa ko ia ʻoku lelei mo maʻá, ʻi he taimi ʻoku mamata ai ki aí. ʻOku faingataʻa ke fai ha tui ʻoku ʻi ai ha taha ʻe mātuʻaki liʻekina ʻo mole kotoa ai ʻene fakaʻamu ke lelei mo maʻá, ʻo kapau naʻe malava; ka kuo tokolahi ha kakai kuó nau tuku kinautolu ki he koví mo pehē ʻoku ʻikai pē ha toe faingamālie ia moʻonautolu. ʻI he kei ʻi ai ʻa e moʻuí, ʻoku kei ʻi ai pē ha ʻamanaki, pea ʻi he kei ʻi ai ʻa e fakatomalá ʻoku kei ʻi ai pē mo ha faingamālie ke fakamolemoleʻi.19

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí naʻe fokotuʻu Faka-langi ia ko e fakamoʻui ki he ngaahi mahaki ʻokú ne uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, kae muʻomuʻa taha ki he ngaahi fakamamahi fakamana-vahē ʻo e ngaahi angahala feʻauakí.20

Pea, ʻoku mau pehē ai kia kimoutolu kuo fakatomala mei hoʻo-mou ngaahi angahalá, ʻa ē kuo ʻosi tanu fakataha mo Kalaisi ʻi he papitaisó, ʻa kimoutolu kuo fokotuʻu hake mei he faʻitoka ʻo e vaí ki ha moʻui ʻoku foʻoú, ʻa ia kuo fanauʻi foʻou ʻi he vaí mo e Laumālié, pea kuo fakahoko ko e fānau ʻa e Tamaí, ko e kau ʻea hoko ʻo e ʻOtuá pea mo e kaungā-ʻea hoko fakataha mo Sīsū Kalaisí—ʻoku mau pehē kia kimoutolu, kapau te mou tauhi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea ʻikai toe fai kovi, ʻoua naʻa anga faka-lielia, ʻoua naʻa angaʻuli, pe feʻauaki pe ha toe meʻa pē, ʻoua naʻa lea taʻe feʻunga, ʻoua naʻa taʻe tui, kae tui ki he ʻOtuá, tui ki he moʻoní pea maʻu ia, mo faitotonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ʻe fakanofo kimoutolu ke māʻolunga, pea ʻe fokotuʻu kimoutolu ʻe he ʻOtuá ki muʻa, ʻo fakapapauʻi tatau pē ia mo hoʻomou tauhi ʻa e ngaahi fekau ko ʻení. Ko ia fulipē te ne tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē ia pe ko kimoutolu pe ko ha niʻihi kehe, te nau tuʻu ʻo ʻikai tō, te nau taki kae ʻikai muimui, te nau ʻalu hake kae ʻikai hifo. ʻE hākeakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá mo langomaki kinautolu, pea mo lau ʻoku ʻaʻana kinautolu. Ko ʻeku fakamoʻoni ia kia kimoutolú.21

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e fono ko ia ʻa e ʻEikí ki he angamaʻá? ʻOku anga fēfē hono ʻomi ʻe he angamaʻá ha “ivi mo ha mālohi” ki he kakaí?

  • ʻE anga fēfē haʻatau tanumaki ʻa e “maʻa fakafoʻituituí mo e faka-kaukau tāú” ʻia kitautolu? ʻE hoko fēfē ʻa e maʻa fakafoʻituituí ko ha tāpuaki kia kitautolu, hotau ngaahi fāmilí, pea mo e māmaní?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai hono maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá ʻo “fika ua ki hono lilingi ʻo e toto taʻe halaiá”? (Vakai foki, ʻAlamā 39:5.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku kau ʻi he “ngaahi mahaki kehekehe lahi” ʻoku ʻalu fakataha mo e maumauʻi ʻo e fono ʻo e angamaʻá? ʻOku anga fēfē hano toe uesia ʻe hano maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá, ha kakai tokolahi kehe ʻo ʻikai ngata pē ʻia kinautolu ʻoku nau maumauʻi iá?

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke “hiki hake hotau leʻo ʻo faka-fepakiʻi ʻa e angaʻuli ʻo e feʻauakí, pea mo e ngaahi tōʻonga kehe ʻo e fakalieliá?”

  • Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ne “fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá… ʻa e ngaahi feohi fakaesino ʻoku fakalao ʻi he tangatá mo e fefiné”?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai hono taʻe tokangaʻi e toputapu ʻo e malí ko ha “ ʻuhinga lahi” ki he “mahua mai ʻo e faiangahalá… .ʻo ne kāpui ʻa e maama sivilaisé ni”?

  • ʻOku anga fēfē ʻene hoko hono maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá ko ha “angahala ʻe ua” kia kinautolu kuo nau ʻosi fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahala ko ʻení ʻe ua?

  • Ko e hā ha faʻahinga ʻamanaki lelei ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí maʻanautolu ʻoku fakapapau ke nau fakamaʻa kinautolu pea mo tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Life of Joseph F. Smith, comp. Joseph Fielding Smith (1938), 450–51.

  2. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 312.

  3. Gospel Doctrine, 334.

  4. Gospel Doctrine, 274.

  5. Gospel Doctrine, 313.

  6. Gospel Doctrine, 275–76.

  7. Gospel Doctrine, 310; ne feliliuaki ʻa e fakapalakalafí.

  8. Gospel Doctrine, 309–10.

  9. Gospel Doctrine, 335.

  10. Gospel Doctrine, 273–74.

  11. Gospel Doctrine, 335.

  12. Gospel Doctrine, 309–10.

  13. Gospel Doctrine, 312.

  14. ”Unchastity the Dominant Evil of the Age,” Improvement Era, June 1917, 739.

  15. Gospel Doctrine, 274.

  16. Gospel Doctrine, 309.

  17. Gospel Doctrine, 311.

  18. Gospel Doctrine, 310–11.

  19. Gospel Doctrine, 27–28.

  20. ”Unchastity the Dominant Evil of the Age,” 743.

  21. Gospel Doctrine, 312.