Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 21: Ko e Fineʻofá: Naʻe Fokotuʻu Fakalangi ia ki he Lelei ʻa e Kāingalotú


Vahe 21

Ko e Fineʻofá: Naʻe Fokotuʻu Fakalangi ia ki he Lelei ʻa e Kāingalotú

Ko e Fineʻofá naʻe fokotuʻu ia ʻe ha mafai fakalangi ke ne fai ha fakafiemālie kia kinautolu ʻoku paeá pea mo langaki e tuʻunga uelofea fakalaumālie ʻa e kakai fefine ʻo Saioné.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e Fineʻofá ʻo pehē naʻe “faʻu mo fakamafaiʻi pea mo tuʻutuʻuni fakalangi ia, mo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá.”1 Naʻe kau ʻi ha ngaahi kātoanga mo ha ngaahi polokalama makehe ʻa e Fineʻofá, ʻo ne lea ʻi he ʻofa mo fakamālōʻia e ngāue ʻa e houʻeiki fefiné. ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1892, ne fakamanatu ai ʻe he Fineʻofá hono taʻu 50 ʻo hono fokotuʻú ʻaki ha ngaahi fakataha lotu ʻo hono Siupeli Silivá. ʻI he Tāpanekale ʻo Sōlekí pea pehē ʻi he ngaahi kolo, ngaahi uooti pea mo e ngaahi siteiki ʻi he Siasí kotoa, ne fai ai ʻe he kau ʻōfisa ʻo e Fineʻofá mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ha fakamālō ki hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e tokoni ʻa e houʻeiki fefine ʻo e Siasí.

Naʻe ʻosi fakahinohino ki he ngaahi haʻofanga peheni ʻi he māmaní kotoa ke nau kau fakataha ʻi he lotu. Pea naʻe fai ʻa e lotú ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e Tokoni ia kia Palesiteni Uilifooti Utalafi he taimi ko iá, ʻo ne fai ha fakahīkihiki mo ha fakafetaʻi ʻi he Tāpanekalé. Naʻá ne pehē: “Kuó ke foaki kia kimautolu ha maama ʻo ne fakafiefiaʻi homau lotó mo tokoni ke mau ngāue maʻá e ʻafioná… . Kuó ke tuku mai ke mau maʻu ha holi ke fokotuʻu ho Siasí ʻi māmani, pea fekumi ki he angatonú. Tāpuekina muʻa … ʻa e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ʻi he funga māmaní, ʻi Saione pea mo e ngaahi fonua mulí, ʻa kinautolu ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí, pea mo ha toe feituʻu pē ʻoku nau fakataha ai… . Ke ʻiate kinautolu muʻa ho laumālié ke ne tāpuekina kinautolu, mo ueʻi honau lotó ke nau fiefia ʻi ho ʻaó.” 2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

Ko e Fineʻofá naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá.

Hono ʻikai ko ha faʻunga mālohi mo maʻongoʻonga pea mo ivi lahi ʻa e houalotu ʻo e Fineʻofa ʻi he Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku nau fuesiá!3

ʻOku ʻikai ha toe kautaha ia ʻa e houʻeiki fefiné ʻoku tuʻu ʻi māmani ʻoku ʻi ha faʻahinga tuʻunga fakavaʻe māʻolunga pehē ʻo e mafai fakalangí ʻo hangē ko ʻení. Ko e toenga ʻo e ngaahi kautahá ko e faʻu pē ʻe he tangatá, pe faʻu ʻe he fefiné… . Ko e kautahá ni naʻe faʻu, fakamafaiʻi, tuʻutuʻuni pea mo fokotuʻu fakalangi ia ʻe he ʻOtuá ke tokoni ki he fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e kakai fefiné mo e kakai tangatá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha toe faʻahinga kautaha ia ʻe tatau mo ia, pe ʻe lava ke fakafehoanaki mai ki ai, pe ʻe faifaiangé peá ne lava ke fetongi ia ʻi hono tuʻungá, tukukehe pē ka toe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha toe kautaha. Pea kapau te ne fai ia, te ne fakahoko mai ia ʻi he laine ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he lakanga fakataulaʻeiki tatau, pea mo e laine tatau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu aí, kae ʻikai ʻi ha toe founga kehe.4

