Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 29: ʻOua Naʻá ke Loto Kovi ki ha Taha.


Vahe 29

ʻOua Naʻá ke Loto Kovi ki ha Taha.

Tau muimui muʻa ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo faʻa fakamolemole mo angaʻofa kia kinautolu ʻoku faikovi mai kia kitautolú.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Ko e konga lahi ʻo e moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá ne ne siotonu ai ʻi he ngaahi fakatanga ne fai ki he Siasí mo hono kāingalotú. Naʻe tātuʻolahi hano fakatangaʻi ia ʻe kinautolu ne nau fakafepakiʻi e ngāue ʻa e ʻEikí mo hono Siasí, pea ne siʻi faingataʻaʻai lahi ʻi heʻenau meʻa ne fai ki aí. Ka neongo ʻa e ngaahi fakamamahí ni, naʻá ne kei fakahoko pē ʻene ngaahi ngāué ʻi he melino, ʻo taʻe ʻilifia mo hāhāmolofia ke teki ki hono ngaahi filí—ko ha ngaahi fili ne ne fakamatalaʻi ʻoku, “ ʻikai ʻoʻoku,” ka ʻo “ia ʻoku ou feinga ke ngāue ki aí.” 1

Ne manatuʻi ʻe hono ʻofefine ko ʻπtiti ʻElenoá ha taimi ʻi heʻene kei siʻí ne hanga ʻai ʻe he “ongoongo he nusipepá ʻo mātuʻaki fakatangaʻi ʻeku tamaí. Ne ʻi ai ha niʻihi ʻi he ʻapi akó ne nau maʻu ha ngaahi lipooti hala mo loi ki heʻeku Tamaí. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u foki ʻita lahi atu ai ki ʻapi. Pea ʻi he hū mai pē ʻeku Tamaí ʻi he efiafi ko iá, ne u pehē ange leva ki ai, ʻPapa, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fai ai ha meʻá? ʻOku ʻikai ke ke teitei fai ʻe koe ha meʻa ʻe taha, pea ʻoku lau ia ʻe he kau tangata ko ʻení ko hanau faingamālie, ʻo paaki ʻa e ngaahi loi kotoa ko ʻení, pea ʻoku ʻikai pē ke ke fai ʻe koe ha meʻa ʻe taha ki ai!ʻ” Naʻe tafoki hake ʻe ne tamaí ʻo sio ki ai peá ne malimali mo pehē ange, “ ʻʻOfaʻanga, ʻoua te ke loto mamahi. ʻOku ʻikai ke nau teitei uesia ʻe kinautolu au; ʻoku nau uesia pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu. ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ia, ʻe hoku ʻOfaʻanga, ko e taimi ʻoku loi ai ha tahá ʻokú ne fai ai ʻe ia ha kovi lahi ange kiate ia ʻi he tokotaha ʻoku lau ki aí?ʻ”2

Naʻe taumuʻa ʻaki ʻe Palesiteni Sāmita ke ne fetongiʻaki ʻa e leleí ki he koví peá ne fakapapauʻi ke ne fai lelei pea kapau te ne ʻilo kuó ne fakalotomamahiʻi ha taha, he ʻikai mālōlō kae ʻoua kuo fakaleleiʻi ʻa e kafo ko iá. Ne ne pehē ʻi ha meʻa ʻe taha: “Kuó u fai nai pe leaʻaki ha meʻa ʻo ke lavea ai? Kapau ne hoko, ʻoku ou loto ke u fakahā atu naʻe ʻikai ha taumuʻa pehē ia. Kuo teʻeki tuʻo taha ʻi heʻeku moʻuí ke u fakalaveaʻi ʻi hoku loto ʻoʻokú ha tokotaha…. Ko kimoutolu kuo mou lavea ʻi haʻaku ngāue, ʻa kimoutolu kotoa pē kuó u fehālaaki ki ai, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi pehē, fakahā mai muʻa kiate au ʻa e meʻa ne u fehālaaki atu aí, pea te u fai hoku tūkuingatá ke fakatonutonu ia kia koe. ʻOku ʻikai ke kovi hoku lotó ki hoku ngaahi tokouá; ka ʻoku ou maʻu ha ʻofa, mo ha ʻofa faka-Kalaisi pea mo ha holi moʻoni ke fai lelei.” 3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻOua naʻá ke loto kovi ki ha taha.

