Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Poupouʻi ʻo Kinautolu Kuo Ui ke Nau Tokangaʻí [Puleʻí]


Vahe 24

Poupouʻi ʻo Kinautolu Kuo Ui ke Nau Tokangaʻí [Puleʻí]

ʻOku totonu ke tau fakalāngilangiʻi mo poupouʻi ʻa e moʻoní pea ʻi heʻetau ngāué, ʻa kinautolu ko hotau kau taki lakanga fakataulaʻeiki kuo ui ke nau tokangaʻi pe pulé.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita hono kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono lotó pea mo ʻene ngāué. Kuo tā tuʻo lahi hono fakaongo mai ʻe heʻene ngaahi ngāué ʻa e ngaahi lea maʻongoʻonga ʻa Nīfaí: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 3:7).

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1873, ne toe ui ai ia ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke ne ngāue fakafaifekau. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa e taimi ko ʻení ʻo pehē: “Ne ui au ke u ngāue fakafaifekau ʻi he hili ha taʻu ʻe fā ʻo ʻeku ngāue ʻi ha konga fonua nofoʻi foʻoou, pea naʻe ʻaonga ke u nofo ʻi ha toe taʻu ʻe taha ke fakamoʻoniʻi mou maʻu ʻeku totonu ki he kelekele ko iá; ka naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi ne ne fie maʻu au ke u folau ki ʻIulope ʻo ngāue fakafaifekau, pea mo tokangaʻi ʻa e misiona ko iá. Naʻe ʻikai ke u toe tala ange, ʻʻE Pilikihami, he ʻikai ke u lava ʻo ʻalu; ʻoku ʻi ai ha kelekele ʻoku ʻamanaki ke u maʻu, pea kapau te u ʻalu ʻe mole.ʻ Ka naʻá ku tala ange kia Pilikihami ʻIongi, ʻSai, Palesiteni ʻIongi; ko e fē pē ʻa e taimi ʻokú ke pehē ke u ʻalu aí te u ʻalu; ʻOku ou tuʻu ke talangofua ki he ui ʻo hoku takí.ʻ Pea naʻá ku ʻalu. Ne mole hoku kelekelé, ka naʻe ʻikai ke u lāunga fekauʻaki mo ia; Naʻe ʻikai ke u teitei tukuakiʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi heʻene ʻai ke mole ʻeni ʻiate aú. He naʻá ku ongoʻi ne u kau au ki ha ngāue māʻolunga ange ʻi hano feinga ke maʻu ha kelekele ʻeka ʻe 160. Naʻe fekau atu au ke u fakahā ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e mā maní. Naʻe ui au ʻe he mafai ʻo e ʻOtuá he māmaní, pea naʻe ʻikai ke u toe tuʻu ʻo fakakaukau kiate au mo ʻeku kiʻi totonu fakafoʻi-tuituí pea mo hoku ngaahi faingamālié; Naʻá ku ʻalu ʻo hangē ko hoku uiuiʻí, pea naʻe poupouʻi au ʻe he ʻOtuá mo tāpuakiʻi au ai.” 1

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻOku hiki hotau nimá ʻi he fakaʻilonga ʻo e ʻetau fuakava ke talangofua mo poupouʻi hotau kau takí.

ʻI he anga ʻo ʻeku fakakaukaú, ko e taha ʻo e ngaahi ngāue mahuʻinga ne fakahoko ʻi he ngaahi konifelenisi ʻo e Siasí ko hono hiki hotau nimá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ke poupouʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí mo hono ngaahi houalotú ʻo hangē ko ʻene tuʻú. Ka ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tau fai ka ʻoku maʻamaʻa pē ia ki ha kakai ʻe niʻhi. Pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku mavahe atu ha kakai ʻe niʻihi ʻi he hili ʻenau hikinima ke poupouʻi e kau maʻu mafai ʻo e Siasí pea ʻikai ke nau toe fakakaukau kinautolu ki ai, pea nau fai ha faʻahinga tōʻonga ʻo hangē ne nau fai pē ʻa e meʻá ni taʻe ʻi ai hano faʻahinga mahuʻinga kia kinautolú. Te u pehē ʻe au ko ha faʻahinga fakakaukau ʻeni ia ʻoku hala… . Ko kinautolu ʻoku fuakava ke tauhi ʻe ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea nau maumauʻi ia ʻaki ʻenau taʻe tauhi e ngaahi fekau ko iá, naʻe ʻikai ko haʻanau hikinima ʻataʻatā pē ke fakaʻilongaʻi ʻenau fuakava ke talangofua mo poupouʻi e kau maʻu mafai ʻo e Siasí pea ʻikai ke nau fai iá. ʻOku fakatou tatau pē ʻa e tefitoʻi moʻoní heni: ko hano maumauʻi ʻeni ʻo e fuakava ne nau faí.2