ʻE lava pē ʻe he houʻeiki fefiné ke fokotuʻu ha ngaahi kalapu, mo fokotuʻu ha ngaahi sōsaieti, pea mo fokotuʻu ha ngaahi lao, faʻu mo ha ngaahi fakamatala aleapau, pea fokotuʻu mo ha ngaahi tuʻutuʻuni ki hono fakalelé, pea mo ha ngaahi alā meʻa peheé. ʻOua naʻa ngalo, he ʻikai ha taha ia ʻi he ngaahi faʻunga ko iá ʻe lava ke fakafehoanaki mai ki he faʻunga angamaheni ʻo e Fineʻofá ʻi ha uooti he Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní… . ʻOku ʻikai ko kimoutolú ke taki kimoutolu ʻe he kakai fefine ʻo e māmaní; ka ʻoku ʻamoutolu ia ke taki ʻa māmani kae tautautefito ki he kakai fefine ʻo māmaní, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ongoongolelei, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ngali ʻOtua, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku langaki moʻui pea mo fakatupu maʻa ki he fānau ʻa e tangatá… . Fakamuʻomuʻa ʻa e [Fineʻofá], ʻai ia ke muʻomuʻa taha, ʻai ia ke māʻolunga taha, ko e lelei taha mo e mālohi taha ʻi ha toe faʻahinga kautaha pē ʻoku tuʻu ʻi māmani. Kuo ui kimoutolu ʻe he leʻo ʻo e Palōfita ʻa e ʻOtuá ke mou fai ia, ki he lelei taha, ke hoko ʻo maʻongoʻonga taha mo lelei taha, ko e haohaoa taha pea mo līʻoa taha ki he totonú, pea ko homou fatongia ke mou fiefia ʻi homou ngaahi faingamālié ni pea mo maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kau ki homou uiuiʻí mo totonu ke ke maʻu mei he ʻEikí pea mo ʻene ngaahi meʻafoakí.5

ʻOku ʻuhinga ʻa e Fineʻofá ke tokangaʻi ʻa e masivá, ke fakafiemālieʻi mo fakamaama.

ʻOku ou tui ʻoku fakahoko ʻe he Fineʻofá ha ngāue kāfakafa ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí…. Ko ha faʻunga mahuʻinga ia ki he lelei ʻa ʻIsilelí, ki he tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fefiné, ngaahi faʻeé, pea mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Saioné.6

Ko ha kiʻi lea nounou pē ʻeni fekauʻaki mo e Fineʻofá. Ko ha houalotu ʻeni ia ne fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku hoko ai ia ko e houalotu motuʻa taha ʻi he Siasí, pea ʻoku muʻomuʻa taha hono mahuʻingá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻene fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e masivá, kau mahakí mo e paeá, ka ko ha konga ʻo hono fatongiápea ko e konga lahi tahá ia—ke tokangaʻi ʻa e tuʻunga fakalaumālie mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻo Saioné; ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai liʻekina ha taha, ka ʻoku maluʻi kotoa mei he faingataʻaʻiá, ngaahi mamahí, mālohi ʻo e fakapoʻulí, pea mo e kovi ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki kia kinautolu ʻi māmaní. Ko e fatongia ia ʻo e Fineʻofá ke ne tokangaʻi ʻa e tuʻunga uelofea fakalaumālie ʻanautolú pea mo e kāingalotu fefine kotoa ʻo e Siasí. 7