ʻOku mau naʻinai, mo kole ki homau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kotoa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻenau fakalāngilangiʻi kinautolu ʻaki ʻenau moʻui he founga totonú, ka ke nau fakalāngilangiʻi mo ʻofaʻi pea mo ʻofa fakaKalaisi ki honau ngaahi kaungāʻapí, kia kinautolu hono kātoa. ʻOku mau naʻinaʻi atu ke ʻoua muʻa naʻa ngata pē ʻi hoʻomou tauhi ʻa e fekau maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi fekau kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá, ke ʻofa ki he ʻEikí ko homou ʻOtuá, ʻaki homou lotó kotoa, mo homou ʻatamaí, mo homou iví, ka ʻoku mau tapou atu foki ke mou tauhi mo e fono hono uá, ʻa ia ʻoku hoko ki aí, ke mou ʻofa ki homou kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kimoutolú[vakai, Mātiu 22:36–40]; fetongi atu ki he koví ʻa ki ʻa e lelei, ʻoua naʻa mou lauʻikoviʻi ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí ko ʻenau lauʻi pe mahalo ʻoku nau lauʻi kovi koé. ʻOku ʻikai ha fie maʻu ia ke tau holoki hifo ʻe ngaahi fāmili kehé (ko ha ʻuhinga fakatātā ʻeni). ʻOku tau loto lelei ke nau nofo pē ʻi he fale ne nau fokotuʻú, ka te tau feinga ke fakaʻaliʻali ange ha founga ʻoku toe lelei ange…ʻo langa moʻonautolu ha fale lelei ange, pea toki fakaafeʻi lelei kinautolu, ʻi he laumālie ʻo Kalaisí, ʻo e anga faka-Kalisitiane moʻoní, ke nau hū ki he fale nofoʻanga ʻoku lelei angé.4

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku mau loto ke mou uouangataha. ʻOku mau fakatauange pea mo lotu ke mou foki atu … ki homou ngaahi ʻapí ʻo ongoʻi moʻoni ʻi homou lotó pea ʻi hoʻomou moʻuí ke mou fefakamolemoleʻaki, pea kamata mei he taimí ni ʻo fāiatu, ʻo ʻoua naʻa toe kovi homou lotó ki ha taha. ʻOku tatau ai pē ia kiate au pe ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pe ʻikai, pe ko ha kaumeʻa ia pe fili, pe ko ha taha lelei ia pe kovi. ʻOku fakatupu uesia lahi fau ki ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea ʻokú ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke ne maʻu ha loto meheka, pe kovi, pe sāuni, pe taʻe faʻakātaki ki ha taha. ʻOku totonu ke tau pehē loto pē, tuku ke fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi hota vaá, ka kiate au, te u fakamolemoleʻi koe. ʻOku ou fie pehē kia kimoutolu ko e Kau Māʻoniʻoni ko ia ʻi he Ngahai ʻAho Kimui Ní ʻoku nau maʻu ha loto taʻe fie fakamolemole ʻi heʻenau moʻuí, ʻoku nau halaia lahi mo malaʻia lahi ange ʻi he tokotaha kuo faiangahala kia kinautolú. Mou foki ki ʻapi pea tukuange ʻa e meheká mo e tāufehiʻá mei homou lotó; tukuange ʻa e ongoʻi taʻe fie fakamolemolé; kae tanumaki ʻi hoʻomou moʻuí ʻa e laumālie ko ia ʻo Kalaisi ne ne tangi ai ʻi he funga kolosí, “Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.” [Luke 23:34.] Ko e faʻahinga laumālie ʻeni ʻoku totonu ke maʻu ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻahó kakato.5