Ko ha hala lahi ia ʻi he ʻao ʻo e Fungani Māfimafí ki ha taha ke hikinimia ke poupouʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí pea mavahe atu ʻo fakafepaki kia kinautolu mo tāmoloki ʻa e ngaahi faleʻi ʻoku nau faí; pea kuo pau ke fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí he meʻá ni.3

Ko ha fatongia mahuʻinga ia ʻoku hili ki he Kāingalotu ʻoku hikinima ke poupouʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻenau fai ʻaki ia ʻenau hikinimá, ʻo hangē ha meʻa noa peé, ka ʻi he ngāué mo e moʻoni. ʻOku ʻikai totonu ke mavahe atu ha ʻaho taʻe hiki fakataha hake ai ʻe he kakai ʻo e Siasí honau ngaahi leʻó ʻi he lotu ki he ʻEikí ke poupouʻi ʻene kau tamaioʻeiki ko ia kuo fokotuʻu ke nau tokangaʻi pe pule kia kinautolú… ʻOku totonu ke maʻu ʻe he kau tangatá ni ʻa e tui ʻa e kakaí ke ne poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fakahoko honau ngaahi fatongiá, koe- ʻuhí ke nau mālohi ʻi he ʻEikí….

… Ko e fekau ʻeni ʻa e ʻEikí ke tau fakataha fakakātoa ke… . hikinimaʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí, ʻo fakafoʻou ai ʻetau fuakava ke poupouʻi ʻa e mafai ʻa e ʻOtuá ʻa ia kuo tuku ki he māmaníki hono puleʻi hono Siasí. Pea he ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fakamamafaʻi feʻunga hono mahuʻinga ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau fakalāngilangiʻi mo poupouʻi ʻa e mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoni kuo ui ke ne tokangaʻi pe pulé. Ko e mōmēniti pē kuo hū ai ha faʻahinga laumālie ki ha loto ʻo ha mēmipa ke ʻoua naʻá ne poupouʻi ha kau maʻu mafai totonu ʻo e Siasí kuo ʻosi fokotuʻu, ko e mōmēniti ia ʻokú ne maʻu ai ha faʻahinga laumālie ʻoku fakahehema ki he fakafepakí mo e moveuveú; pea kapau te ne tuku ʻa e laumālie ko iá ke tuʻu fefeka ʻi heʻene fakakaukaú, ʻe iku ʻo ne taki atu ia ki he fakapoʻulí mo e hē mei he moʻoní.4

ʻOku mahino lelei ʻoku tau fakataha tuʻo ua ʻi he taʻu ʻi he ngaahi konifelenisi lahí ʻi he taumuʻa ke fokotuʻu e ngaahi hingoa ʻo kinautolu kuo fili ko e kau maʻu mafai pule ʻi he Siasí, pea ʻoku toe mahino foki ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi lakangá ni ʻoku nau fakafalala ki he leʻo ʻo e kakaí ke hoko atu ʻa e mafaí, ʻa ia ko e ngaahi totonu mo e ngaahi faingamālie ʻoku nau ngāueʻakí. ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu fefine ʻo e Siasí ʻa e faingamālie tatau ke hikinimaʻi honau kau ʻōfisa pulé ʻo hangē ko e kāingalotu tangata ʻo e Siasí, pea lau e hikinima ʻa e houʻeiki fefine ʻoku mālohi ʻi he Siasí ʻoku tatau ʻi he tapa kotoa pē mo e hikinima ʻa e kakai tangatá.5

ʻI hotau tuʻunga ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní, ʻoku tau poupouʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa e Kau Taki Māʻolunga kuo ui ke nau tokangaʻí pe pulé.