Ko e fē ʻi māmani te tau maʻu ai ʻa e leleí, ʻa e laumālie ʻo e moʻoní, ʻa e loto fakamātoató, ʻofa fakalangí, ʻa e ʻūkumá mo e kātaki fuoloá pea mo e fakamolemolé, ʻa e kātakí mo e ʻofa faka-Kalaisí, pea mo e ngaahi meʻa kotoa kuo hoko ko e tāpuakí, ʻikai ʻoku tau maʻu ia ʻi he ngaahi houalotu ʻokú ne fakatupulaki ʻa e ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻo Saioné. Ko e hā ha toe mālohi ʻokú ke maʻu ʻe hoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻi hono fakahoko hotau ngaahi fatongiá, ʻi hono fakahoko hotau ngaahi uiuiʻí ʻo hangē ko e kau ʻāngelo angaʻofá ki he kau faingataʻaʻiá pea mo e kau māʻulaló mo e tō ki laló, ʻa kinautolu ʻoku fehālākí mo e vaivaí pea mo e tokotaha ʻoku fie maʻu tokoní, ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi mālohi ko iá pea mo ia ʻe lava ke mou fakaʻaongaʻi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻo e ʻOtuá pea mo ha lotolotonga ʻo ha faʻahinga kakai pē ʻe tuku ke mou feohi!.

Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha fie maʻu, ʻoku fokotuʻu ai ʻa e houalotú ni, pe ʻoku tuʻu pē ʻo ofi ki ai mo mateuteu ke ne fakahoko ʻa e fakafiemālie ko ē ʻoku fie maʻú. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha mahamahaki, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi vaʻa ʻo e houalotú ni, pea mo hono ngaahi kupu kehekehe, ke fakahoko ʻa ia ʻoku fie maʻú. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku siʻi ai e ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí, ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui totonú, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui anga tonú, ʻoku ofi ki ai ʻa e houalotú ni ke ne foaki ʻa e potó, ke ne fakamaama mo pea mo fakahinohino ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei pea ʻi he ngaahi fakakaukau foki, ʻa kinautolu ʻoku nau fie maʻu ʻa e ngaahi tokoni peheé pea mo e ngaahi poupou peheé.

Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha mūnoa pe siʻi ai e mahinó fekauʻaki mo e fāmilí, ʻa e ngaahi fatongia ʻo e fāmilí, pea fekauʻaki mo e ngaahi tufakanga ʻoku totonu ke ʻi ai pea ʻoku totonu ke ʻi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí pea ʻi he vā ʻo e mātuʻá mo e fānaú, ʻoku ʻi ai ʻa e houalotú ni pe ʻoku ofi ai. Pea makatuʻunga mei he ngaahi fakakoloa mo e ngaahi fakahinohino fakalaumā1ie ʻoku maʻu ʻe he houalotú ni, ʻoku nau mateuteu ai ke nau fai ha fakahinohino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia mahuʻinga ko iá. Ko e fē pē ha feutuʻu ʻoku ʻi ai ha faʻē foʻou, ʻoku teʻeki ke ne maʻu ʻa e taukei ʻoku totonu ke ne maʻu ke lehilehiʻi mo tauhi haʻane tama, pe ke ʻai hono ʻapí ke lelei mo manakoa mo fakalata kiate ia mo hono husepānití, ʻoku ʻi ai ʻa e houalotú ni, ʻi hano ngaahi konga, ke fai ha fakahinohino ki he faʻē foʻou ko iá, pea mo tokoni ke ne fakahoko hono ngaahi fatongiá pea mo fakahoko lelei ia. Pea ko e fē pē ʻoku siʻi ai ha taukei ki hono fakahoko hano fafangaʻi fakanatula pea mo fafanga ʻaki e meʻatokoni totonu ki he fānaú, pe ʻoku ʻi ai ha fie maʻu ke fai ha fakahinohino fakalaumālie totonu mo ha meʻatokoni fakalaumālie ki he fānaú, ʻoku ʻi he houalotu maʻongoʻonga ʻo e Fineʻofa ʻo e Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo e ngaahi houalotu ʻo e ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Saioné, ha niʻihi kuo ʻosi mateuteu ke nau fakahoko ʻa e fakahinohino ko iá.8