Kapau ne u ʻilo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai lelei honau lotó kiate au, te u fiefia ke ʻalu kia kinautolu, pea he ʻikai ke u mālōlō kae ʻoua kuo mau feʻiloaki pea mo ʻilo ʻa e tafaʻaki kuó u fehālaaki ai kia kinautolú. Kapau ʻe hā heni ne u fai ha meʻa ʻo uesia ai hoku tokouá, he ʻikai ke u toe kole au ke ma fefakamolemoleʻaki ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ni—Ka te u fakahoko kakato ʻe au pē mo fai ʻa e meʻa kotoa ʻi hoku mālohí ke u fakalelei kiate ia. ʻOku ʻikai ko hoku misioná ke fakalaveaʻi, pe ke fai ha fehālaaki; ka ke fai lelei.6

Liliu muʻa ʻa e meʻa ʻoku fai ki ai hoʻo tokangá, mo e anga ʻo hoʻo sió, mei hoʻo siofi ʻa e koví ka ke siofi ʻa e meʻa ko ia ʻoku leleí, mo ia ʻoku haohaoá, pea mo taki mo ueʻi kinautolu ʻoku nau fehālaakí ki he hala ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fehālaaki aí, mo ʻikai fakangofua ha ngaahi fehālaaki ki aí. Siofi pē ʻa e leleí ʻi he tangatá, pea kapau ʻoku ʻikai ke nau maʻu ia, feinga ke langa hake ia ʻia kinautolu; siofi pē ʻa e leleí; langa hake ʻa e leleí; poupouʻi ʻa e leleí; pea siʻisiʻi taha ange haʻo toe lea fekauʻaki mo e koví ki he lelei taha te ke lavá. ʻOku ʻikai maʻu ha lelei ia ʻi hono fakahāhā ʻo e koví, ke pulusi ʻa e koví, pe ke fanongongo ia ʻe he ʻeleló pe ʻe he pení. ʻOku ʻikai hano lelei ʻoʻona ke maʻu ia. Ka ʻoku lelei ange ke tanu ʻa e koví kae fakahāhā ʻa e leleí, pea fakaʻaiʻai ʻa e tangata kotoa ke nau siʻaki ʻa e koví pea feinga ke fai lelei; pea tuku hotau misioná ke tau fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo akoʻi mo fakahinohino kinautolu ʻi he hala ʻo e angatonú, kae ʻikai nofo hifo ko ha kau fakamaau ʻo fakamāuʻi ʻa e kau faikoví, ka ke tau hoko ko e kau fai fakamoʻui ʻo e tangatá.7

Kapau ʻoku tau fie maʻu ha manava ʻofa, pea ta ʻoku tonu ke tau manava ʻofa. Ka ʻoku tau fie maʻu ʻa e ʻof a faka-Kalaisí, tau ʻofa faka-Kalaisi. Ka ʻoku tau fie maʻu ʻa e fakamolemolé; tau fakamolemole. Tau fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke nau fai mai kia kitautolú.[vakai, Mātiu 7:12].8

ʻAloʻofa ki ho ngaahi filí.