Ka ʻi he taimi ní, ʻi he lolotonga ʻalu atu ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki he māmaní kotoa, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fekau pau ʻoku fekauʻaki mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pē. Ko e hā leva kinautolu? Ko e taha ʻo e ngaahi fekaú ni, ke tau fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau tokangaʻi pe pule kia kitautolú; pe ko hono fakalea ʻe tahá, ke tau fakalāngilangiʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai ke u kole ʻe au ha taha ke ne fakalāngilangiʻi au, tuku kehe kapau te u fai pau ki he meʻa ʻoku tatau mo e laumālie ʻo hoku uiuiʻí pea mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku ou maʻú. ʻOku ʻikai haʻisia ha taha ia ʻo e Siasí ke ne fakalāngilangiʻi au ʻo kapau kapau te u ʻalu kehe au mei he lakanga fakataulaʻeikí pea mo e mafai kuo foaki kiate au ʻe he tokotaha fili ʻa e ʻOtuá pea mo e leʻo ʻo e Siasí. Ka ʻi he taimi ʻoku ou lea ai ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí pea fakatatau mo e ngaahi fatongia ʻo hoku lakangá, ʻoku taau leva mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau fanongo ki he meʻa ʻoku ou lea ʻakí. He kapau naʻe lea ʻaki ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá mo fakatatau mo hoku fatongiá, ʻoku hoko ia ko e folofola mo e finangalo ʻo e Fungani Māfimafí.

“Pea ʻilonga ha meʻa te nau leaʻaki ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe hoko ia ko e Tohi Tapu, ʻe hoko ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e fakakaukau ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e leʻo ʻo e ʻEikí pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.

“Vakai ko e talaʻofa ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu; ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki” [T&F 68:4–5].

Ko e faingamālie ia ʻo e taha kotoa ke ne ʻilo pe ʻoku ou lea ʻaki ʻa e moʻoní ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá pe ʻikai. Kuo foaki ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha fekau ke tau fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié ʻoku fakahā mai ʻi he ngaahi halanga kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ki hono tataki hono kakaí…. Kapau te u talatalaifale ʻi he taʻe angatonu, ʻe ʻomi au ki he fakamāú. He ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo akoʻi ʻa e angahalá ki he kakaí ni pea hokohoko atu ai ʻo fuoloa; he ʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá mo fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻi hono lotó; ʻa ʻene taumuʻá pea ʻe fakahaaʻi ʻene fakakaukaú ki he Kāingalotú, pea ʻe tuʻu ke fakamāuʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻao ʻo e Kāingalotú. Kapau te mou tali … ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa ia mo hono ongo tokoní ko e kau maʻu mafai pulé ia, pea ʻoku totonu leva ke fai ha ongoʻi fakaʻatuʻi ki ha mēmipa ʻoku ʻikai talangofua ki heʻenau faleʻí, he kuó ne faiangahala. He ʻikai faleʻi hala kimoutolu ʻe he kau tangatá ni….

… ʻOku ʻikai ke u teitei fie sio ki ha ʻaho kuo tāpuani ai e ngutu ʻo e kau tangata ko ʻeni, ne mou tuku ki ai ʻa e totonu mo e mālohi ke nau tokangaʻi pe pulé, ʻo ʻikai ke nau toe fie valokiʻi ʻa e angahalá pe fakatonutonu ʻa e faikoví…. Ko hotau fatongia ke fai ʻeni. ʻOku tau ʻi hení koeʻuhi ko e taumuʻa ko iá. Ko e kau tangata leʻo kitautolu ʻi he ngaahi fale maʻolungá ʻo Saioné [vakai, ʻIsikeli 3:17–19]. Ko tau fatongia pea ko ʻetau ngāue ke tala ʻa e ngaahi halá mo e ngaahi meʻa muna ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá; pea kapau he ʻikai tali ia ʻe he tangatá, kuo pau ke nau fononga ʻi honau takitaha hala ka te nau fua hono ngaahi nunuʻá. Ko kinautolu he ʻikai ke nau talangofua ki he ngaahi faleʻi māʻoniʻoní te nau hoko ko ha kau faingataʻaʻia, ka ʻoku ʻikai ko kinautolu ʻoku nau valokiʻi ʻa e ngaahi angahalá.6