Mou tokangaʻi lahi ange muʻa ʻa e kau masivá ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa…. ʻOku mau manavasiʻi na ʻoku ʻi ai siʻa niʻihi ʻoku faingataʻaʻia fakalongolongo pē ka ʻoku nau fie maʻu hoʻomou tokoní. Ko homou fuofua fatongiá ke tokoniʻi kinautolu ʻoku ʻi homou feituʻú. Manatuʻi ʻa e kau toulekeleká pea tauhi mo e ngaahi tamai maté pea mo kinautolu kuo mālōlō siʻonau ʻunohó.9

ʻOku ʻikai fuʻu fuoloa atu haʻaku maʻu ha faingamālie ke u ʻaʻahi ai ki ha taha ʻo e ngaahi kolo ʻi ha siteiki ʻo Saioné, ʻa ia naʻe tō lahi ai ha mahaki he taimi ko iá, pea neongo ne lau ʻaho ʻemau fononga ki aí pea mau aʻu poʻuli atu, ne fai mai ha kole ke mau ō takai mo e palesitení ʻo ʻaʻahi ki ha niʻihi ʻo e kau mahakí. Ne mau aʻu atu ki ha fefine ʻoku tokoto pē ʻi hono mohengá, ʻo faingataʻaʻia lahi fau. Ne tangutu pē siʻono husepānití ʻi hono veʻe mohengá ʻo fōngia ʻi he mamahi ʻo e puke lahi pehē hono uaifí, ʻa ia ko e siʻi faʻē ia ʻo haʻana kiʻi fānau ne haʻohaʻo takai pē. Ne hā ngali ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia fau ʻa e kiʻi fāmilí ni.

Ne taimi nounou kuo hū mai ha fefine hangē ha nēsí ki he falé, ʻokú ne taki mai ha kato ne ʻi ai ha ngaahi meʻatokoni fakatupu moʻui lelei pea mo ha ngaahi meʻakai ifo ke maʻu ʻe he fāmili mamahí ni. ʻI heʻemau fakaʻekeʻeké, ne mau ʻilo ai kuo ʻosi fakahinohino fakaʻāuliliki ia ʻe he Fineʻofa ʻo e uōtí ke ne tokangaʻi mo tokoniʻi ʻa e fefine puké ni ʻi he lolotonga ʻo e poó. Ne ʻi ai ia kuo mateuteu ke ne tokangaʻi ʻa e kiʻi fānaú, ke fakapapauʻi ʻoku kaukauʻi fakalelei kinautolu, pea mo fafangaʻi pea toki fakamohe; ke fakapapauʻi ʻoku fakamaau ʻa e falé pea mo ʻai ʻa e meʻa kotoa pē ke tukunga mālie ki he fefine ne puké pea mo siʻono fāmilí. Ne mau toe ʻilo foki ai ʻoku ʻi ai mo ha fefine ʻe taha kuo ʻosi fakahinohinoʻi ke ne fetongi ia ʻi he ʻaho hono hokó; pea hokohoko pehē ai pē mei he ʻaho ko iá, hono maʻu ʻe he kiʻi fāmili masiva mo faingataʻaʻiá ni, ʻa e tokoni ʻofa mo e tokanga mei he kau fefine ʻo e Fineʻofá kae ʻoua kuo foki mai ʻo moʻui lelei ʻa e siʻi fefine faingataʻaʻia ko ʻení.

Ne mau toe ʻilo foki kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ʻa e Fineʻofá mo mapuleʻi lelei ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ne puke ʻi he koló ni ʻa e tokoni tatau ke fakafiemālieʻi mo tokoniʻi kinautolu. Kuo teʻeki ke u mamata au ki muʻa ʻi hono ʻata moʻoni pea mo e ʻaonga kae ʻumaʻā hono fakaʻofoʻofa ʻo e houalotu maʻolungá ni ʻo hangē ko e sīpinga ko ʻeni ne mau mamata tonu aí, pea ne u pehē ai, he toki ʻofa lahi ia ʻa e ʻEikí ke ne ueʻi fakalaumālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne fokotuʻu ha faʻahinga houalotu pehē ʻi he Siasí.10

ʻOku totonu ke feinga ʻa e houeʻiki fefine ʻo e Fineʻofá ke nau langaki ʻa e tuí mo e ivi fakalaumālié ʻiate kinautolu pea mo kinautolu ʻoku nau tokoniʻí.