Fakatauange ke ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kia kinautolu ʻoku feinga ke uesia ʻa e ngāue ʻo Saioné. ʻE ʻOtuá, ʻaloʻofa muʻa kia kinautolu kuo takihalaʻí, ʻa kinautolu kuo fehālākí, ʻa e kau valé, mo e taʻe potó. Fakahū muʻa ho Laumālié ki honau lotó, fakatafoki kinautolu mei he fehālaaki ʻo honau ngaahi ʻalungá pea mei he ʻenau ngaahi fakavalevalé, pea fakafoki mai kinautolu ki he hala ʻo e angatonú pea mo hoʻo ʻofá. ʻOku ou tautapa ki ha ʻaloʻofa maʻa hoku ngaahi filí—maʻanautolu kuo nau loi kau kia aú mo lauʻikoviʻi aú, pea mo kinautolu kuo nau fai ha ngaahi lau kovi kehekehe mo loi kau kia aú. ʻOku ou kōlenga ai ki heʻeku Tamai ʻi he langí ke ʻaloʻofa kia kinautolu; kia kinautolu ʻoku nau fakahoko, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau faí, ka ʻoku taki halaʻi, pea mo kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻiloʻilo pau peé, ko kinautolu ʻoku lahi taha ʻenau fie maʻu ʻa e ʻaloʻofa, mo e ʻofa pea mo ha fakaʻatuʻi mei he ʻOtuá. ʻOfa ke fakaʻofaʻia ʻa e ʻOtuá ʻia kinautolu. ʻOfa ke ʻaloʻofa kia kinautolu. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo ala ki ha fulufuluʻi ʻulu ʻi honau ʻulú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā haku mahuʻinga ʻi he māmaní. He ʻikai ke u fakafaingataʻaʻiaʻi honau hala ki he tuʻumālié. ʻIkai; pea ʻoku ou kole ai ki hoku ngaahi tokouá ke nau taʻofi kinautolu mei he ngaahi fili ʻo hotau kakaí pea mo kinautolu ʻoku nau tofa honau takitaha hala ki he fakaʻauhá ʻo ʻikai fakatomalá, ʻa kinautolu ʻoku faiangahala ʻi he ʻiloʻilo pau, ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá mo lea taukae mo e loi fekauʻaki mo e kau tamaio-ʻeiki ʻa e Eikí. Ke mou ʻaloʻofa muʻa kia kinautolu. ʻOua naʻa mou ala kia kinautolu; he ko e meʻa ia ʻoku nau loto ke mou fai angé. Tukunoaʻi pē kinautolu. Tuku pē ke nau ō.9

Te u tala moʻoni atu pē ʻoku faingataʻa ke u ʻofa ʻi hoku ngaahi filí—ʻa e ngaahi fili ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻo hangē ko haʻaku ʻofa ʻi haku ngaahi kaungāmeʻá. Ko ha meʻa faingataʻa ia kiate au ke u fakahoko. Te u tala moʻoni atu pē ʻoku ʻikai ke u fakahoko kakato ia; he ʻoku faingataʻa kiate au; ka ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻoku ueʻi mo fakamolū ai hoku lotó ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku faingofua ai ke u pehē: Te u tuku pē ʻa e fakamāú ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí.10

ʻOku fie maʻu meia kimoutolu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí pe mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí. ʻOku fie maʻu meia kimoutolu ke mou ʻofa ki homou kāingá, ʻa e laumālie ʻo e faʻa fakamolemolé, pea mo e ʻaloʻofa ki homou kāingá, ʻo hangē ko ia ne fakatātaaʻi ʻi he lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he funga kolosí— “ ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.” [Luke 23:34.] Ko ia, tau fakakaukau ki hotau ngaahi filí, tau lotua kinautolu, ke ʻoua naʻa nau mole fakaʻaufuli, ka ke aʻu atu ʻa e ʻaloʻofa fakamoʻuí mo e mālohi fakamoʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsuú kia kinautolu, ke ongo ki honua ngaahi lotó, ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá mo fai ha totongi huhuʻi ki he meʻa te nau lavá, koeʻuhí ko e ngaahi hala ne nau fakahokó, pea nau omi ʻo talangofua mo fakamaʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá, ʻo fakatomala mo papitaiso ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke fakahoko ʻa e ouau māʻoniʻoni ko iá.