ʻOku mau fokotuʻu atu ke tau fakahoko muʻa hotau fatongiá ʻo fakatatau mo e maama ʻoku tau maʻú, ʻi he tokoni ʻa e Tamai ʻofá. ʻOku ou fokotuʻu atu, he ʻikai ke u fai ha meʻa ʻoku teʻeki ke u fakapapauʻi moʻoni ʻoku totonu, ka ʻi he loto tatau mo hoku ongo tokoní, ʻo taha pē ʻa e anga ʻo ʻemau vakaí, pea tatau mo ʻemau mahinó… . ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atu ʻe au ke fai ha meʻa. pe tuku ke fai ha meʻa pe taʻofi, ʻa ia ʻe uesia ai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ka ʻi he lototaha, pe, kae ʻoua kuo tatau ʻa e anga ʻo ʻetau vakai ki aí, pea te u toki ʻilo ʻe muiaki mai ha ivi ʻia kimautolu, he ʻe ʻiate kimautolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻe talangofua mo e poupouʻi ʻa homau ngaahi nimá.7

ʻE ala taʻe fefiemālieʻaki ʻa e tangatá, ʻe lava pē ʻo ʻikai ke nau fiemālie ki he Kau Palesitenisií, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pe ki ha niʻhi kehe, mo ala pehē ʻi honau lotó, “ ʻOku ʻikai ke u saiʻia au ʻi he faʻahinga peheé; ʻoku ʻikai ke u tui au ʻoku aʻu ʻene leleí ki he tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi aí, he ʻoku lahi fau hono ngaahi vaivaí, pea ko ia ai, he ʻikai ke u lava ʻe au pe teu poupouʻi hono mafaí, he ʻoku ʻikai ke u falala au ki he tangatá na.” ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi ai ha niʻhi pehē, pea mahalo ʻoku tokolahi fau, ʻoku ongoʻi pehē, ka ko hono faingataʻá, … koeʻuhí pē ko ʻenau taʻe fiemālie ki he tokotaha ko iá pea tukulotoʻi ai ʻenau ʻenau ngaahi ongoʻi taʻe fiemālié ki he tokotaha taki ko iá, ʻoku ʻikai ke nau toe fakatokangaʻi ʻe nautolu ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e Fungani Māfimafí; ʻoku nau fakafepaki leva kinautolu ki he mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní; pea ʻi heʻenau kuí, ʻoku nau tuku ai kinautolu ke taki halaʻi, pea fakaiku ai pē ʻo nau tafoki mei he Siasí.

Ka ʻoku totonu koā ke fēfē? Te u tala atu leva ia. Ko e ʻuluakí, ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ko e Ongoongoleleí ʻoku moʻoni, he ko e faingamālie ʻeni ʻo e tokotaha kotoa pē kuo papitaiso mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE ala mamahi pē ha loto ʻo ha tangata koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻiate ia mo e [Palesiteni ʻo e Siasí pea mo hono Ongo Tokoní]; ʻe lava pē ke ʻi hono lotó ha ngaahi ongo ʻe iku ai ʻo fakakaukau he ʻikai ke ne lava ʻo poupouʻi kimautolu ʻi heʻene tuí pea mo ʻene ngaahi lotú; kapau leva ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne faí? ʻOku totonu ke ne pehē loto pē, “Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá hono Puleʻangá, mo hono Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he māmaní; pea ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻeku taʻe fiemālie ki he tangta ko ʻení, ʻoku ou ʻilo ko e Ongoongoleleí ʻoku moʻoni pea ko e ʻOtuá ʻoku ʻi hono kakaí; pea kapau te u fakahoko hoku fatongiá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, ʻe holo mai ʻa e ngaahi ʻaó pea mole atu ʻa e kakapú, ʻe hoko kakato mai ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí ke fakafiemālieʻi au, pea ʻe fāifai pē pea lava ke u mamata,— kapau kuó u hala, ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻoku ou hala aí, pea teu fakatomala leva mei ai, he ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi meʻa hala kotoa pē kuo pau ke fakatonutonu.” Te u pehē ʻoku totonu ke ongoʻi peheni ʻa e tangata kotoa pē.8

Tau poupouʻi muʻa hotau kau taki fakalotofonuá mo fakafanongo ki heʻenau faleʻí.