Ko hai te ne lava ke tala ʻa e lahi ʻo e lelei ʻe lava ke aʻusia ʻi he lotolotonga ʻo e Kāinglotú ʻi ha Fineʻofa kuo fokotuʻutuʻu lelei mo mapuleʻi moʻoni, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó, ka ʻi he tafaʻaki fakalaumālié foki. Ko hono ngaahi ngāué ʻoku fai ia ʻi he ʻofa pea mahalo ʻoku ʻikai ha ivi ʻe toe mālohi ange pe lahi atu ʻene mafolá ʻi ha ngāue ofa fakaKalaisi ʻoku tataki lelei, ke ne maʻu ʻa e falala mo e ʻofa ʻo hotau kakaí. Pea ʻi heʻene maʻu ʻenau falalá ʻi he fanga kiʻi ngāue iiki ʻo e angaʻofá, ʻoku fakaava ai ʻa e matapaá ke ne maʻu mo tataki ʻa e laumālié ki ha feituʻu ʻoku māʻolunga ange ʻi he tuí mo e haohaoa fakalaumālié; ka ʻoku totonu ke manatuʻi, ko e tafaʻaki fakalaumālié ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he meʻa fakatuʻasinó….

Ki he kahaʻú, ʻoku lelei ange ke fiekaia pe ʻauha ʻi he fie maʻu ʻo e ngaahi meʻatokoni fakatuʻasinó ʻi ha masivesiva mo ʻauha ʻi he ʻikai maʻu ʻa e ʻilo fakaʻatamai mo fakalaumālie ko ē ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ai ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ia ʻa e ʻOtuá. Ko ʻete maʻu ko ia ha ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá ʻoku mahuʻinga ange ia kiate au ʻi he meʻakaí mo e valá. Ka neongo ia ʻoku tau fakatou fie maʻu lōua pē ʻa e meʻakai fakatuʻasinó mo e meʻakai fakalaumālié he naʻe fokotuʻu lōua kinaua ʻe he ʻOtuá ke maʻungofua pē ʻe he tangatá, kae kehe pē ke nau tauhi ʻene ngaahi fonó pea mo moʻui fakatatau mo ia.

Ko ha faingamālie ia kia kinautolu ʻoku ngāue ʻi he Fineʻofá ke nau puke mai ʻa e fānau valevalé mei heʻenau kei īkí ʻo tokoniʻi ʻi hono akoʻi kinautolu ke nau faitotonu mo angamaʻa, ke nau tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, pea ʻi he misiona fakalangi ʻo hono ʻAló; pea mo fakahinohinoʻi ʻa e ngaahi faʻeé ke nau akoʻi kinautolu ke nau ohi hake ʻenau fānau valevalé ʻi he founga ko ʻení. Ko ha fatongia mahuʻinga ʻeni, pea ʻoku toe mahulu atu, ʻo ka lava, mei hono tokoniʻi ʻataʻatā pē ʻo e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻoku ʻiate kimoutolú, ʻe hoku ngaahi tuofāfine. Ko e moʻoni pē ia ʻoku ʻikai ha fakangatangata ki homou ngaahi faingamālié pe ko e fie maʻu ke mou fai lelei ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē pea mo e feituʻu kotoa ʻoku ala aʻu ki ai homou mālohí.11

Ko e ngaahi touʻanga ʻa e Fineʻofá ʻoku meimei ke lahi taha pē ia ki he ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo e moʻuí, ki he ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e kakai ʻo e Siasí, ka ko hono ola ʻo ʻenau ngaahi ngāué ʻe lava ke fakalaka atu ia ʻi he moʻui fakamatelié ni, he ʻoku nau tokoniʻi ʻa e tupulekina fakalaumālié ʻo hangē pē ko e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó…. Ko e konga ia ʻo hotau fatongiá ke tokangaʻi ʻa e tamai maté mo e tuēnoá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó, kae toe fekauʻaki hangatonu foki mo ʻenau tupulaki fakaʻatamaí mo e fakalaumālié. ʻOku totonu foki ke mou hoko ko e ngaahi faʻē ki he faʻē maté, pea mo ha kau tokoni ki he niʻihi ʻoku tuēnoá. Pea ʻi he ngaahi ngāue leleí ni kotoa, ʻoku ʻi homou tuʻá pē ʻa e Siasí ke tokoniʻi kimoutolu.12