ʻOku tau ʻofa ki he tangata kotoa pē. ʻOku ʻikai hatau loto ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea he ʻikai ke tau teitei fakafepakiʻi kinautolu ʻo kapau te nau tukunoaʻi kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau fepaki mo e ngaahi tokāteline ʻa e kakai kehé; pea ʻoku ʻikai ke tau fepaki mo honau ngaahi siasí, pe ko ʻenau ngaahi tui fakalotú. ʻOku ʻikai ko ʻetau taumuʻá ke fai pehē, pea ʻoku ʻikai foki ko ha konga ia hotau misioná ke fai ia, tuku ke nau lotu ʻo tatau ai pē pe ʻoku founga fēfē pe ki he hā pe ʻi he feituʻu pē ʻoku nau fiemālie ki aí… Ko hotau fatongiá pē ke laka hangatonu atu ki muʻa, fakahoko hotau fatongiá, malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei pea ʻi he ngaahi fakakaukau, pea mo tuku ʻetau māmá ke ulo ki heʻenau fakakaukaú koeʻuhí ke nau lava ʻo mamata ki he māmá ʻo hangē ko e anga ʻo e ʻafio ki ai ʻa e ʻOtuá, pea mo nau tali ia, mo ʻaʻeva ai, ʻo kapau ʻoku nau loto ki ai.11

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí, ka he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ʻetau ngāué ke mole noa.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo hangē pē ko e ʻi ai ʻo e ngaahi fili ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku lau kovi ʻataʻatā pē ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻi ai mo e niʻihi… .ʻoku kuikui honau fofongá ki he ngaahi anga mahuʻinga mo e meʻa lelei kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e ngāue ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní, pea te nau huaʻi mai ha ngaahi mea loi mo hala kau ki he kakai ʻo e ʻOtuá.12

“Ka ne ʻo māmani ʻa kimoutolu, ʻe ʻofa ʻa māmani ki he meʻa ʻaʻaná; ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu, ka kuó u fili ʻa kimoutolu mei māmani, ko ia ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolú.” (Sione 15:19) Ko e kau muimui ʻo Sīsuú, ko hono kakai filí pē, pea koeʻuhí ne ne fili ʻa kinautolu, ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kia kinautolu… . Ko e tofiʻa ʻo e kakai filí ko e fehiʻanekina. ʻOku totonu nai ai ke tau feinga ke maʻu ʻa e fehiʻa ʻa māmaní? ʻIkai ʻaupito. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai totonu ke tau loto foʻi ʻi heʻene hoko taʻe te tau fekumi ki aí.13

ʻOku ʻikai ke u tui ne faifaiangé pea ʻi ai ha kakai ne tataki ʻe he fakahaá, pe ʻe fakamahino ʻe he ʻEikí ko hono kakai, naʻe taʻe fehiʻanekina mo taʻe fakatangaʻi ʻe he kau angahalá mo e kau faikoví.14

Talu mei he ʻaho naʻe fuofua fakahā ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene mata meʻa hā maí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, mo e mahino hono fakafepakiʻi ʻe he fili ʻo e angatonu kotoa pē, ʻe he fili ʻo e moʻoní, ʻo e angamaʻá, ʻo e lāngilangí, ʻo e faitototonú, mo e haohaoa ʻo e moʻuí, ʻe he fili ʻo e ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá, ʻe he fili ʻo e fakahā fakahangatonu mei he ʻOtuá pea mo e ngaahi tataki fakalaumālie ʻoku hoko mai mei langi ki he tangatá, ʻa e ngāué ni.15

Kiate au, ʻoku ʻikai ke ʻi ai haku fili. Ko hoku ngaahi filí ʻoku ʻikai ʻoʻoku ia, ʻoku ʻo e tokotaha ko ia ʻoku ou feinga ke ngāue maʻaná! ʻOku ʻikai fuʻu tokanga fēfē ʻa e tēvoló ia kia au. ʻOku ʻikai haku mahuʻinga ʻoʻoku, ka ʻoku fehiʻa ia ki he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá!16