Hangē ko hono puleʻi pe tokangaʻi ko ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí ʻa e Siasí fakakātoá—ʻa e ngaahi siteikí, ngaahi uōtí, pea mo e ngaahi malaʻe ngāue fakafaifekau kotoa ʻi māmaní—ʻoku pehē pē mo e kau tangatá ni [ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí] ʻi heʻenau puleʻi pe tokangaʻi ʻa e Siteiki ko ʻeni ʻo Saioné, fakataha mo e ngaahi uooti pea mo e ngaahi kolo kotoa ʻi aí; pea ʻi he taimi ʻoku nau fie maʻu ai ʻa e kakaí ke nau poupouʻi kinautolu ʻi he meʻa ʻoku totonú, ka ʻikai poupouʻi kinautolu ʻe he kakaí, ko e ngaahi nunuʻá ʻe ʻi he ʻulu ia ʻo e kakaí kae ʻikai ʻi he ʻulu ʻo e kau tangata ko ʻení. Ko honau fatongia ke valokiʻi ʻa e faiangahalá pe valokiʻi ʻa e taʻe angatonú. Ko honau fatongia ke faleʻi mo naʻinaʻi ki he kakaí kenau faivelenga mo faitōnunga ʻi honau ngaahi Siteikí kotoa…. ʻOku ou loto ke mahino makehe ʻeni kia kimoutolu…. ʻOku [maʻu ʻe he palesiteni fakasiteikí] ʻa e totonu ke ne pule pe tokangaʻi, ke ne faleʻi, ke ne tataki pe fakahinohino, pea mo tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lelei ki he kakai ʻi hení….

… Kuo tau maʻu ʻa e folofola kuo tohí ke hoko ko e sīpinga, ko ha fakahinohino, ko ha naʻinaʻi, ko ha valoki, ke fai ʻaki ʻa e faleʻí mo e ngaahi talatalaifalé. ʻOku totonu ke lau pea mo mahino ia ki he tangata kotoa pē, pea ʻe ʻilo ai ʻe he taha kotoa ʻoku ʻi honau lotolotongá ʻa e kau fakafofonga ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau lau ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pe mahino kia kinautolú, ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau paní, ʻe lava pē ʻo ʻikai ke nau fanongo kia kinautolu. Ko e kau Palesitenisī Fakasiteikí ko kinautolu ʻa e kau fakafofonga heni ʻo e ʻEikí. Naʻe fili kinautoulu ʻe he ʻEikí…… . ʻOku totonu ke mou talangofua mo poupouʻi kinautolu, pea mo fakafanongo ki heʻenau ngaahi faleʻí. He ʻikai kenau taki halaʻi kimoutolu; he ʻikai ke nau tataki kimoutolu ke faiangahala; he ʻikai ke nau fēhālaaki ʻi hono faleʻi kimoutolú; he ʻoku nau hoko ko ha ngaahi maama kamo ki he kakaí—ʻo ʻikai ko e maama pē ʻe taha, ka ʻoku nau takitaha tuʻu ʻi honau ngaahi feituʻu ʻo hangē ko ha kau palesiteni ʻo e Siasí ʻi he Ngaahi Siteiki ʻo Saioné, pea ʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ia ʻia kinautolu ki he kakaí. ʻIkai ngata ai, ko e totonu ia ʻa e tangata mo e fefine kotoa ke ne maʻu ha fakahā mo ha poto mei he Fungani Māfimafí, ke ʻiloʻi ko ha kau tangata lelei ʻeni, pea ʻoku nau fai honau fatongiá.9

ʻOku hoko ʻa e pīsopé ko e ʻōfisa maʻu mafai pule ia ʻi hono uōtí, pea ko e taimi ʻoku ʻi he uōtí hai ʻa e pīsopé, ʻoku moʻulaloa leva ʻa hono ongo tokoní mo kinautolu ʻoku hoko ko e kāingalotu ʻi hono uōtí ki hono tuʻunga fakapalesitenisií. He ʻikai ke ne lava ʻo tukuange ia. He ʻikai ke ne lava ʻo tuku ia ki ha taha; pea, kapau te ne fai ia, ʻokú ne maumauʻi ai ʻa e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e pule ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.10