Ko e ngaahi meʻa ʻoku maʻongoʻonga angé ko e ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻa e ngaahi meʻa ko ē ʻokú ne langaki ʻa e tui ʻa e tangata mo e fefiné, ʻa e ngaahi meʻa ko ē ʻokú ne foaki ha maama mo ha poto pea mo ha mālohi ke ne tekeʻi ʻa e koví pea mo e ngaahi ʻahiʻahi koví, ko ha mālohi ke ʻiloʻi ʻa e ʻulungaanga kākā ʻo e tangatá pea mo e ngaahi olo poto mo e poto ʻi he kākā ʻoku tokatataʻo ke ne kākaaʻi ha tahá. Ko e poto ko iá, ko e ʻilo fakalaumālie ia, ko ha ʻilo fakalaumālie te ne ʻai ke ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo e moʻoní mo e halá, pea mo e māmá mo e fakapoʻulí pea mo e leleí mo e koví, ko e meʻa maʻongoʻonga ʻeni ke tau feinga ki ai ke maʻú.13

Fakakaukau ki he Fineʻeiki ko ʻEmé [ʻEmeline B. Uela (Emmeline B. Wells), ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá] … ne kau mai ki he Siasí ʻoku kei siʻi, ʻo ne foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi mamahi, ngaahi loto taʻe fiemālie pea mo e ngaahi halanga ʻo e loto tailiilí pea mo e ngaahi meʻa ne hoko ki he moʻui ki muʻa ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ʻenau hikifononga mei Misulí pea mei Nāvū ki he ngaahi Teleʻa ʻo e ʻotu moʻungá, ʻo foua ʻa e ngaahi toafá ʻo ʻikai ha meʻa ke mālōlō ai honau vaʻé pe ko ha feituʻu ke tokoto pe ʻolunga ai honau ʻulú. Naʻe loto foʻi nai? Naʻe loto foʻi nai ʻeku fineʻeikí? Naʻe loto foʻi nai ʻa e Fineʻeiki ko Vilate Kimipoló? ʻIkai; ka naʻa nau lau kotoa ʻeni ko ha meʻa noa pē ʻi hono fakafehoanaki atu ki he maama ne nau maʻu ʻi heʻenau moʻuí ki he ʻOtuá pea mo ʻene moʻoní. Te ke lava nai ke fakatafoki ha taha ʻo e kau fefiné ni mei heʻenau ʻilo fakapapau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? Te ke lava nai ʻo fakapoʻuliʻi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e misiona ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Te ke lava nai ʻo fakakuihi kinautolu fekauʻaki mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá? ʻIkai, he ʻikai ke ke teitei lava ʻe koe ʻi he māmaní ʻo fakahoko ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku nau ʻiloʻi ia. Naʻe fakahā ia ʻe he ʻOtuá kia kinautolu, pea naʻe mahino kia kinautolu ʻa e meʻa ko iá, pea heʻikai ke lava ai ʻe ha faʻahinga mālohi ʻi he māmaní ʻo fakatafoki kinautolu mei he meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻoní. Ko ha meʻa noa pē ʻa e maté ia kia kinautolu. Ko ha meʻanoa pē ʻa e faingataʻá. Naʻe meʻa noa pē ʻa e momokó, ʻuhá, mo e velahiá, kia kinautolu. Ko e meʻa pē naʻa nau ongoʻi mo ʻilo pea mo holi ke maʻú ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá moe moʻoni ne foaki ange ʻe he ʻEikí.