Ko hono moʻoní ʻoku hanga ʻe he ongoongoleleí ʻo ʻave kitautolu ki ha taumuʻa kehe mei he taumuʻa ʻoku huu ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau hoko ko ha ngaahi fakatūkiaʻanga ki he tōʻonga moʻui lolotonga ʻa e tangatá ʻi ha ngaahi founga lahi pea ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. Ko e kakai ko ia kuo nau tuʻu lelei mo maʻu honau lotó, ʻoku ʻikai ke nau toe loto ke fakahohaʻasi kinautolu. ʻOku fakatupu ʻita ia kia kinautolu…. ʻOku ʻikai teitei malu ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau muimui ki he ngaahi fakafepaki mo e ngaahi faleʻi ʻanautolu ʻoku nau ʻai ke tau lelei maʻu pē mo māmaní. ʻOku ʻi ai hotau misiona pau ke tau fakahoko; pea ke tau fakahoko ia ʻo fakatatau mo e ngaahi taumuʻa fakalangí, he ʻoku tau fehangahangai ʻa e feituʻu ʻoku tau huʻu ki aí mo ia ʻoku huʻu ki ai ʻa e ngaahi hala ʻo e tangatá. ʻOkú ne ʻai ai ke ʻikai manakoa kitautolu. ʻOku tāufehiʻa ai heni ʻa māmani kia kitautolu.17

ʻOua naʻa manavasiʻi, ʻoua naʻa fakavaivia hoʻomou ngāue ki he moʻoní; moʻui ʻi he founga ʻoku totonu ke moʻui ai ʻa e Kāingalotú. ʻOku mou ʻi he hala totonú, pea he ʻikai tuku ʻe he ʻEikí hoʻomou ngāué ke taʻe ʻaonga. ʻOku ʻikai tuʻu faiangataʻaʻia ʻa e Siasí ni ia mei ha faʻahinga fainagataʻa pe fakafepaki ʻo e fakatanga ʻoku fai mei tuʻá. Ka ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ke tau manavasiʻi ai ʻi he taʻe tokangá, ʻi he angahalá mo e ʻaiʻainoá, ʻi he lotoʻi Siasí; ʻo lahi ange ʻa e faingataʻa ʻi ha ʻikai fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻe ha tokotaha ʻi ha ʻikai ke ne fakafeʻungaʻi ʻe ne moʻuí mo e ngaahi tokāteline ne ʻosi fakahā mai ʻa hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Kapau te tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē, ʻe poupou hake kitautolu ʻe he ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamaí, pea ko e fakafepaki kotoa pē ʻe ʻaonga ia ki hono fakamafola lahi ʻatu ʻ e ʻilo ki he moʻoní.18

Tau tuku muʻa hotau ngaahi filí ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

Kuo tohi, pea ʻoku ou tui ʻoku moʻoni ia, neongo ʻoku fie maʻu moʻoni ke hoko ʻa e maumau fono ko iá, kae malaʻiá ka ko kinautolu ʻoku hoko mai aí [vakai, Mātiu 18:7]; ka ʻoku nau ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo hangē pē ko kitautolú. ʻOku ʻikai ke hoko mai ai ha lau lahi pe tukuakiʻi fēfē ʻo kinautolu. He ʻoku tau loto ke tuku kinautolu ki he toʻukupu ʻo e Fungani Māfimafí ke ne fai kia kinautolu ʻo fakatatau mo ia ʻe lelei kiate iá. Ko ʻetau ngāué pē ʻatatutolu ke fakahoko ʻa e angatonú ʻi māmani, ke tau feinga ke fakalakalaka ʻa e ʻilo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi hala ʻo e ʻOtuá, kae ʻumaʻā ʻa ʻene moʻoni maʻongoʻonga mo nāunauʻia ʻa ia kuó ne ʻosi fakahā mai ʻo ngāueʻaki ʻa Siosefa, ko e palōfitá, ʻo ʻikai ki he fakamoʻui pē ʻo e moʻuí ka ki hono huhuʻi mo hono fakamoʻui foki ʻo e kau pekiá. 19

ʻE toki ngāue ʻa e ʻOtuá ki [hotau ngaahi filí] ʻi hono taimi mo ʻene founga pē ʻaʻana, ka ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau fai ʻe tautolu hotau fatongiá, tauhi maʻu ʻa e tuí, fakahoko ʻa e angatonú ʻi māmani, pea tuku hono olá ki he toʻukupu ʻo e ia ʻokú ne pule aoniu ki he meʻa kotoa pē, maʻá e lelei ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa ʻiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.20