Ko ha tangata ʻeni naʻá ne pehē: “ ʻOku ʻikai haʻaku memeʻi tui ki he pīsopé. ʻOku ʻikai ke u saiʻia au he pīsopé. ʻOku ʻikai ke u falala au ki ai, ʻoku ʻikai ke poto feʻunga; ʻoku fakapalataha; ʻoku fakamaau taʻetotonu; pea he ʻikai ke u poupouʻi ʻe au ia ʻi hono lakanga ʻi he Siasí.” … ʻOua naʻa ngalo ia; [ko e pīsopé mo hono ongo tokoní] ʻoku nau ʻi honau tuʻungá, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻa tau fokotuʻu kinautolu ki ai, ʻia kitautolu pē. Ka ʻoku nau ʻi aí koeʻuhí he naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ke pehē ʻa e faʻunga ʻo e kau palesitenisií ʻi he uōtí, ʻi he mafai fakalangi, pea ʻoku maʻu ai ʻe he pīsopé ʻa e mafai mei he ʻOtuá, kae ʻikai mei ha tangata….

… Ka pehē ʻe ha tangata: “Ko ha taha au ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní; Ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, ʻoku ou mālohi, koeʻuhí he ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Siasí, pea ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono puleʻí ʻoku ʻi he Siasí,” ke pehē ai ʻe he tangata ko iá ke ne pehē ai, “ ʻOku ou fakafepakiʻi ʻa e pīsopé koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke u saiʻia ai” pe “koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke u falala ki ai,” ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he tōʻonga ko iá ʻoku ʻikai mahino ki ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo hono puleʻí pea mo talangofua ki he mafai fakalangí. Ko ia ʻoku hoko ai ʻo taʻemangoi, taʻe fakaongoongo, ʻikai mapuleʻia, taʻe fiemaʻua ke fengāueʻaki mo ia ʻo fakatatau mo hono ongoongó pe ʻulungaanga koví.11

ʻE lava pē ke taʻe maʻu ʻe ha tangata ha falala ki heʻene pīsopé pe ki ha taha ʻo hono ongo tokoní pe fakatouʻosi; … ka ʻi heʻene ongoʻi peheé, ʻe totonu nai ki ai pe taaau ʻi hono tuʻunga ko e Kaumātuʻa ʻi ʻIsilelí, ke ne fokotuʻu ia ko ha fakamaau ki he pīsopé pe ki hono ongo tokoní pea mo e Siasí kotoa? Kapau ʻe aʻusia ʻe he tangata ʻa e faʻahinga tuʻunga ko ʻení ʻoku tatau pē ia mo ha [kau tangata kuo hē mei he Siasí]…. ʻOkú ke pehē te ke lava ʻo fakalotoʻi ʻa e faʻahinga peheé ke nau tui kuo nau hē mei he Siasí? Hala ʻatā; ko e kau tangata pehení kuo nau tui moʻoni kinautolu ʻi he anga ʻo ʻenau fakakaukaú ʻoku ʻikai pē ke nau hē. ʻOku nau fakafuofuolahi mo kīkīvoi ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻoku ʻikai ke nau teitei hē mei he moʻoní pe tafoki mei he Siasí… . Kapau teu taʻe loto ki heʻeku pīsopé, pe Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u saiʻia ʻia kinautolu, ʻoku totonu ke u fokotuʻu au ʻi he mōmēniti ko iá ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e kau tangatá ni, pea mo ha tokolahi fau kuo nau ʻosi hiki atu mei he moʻuí ni ka ne nau fua ʻa e ngaahi fatongia ko iá, mo u pehē: “Kuo hē ʻa e Siasí mei he moʻoní, ne hē mo Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongi, pea mo Sione Teila, ka ʻoku ou tuʻu maʻu au ʻi he tuí; ʻoku hē ʻa e kakaí kotoa koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau tali au.” Ko e meʻa ʻeni ʻoku tuʻu ai ʻa e tanagata ʻoku fakafepaki ki he mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea ʻi he taimi tatau pē ʻoku feinga lahi ke kei piki maʻu ki he tuí. ʻOku ʻikai teitei fokotuʻu ha toe niʻihi ke he ka ko e tokotaha pē ʻi he kuonga ke ne pukepuke ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he māmaní.12

Ko ia ʻoku ou pehē ai kia kimoutolu, fakalāngilangiʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Siteikí mo e hoʻomou kau Pīsopé, pea mo kinautolu kotoa kuo fokotuʻu ke nau pule ʻi homou lotolotongá. Poupouʻi kinautolu ʻi honau lakangá ʻaki hoʻomou tuí mo hoʻomou ngaahi lotú, pea fakahaaʻi hoʻomou tokoni kia kinautolú ʻi hoʻomou ngaahi leá mo hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea ʻe tā- puekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi he meʻá ni.13

Ko hono poupouʻi ʻo e kau takí ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻetau loto leleí, tuí, pea mo ʻetau fie feohí.