Ka ʻoku ʻi fē koā ʻa e kau fefiné ni he lolotongá ni? Fakafetaʻi ki he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu heni hanau niʻihi, ʻoku ʻi heni hanau tokolahi. Ka ʻoku tau maʻu heni hanau niʻihi ʻoku ʻikai ko kinautolu moʻoni… . Vakaiʻi moʻoni ʻenau moʻuí, ʻa honau lotó mo honau ʻulungāangá pea mo ʻenau ngaahi tōʻonga ʻi honau ngaahi ʻapí, pea te tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ko kinautolu ia ʻoku tau kumi ki aí, ʻoku ʻikai ko kinautolu ia ʻe ngaohi mei ai ʻe he ongoongoleleí ha kau tangata mo ha kau fefine pea nau moʻui ʻakí, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻa e ongoongoleleí, pe moʻui ʻaki ia. Ka ki tuʻá, te tau fakakaukau kuo kātoi ʻia kinautolu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, pea ʻoku nau maʻu ʻa e maama mo e tui mo e poto pea mo e ʻilo kotoa; ka ʻoku hala ʻatā ia,—hala ʻatā. Ko e taimi ʻoku ʻikai ke toe ui ai ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ki he ʻOtuá ʻi he lotú, ʻoku mole ai ha meʻa… . ʻOku ʻikai ke nau kei tuʻu maʻu, ʻoku ʻikai ke nau toe maʻu ha tui, ʻoku ʻikai ke nau kei maʻu ʻa e ʻofá ʻi heʻenau moʻuí ʻa ē ʻoku totonu ke nau maʻú.14

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e folofola mo e fono ʻa e ʻOtuá ki he kakai fefine te nau aʻusia ha ngaahi ikuʻanga lelei pe fakapotopotó pea mo e kakai tangatá; pea ʻoku totonu ai ke ako ʻe he houʻeiki fefiné mo fakakaukauʻi ʻa e ngaahi palōpalema ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo fakatatau mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, he ʻe lava ke ueʻi kinautolu ʻe he Laumālié, pea ko ʻenau totonu ke maʻu ʻeni ʻi he founga ʻo e lotu fakamātoato mo e loto moʻoni.15

Tau ngāue muʻa ki he tuʻumālie fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa e Siasí, pea tau toe ngāue mālohi ange ki hono langaki fakalau-mālie pea mo e lelei fakalaumālie, pea mo e moʻui fakalaumālie mo e fakamoʻui ʻo e Siasí.16

ʻOku ʻikai mavahe ʻa e Fineʻofá ia mei he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻOku femoʻueikina hotau kau fefiné ʻi he ngāue ʻo e Fineʻofá…. maʻu ʻetau fakaʻapaʻapá, mo ʻetau falala kakató; pea ʻe ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. Ne ne ʻosi fakahoko ia ʻi he kuo hilí, pea te ne kei hoko atu ke tāpuakiʻi kinautolu ʻo kapau te nau kei hoko atu ai pē ʻi hono poupouʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá kuo ʻosi tuku ki he māmaní kene tataki ʻa e Siasí mo faleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.17

ʻOku ou fie lea … ki he Fineʻofá … pea mo e toenga ʻo e ngaahi houalotu ʻi he Siasí, ʻoku ʻikai hanau taha ʻe mavahe ʻo tauʻatāina mei he Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻikai ke lava hanau taha ʻo tuʻu ʻi ha mōmēniti ʻo tali ʻe he ʻEikí ka ʻoku nau mavahe mei he leʻo pea mo e faleʻi ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí mo puleʻi kinautolú. ʻOku nau moʻulaloa ki he ngaahi mālohi mo e mafai ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻikai ke nau tuʻu tauʻatāina ai ʻiate kinautolu pē; pe te nau lava ʻo ngāue ʻaki ha faʻahinga totonu ʻi heʻenau ngaahi houalotú ʻo mavahe mei he Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Siasí.18