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha kovi ʻi hotau lotó ki ha tokotaha ʻoku moʻui. ʻOku tau fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku fai kovi mai kia kitautolú. Ko kinautolu ne nau lau kovi mai, mo fakakeheʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo māmaní, ʻoku ʻikai ke tau loto tāufehiʻa kia kinautolu. Tau pehē pē, tuku ke fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻia kitaua; tuku ke ne totongi kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau ngāué [vakai, T&F 64:11]. He ʻikai hiki hake hotau nimá kia kinautolu; ka te tau ala atu ʻo fakafeohi mo fakakaumeʻa kia kinautolu, ʻo kapau te nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea omi ki he ʻEikí ʻo moʻui. Neongo pe ko e hā hano lahi ʻo ʻenau tāufehiʻá, pe ko e hā ha lahi ʻo ʻenau tōʻonga valé, kapau te nau fakatomala mei ai te tau kei tali fiefia pē kinautolu mo fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tokoni ʻi hono fakahaofi kinautolú.21

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā ha faʻahinga ongo ne ke maʻu ʻi he hili haʻo fakamolemoleʻi ha taha ne fai kovi atu kia koe? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku halaia lahi ange ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ke nau fakamolemoleʻí ʻia kinautolu ne fai kovi mai kia kinautolú? (Vakai foki, T&F 64:9–11.)

  • Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku mamahi mai ha taha kia kitautolu, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí?

  • ʻOku tokoni fēfē kia kitautolu haʻatau “fakahā ʻa e lelei” ʻa e kakai kehé ke tau fakahoko lelei ange ai “hotau misiona…. ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá”?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ha loto faʻa fakamolemole ʻo aʻu ai pē ki hotau ngaahi filí? Ko e hā te tau ala fakakau ʻi heʻetau lotua hotau ngaahi filí?

  • Ko e hā ʻoku faʻa fehangahangai ai ʻa e Kāingalotú mo e “tāufehiʻa ʻa māmaní”? Ko e hā ʻa e faʻahinga founga totonu ke tau fai ʻi he tuʻunga ko iá? Ko e hā ʻoku ʻikai tuʻu ai ʻa e Siasí ʻi ha “tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he ngaahi fakafepaki mo e fakatanga mei tuʻá”?

  • ʻI he taimi ʻoku fakatupu loto lavea mai ai ha niʻihi kia kitautolú, ko e hā ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau loto fiemālie ke tukuange ʻa e tauteá “ki he toʻukupu ʻo e Fungani Māfimafí”?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki hono ngaahi filí? (Vakai, Luke 23:34.) ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo muimui ʻi heʻene sīpinga ke ala atu ʻo “fakafeohi mo fakakaumeʻa” ki hotau ngaahi filí?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 271.

  2. Quoted in Norman S. Bosworth, “Remembering Siosefa F. Sāmita, Ensign, June 1983, 22.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 31 Mar. 1896, 9.

  4. Gospel Doctrine, 256.

  5. Gospel Doctrine, 255–56.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 31 Mar. 1896, 9.

  7. Gospel Doctrine, 254.

  8. Gospel Doctrine, 339.

  9. Gospel Doctrine, 339.

  10. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:97.

  11. “Testimony,” Improvement Era, Aug. 1906, 808–9.

  12. Gospel Doctrine, 337.

  13. Gospel Doctrine, 340.

  14. Gospel Doctrine, 46.

  15. Gospel Doctrine, 371.

  16. Gospel Doctrine, 271.

  17. Gospel Doctrine, 118–19.

  18. Gospel Doctrine, 413–14.

  19. Gospel Doctrine, 338.

  20. Gospel Doctrine, 338–39.

  21. Gospel Doctrine, 2.

ʻĪmisi
Jesus Christ on the cross

Naʻa mo siʻene faingataʻaʻia ʻi he funga kolosí, ne ʻikai ha loto tāufehiʻa ʻo Sīsū Kalaisi kia kinautolu ne nau fakatangaʻi iá, ka naʻá ne lotu, “ ʻE Tamai, fakamole-moleʻi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).