ʻOku ou tui ko e fatongia ia ʻo e Siasí ke tau ʻiloʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa e tangata kotoa ʻokú ne maʻu ha fatongia fakataki ʻi ai, pea ʻi hono uiuiʻí. ʻOku ou piki maʻu ki he tokāteline ko ia ʻoku toputapu tatau pē ʻa e fatongia ʻo e akonakí mo e fatongia ʻo e ʻaposetoló, ʻo fakatatau mo e tafaʻaki ʻoku uiuʻi ia ke ngāue ai, pea ʻoku haʻisia ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau fakaʻapaʻapaʻi ha tokotaha akonaki ʻoku ʻaʻahi atu ki ai ʻi hono ʻapí, ʻo hangē pē ko haʻane fakaʻapaʻapaʻi e lakanga mo e faleʻi mei he kōlomu pule ʻo e Siasí. ʻOku nau maʻu kotoa ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí; ʻoku ngāue kotoa ʻi honau takitaha fatongia, pea ʻoku nau mahuʻinga kotoa ʻi honau takitaha feituʻu, koeʻuhí he naʻe vaheʻi mo fokotuʻu ki nautolu ki ai ʻe he ʻEikí ʻi hono Siasí. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaliʻeliʻaki kinautolu; pea kapau ʻoku tau fai pehē, ʻe ʻi hotau ʻulú ʻa e angahala ko iá.14

ʻOku ʻikai totonu ke tau tali ke tau feʻaluʻaki ʻi he ngaahi ʻahó kotoa mo ha faʻahinga laumālie ʻo e lāunga mo e fakamaau kia kinautolu ʻoku fokotuʻu ʻi hotau ʻaó ke tau hikinimaʻi ʻi honau ngaahi fatongia amhuʻingá. Kapau ʻoku toka ha faʻahinga meʻa ʻi hotau lotó ki ha taha ʻo e kau taki ko ʻení, ko hotau fatongia ʻi heʻeetau hoko ko e kāingalotu faitōnunga ʻo e Siasí, ʻuluakí, ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e folofolá, ke tau ō fakatāutaha pē kia kinautolu ʻo fakahā kia kinautolu hotau lotó pea mo fakahā kia kinautolu hono tupuʻangá; ʻo ʻikai koeʻuhí ke fakalahi pe fakatupu ke lahi ange hono faingataʻá, ka ʻoku totonu ke tau ō kia kinautolu ʻi he laumālie ʻo e faʻa fakalelei mo e ʻofa fakatokoua, pea ʻi he laumālie faka-Kalisitiane moʻoni, koeʻuhí kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga loto tāufehiʻa ʻia kitautolu ʻe lava ke mātuʻaki toʻo ʻaupito; pea kapau ne tau fakatupu ha kovi ki hotau tokouá, ʻe lava heni ke ne ʻi ha tuʻunga ke ne fai ai ha fakaleleiʻi ʻo e kovi ko iá. ʻOku totonu ke tau feinga ke feʻofaʻaki pea mo fepoupouaki ʻo taau mo e fānau ʻa e ʻOtuá pea taau mo e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ngāue ʻo Saioné.15