Mei hoku lotó moʻoni, ʻoku taha pē ʻeku fakaʻamu ki he kau fefine lelei kotoa ko ʻení, ʻa ia ʻoku nau femoʻuekina ʻi he ngāue fakaʻeiʻeikí ni, pea ko ʻeni ia, ke tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, mo fakatolonga siʻenau moʻuí, tokoniʻi kinautolu ke nau tuʻu maʻu pea fai moʻoni ʻi honau ngeia ʻi he ngāue ʻo Saioné; pea mo tokoni ke nau ongoʻi ʻi honau lotó ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha meʻa ʻe fakamuʻomuʻa ʻi he Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange ʻo makehe mei he Siasí ʻi lalo hifo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku ʻi he Siasí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa e angatonú, ʻa e moʻoní mo e mafai fakaalangí, ke fakahoko hono finangaló ʻi māmani.19

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e mafai naʻe fokotuʻu ʻaki ʻa e Fineʻofá? ʻOku tokoni fēfē ki he kakai fefiné ʻa e ʻilo naʻe fokotuʻu fakalangi ʻa e Fineʻofá, ke fakahoko ai honau ngaahi fatongiá? ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻilo ko ʻení ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí kenau poupouʻi ai ʻa e Fineʻofá?

  • ʻE lava fēfē ʻe he houʻeiki Fineʻofá ʻo “tataki… ʻa e kakai fefine ʻo māmaní” ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻoku ongoongolelei, langaki moʻui, pea mo ne fakamaʻa ʻa e moʻuí? (Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13.)

  • ʻE lava fēfē ʻe he houʻeiki fefine ʻo e Fineʻofá ʻo fakahoko honau “ngaahi uiuiʻí ʻo hangē ko e kau ʻāngelo angaʻofá ki he kau faingataʻaʻiá mo e tō ki laló”? ʻE founga fēfē hano taki atu kitautolu kia kinautolu ʻoku “faingataʻaʻia fakalongolongo peé”?

  • ʻE lava fēfē ʻe he houalotu ʻo e Fineʻofá ʻo fakahoko ha faʻahinga fakafiemālie? ʻE founga fēfē haʻane akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui angatonú? Te ne lava fēfē ʻo fakatupulaki ʻa e mahino ʻa e houʻeiki fefiné ki honau ngaahi fatongia fakafāmilí?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻo maʻongoʻonga taha ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié? ʻE lava fēfē ʻa e “ ʻofa faka-Kalaisi ʻoku fai fakahangatonú” mo e “fanga kiʻi ngāue ʻofa faingofuá” ʻo tokoni ʻi hono taki atu kitautolu ki he ngaahi “feituʻu ʻoku māʻolunga ange ʻo e tuí mo e haohaoa fakalaumālié”?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e kakai fefine ʻo e Fineʻofá ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he vahe ko ʻení?

  • ʻOku tāpuakiʻi fēfeeʻi ʻa e Fineʻofá ʻe he fakahinohino ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Kuo founga fēfē hano tāpuakiʻi hoʻo moʻuí ʻe he “ngāue fakaʻeiʻeiki” ʻo e Fineʻoʻfá?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Minutes of the General Board of the Relief Society, 17 Mar. 1914, Historical Department Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 54.

  2. Minutes, 17 Mar. 1892, 233–34.

  3. Minutes, 17 Mar. 1914, 51.

  4. Minutes, 17 Mar. 1914, 54–55.

  5. Minutes, 17 Mar. 1914, 55–56.

  6. In Conference Report, Apr. 1914, 3–4.

  7. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 385.

  8. Minutes, 17 Mar. 1914, 49–51; paragraphing added.

  9. “Epistle to the Relief Society concerning These War Times,” Relief Society Magazine, July 1917, 364.

  10. Womanʻs Exponent, May 1903, 93; paragraphing added.

  11. Womanʻs Exponent, May 1903, 93; paragraphing added.

  12. Womanʻs Exponent, May 1903, 93.

  13. Minutes, 17 Mar. 1914, 57.

  14. Minutes, 17 Mar. 1914, 58–60; paragraphing added.

  15. Gospel Doctrine, 290.

  16. Minutes, 17 Mar. 1914, 63.

  17. In Conference Report, Oct. 1906, 9.

  18. Gospel Doctrine, 383.

  19. “ ʻPeace on Earth, Good Will to Men,ʻ “ Relief Society Magazine, Jan. 1915, 16.