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fie fakamālō atu kia kimoutolu… ʻi he loto taha kuo fakahaaʻi heni ʻi he hikinima ʻa e haʻofanaga tokolahí ni. ʻOku mahino pē kiate au ko ha fakaʻilonga ʻeni ʻo e loto lelei, ʻo e tuí mo e feongoʻiʻaki ʻi he haʻofanga tokolahí ni ki he kau maʻu mafaí, ʻo fakatou tatau pē ʻa e kau taki māʻolungá mo e kau taki fakalotofonuá, pe ko e ngaahi houalotú, ʻa ia kuo ʻosi fokotuʻu atu kia kiimoutolú, pea te mou tuʻu maʻu ʻi he fakapapau ne mou fai ki he ʻEikí mo e niʻhi kehé ʻi hoʻomou hikinimá, ʻoku mou mou taumuʻa kotoa ke poupouʻi ʻa e kau ʻōfisá ni ʻi he ngaahi houalotu kehekehe ʻoku nau ʻi aí, ʻo kamata mei muʻa ki mui, he ʻikai ke mou fakafepaki kia kinautolu, he ʻikai ke mou fakamāuʻi kinautolu ʻi ha meʻa taʻe ʻuhinga, he ʻikai ke mou feinga ke uesia honau iví pe fakafaingataʻaʻiaʻi ʻenau fakalakalaká, pe kaunoa ʻi heʻenau ngāue totonú ka te mou fakahoko ʻa e meʻa kotoa te mou lavá ke tokoni kia kinautolu, ke ʻaonga kia kinautolu, tāpuakiʻi kinautolu, pea mo fakaʻaiʻai kinautolu ʻi he ngāue lelei ʻoku nau kau ki aí.16

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā ʻoku hoko ai hono fokotuʻu ʻo e kau takí ko e “taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ke fakahoko ʻi he ngaahi konifelenisi ʻa e Siasí”? Ko e hā hano ʻaonga ke tau fakatokangaʻi ko hono hikinimaʻi ʻo e kaku takí ko ha “fuakava ia ʻoku tau fai”?

  • ʻE anga fēfē haʻatau poupouʻi hotau kau takí, ʻo “ ʻikai fakamuʻomuʻa nima, ka ʻi he ngāueé mo e moʻoni”? Kuó ke fakatokangaʻi nai ha tokoni hoʻo tuí mo hoʻo ngaahi lotú ki ho kau takí?

  • Ko e hā ʻe lava ʻo hoko kia kinautolu “ ʻoku ʻikai ke nau kau ki hono hikinimaʻi ʻa e kau maʻu mafai totonu ʻo e Siasí?

  • ʻOku founga fēfē ʻene hoko ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e “kau tangata leʻo ʻi he ngaahi fale leʻo ʻo Saioné”? ʻI heʻene peheé, ko e hā honau fatongiá? ʻE founga fēfē haʻatau poupouʻi mo fakalāngilangiʻi kinautolu ʻi honau fatongiá? (Vakai foki, T&F 107:22.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia ʻo ha kau palesitenisī fakasiteiki? Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo poupouʻi lelei ange ai mo langomakiʻi kinautolu?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ʻoku maʻu ʻe he pīsopé ʻa e mafaí ʻi he uōtí “mei he ʻOtuá, kae ʻikai mei he tangatá”? ʻE lava fēfē ke tau poupouʻi lelei ange ʻa e kau pīsopelikí ʻi honau ngaahi fatongiá?

  • ʻOku anga fēfē haʻane hoko e fatongia ʻo ha faiako fakaʻapi ʻo “toputapu tatau mo e fatongia ʻo ha ʻaposetolo, ʻi he tafaʻaki ʻoku uiuiʻi ke ngāue aí”? ʻE lava fēfē ke tau poupouʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa e kau faiako fakaʻapí mo e kau faiako ʻaʻahí?

  • ʻOku hoko fēfē ʻetau poupouʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa hotau kau takí ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau tui ki he ʻEikí?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 28 Apr. 1896, 1.

  2. Deseret News: Semi-Weekly, 14 May 1895, 1.

  3. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 4:298.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 28 June 1898, 1.

  5. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 158.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 21 Jan. 1896, 1.

  7. In Conference Report, Apr. 1902, 86–87.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 26 June 1883, 1.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 21 Jan. 1896, 1.

  10. Gospel Doctrine, 185.

  11. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:83–85.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 26 June 1883, 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 31 Mar. 1896, 1.

  14. Gospel Doctrine, 163–64.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 21 June 1898, 1.

  16. In Conference Report, Oct. 1911, 130–31.

ʻĪmisi
Joseph F. Smith and Joseph Fielding Smith

Ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo hono foha ko Siosefa Filitingi Sāmitá, ʻa ia ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ne fai ai ʻa e taá ni ʻi he 1914 pea toe hoko ki mui ange ko e Palesiteni hono hongofulu ʻo e Siasí.