Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 22: Ko e ʻOfa Faka-Kalaisí ʻi Heʻetau Moʻuí


Vahe 22

Ko e ʻOfa Faka-Kalaisí ʻi Heʻetau Moʻuí

Kuo pau ke tau tokangaʻi ʻa e masivá pea mo tau fonu ʻi he manavaʻofá mo e ʻofá ki he kakai kotoa pē.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Naʻe kole ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau ʻofa ʻi honau kaungāʻapí pea fetokangaʻi ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú—ʻo fakatou tatau pē ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo e fakalaumālié—ʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Naʻá ne akoʻi, “Ko e mōmēniti ʻe ʻilo ai ʻe ha tokotaha ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní hono fatongiá, te ne ʻilo ai ko hono fatongiá…. ke fakafonu ʻaki ia ʻa e laumālie ʻo e manavaʻofá, ʻofá,ʻofa faka-Kalaisí, pea mo e loto fakamolemolé.”1

Ko ha taha foki ia ne ne maʻu ha tokoni lahi ʻo hangē ko ia ne hā ʻi heʻene ʻaʻahi ki Hauaiʻi ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí pea mo Pīsope Sālesi W. Nipilií (Charles W. Nibley). Ne fakamatalaʻi ki mui ʻe Pīsope Nipilī ʻa e meʻá ni ʻo pehē:

“ ʻI heʻemau tūʻuta ʻi he uafu ʻi Honolulú, kuo ʻosi talitali ai siʻi tokolahi fau ʻo e Kāingalotu ʻo e fonuá mo ha ngaahi kahoa, ʻo e matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa ʻi he faʻahinga kotoa pē. Ne lahi fau homa ngaahi kahoá, ka ko iá, naʻe toe lahi hake hono ngaahi kahoá ʻoʻona ʻi ha toe taha. Naʻe tā ai mo e tā-meʻa ʻiloa ʻo Hauaiʻí ʻi homa talitalí…. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia ke te mātaʻia ha ʻofa tōkakano, ʻa e tō e lōʻimata ʻo e ʻofá, ʻa ia ne maʻu ʻe he kakaí ni ki aí. Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa ne u fakatokangaʻi hano taki mai siʻa fineʻeiki fakaʻofa, motuʻa, kui, mo ʻikai fuʻu tuʻu hangatonu, kuo ʻi hono taʻu hivangofulú nai. Ne ne hapai mai ha ngaahi foʻi siaine momoho lelei. Ko ʻene kotoá ia—ʻa ʻene foakí. Naʻe fākaui mai pē, ʻSiosefa, Siosefa.ʻ ʻI he taimi ko iá, ne ne fakatokangaʻi atu, peá ne lele atu ʻo puke mai, ʻo fāʻofua ki ai, pea mo toutou ʻuma kiate ia, mo ne milimili hono ʻulú mo pehē, ʻSiʻeku faʻeé, ʻa ʻeku faʻeé, ʻa siʻeku faʻē ʻofeina kuo toulekeleká.ʻ

“Pea ʻi he tafenoa hono loʻimatá ʻi hono kouʻahé, ne tafoki mai kia au ʻo pehē mai, Sālesi, ne ne touaki ʻeku moʻuí ʻi heʻeku kei tamasiʻi siʻí, ʻi heʻeku puke ʻo ʻikai ha taha ke ne tauhi aú. Ne ne ʻave au pea ne hoko ko ha faʻē kaite au.ʻ

“ ʻOi, he meʻa ongo moʻoni… . Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke te mātaʻia hono manatuʻi ʻe he laumālie māʻolunga mo fakaʻeiʻeikí ni ʻa e ʻofa, angalelei, pea mo e manavaʻofa ne fai ki ai, ʻi he taʻu ʻe nimangofulu tupu kuo hilí; pea mo e siʻi laumālie fakaʻofa toulekeleká ni ʻi heʻene ʻomi ʻene foaki ʻofá—ko ha ngaahi foʻi siaine—he ko hono kotoa ia ʻo e meʻa ne ne maʻú—ke foaki ki he nima ʻo hono ʻofeina ko Siosefá!” 2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmitá

Ke ke foaki ʻofa ki he paeá mo e masivá

Ko e fekau māʻolunga tahá, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe hotau ʻEikí mo hotau Pulé, ke tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa, ʻatamaí kotoa, pea mo hotau iví kotoa; pea ko hono uá ʻa ia ʻoku tatau mo iá: ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé. “ ʻOku tautau kotoa heni ʻa e fonó mo e kau palōfitá.” [Vakai, Mātiu 22:37–40.] Ko ia ai, tau fakaʻaongaʻi ʻa e feʻofaʻaki faka-Kalaisí, fefakamolemoleʻakí, ʻofá, pea mo e ʻaloʻofá ʻia kitautolu; pea ngāue lahi ange ke tokoni kia kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻalu hake ʻa e leʻo ʻo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó ʻo lāunga ki he ʻOtuá ʻi he kakaí, koeʻuhí ko e ʻikai siʻanau meʻatokoni, vala, pe maluʻangá. Fakapapauʻi ʻoku ʻikai tuēnoa taʻe ʻi ai siʻa ʻapi ki he fānau tamai maté ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ni, pe taʻe ʻi ai siʻanau meʻakai pe vala, pe ko ha faingamālie ke fakalakalaka ai siʻonau ʻatamaí. Fakapapauʻi ʻoku tākinima ʻe he ʻofa faka-Kalaisí hoʻo ngaahi tōʻongá pea ke nofo ia ʻi ho lotó, ʻo ueʻi fakalaumālie koe ke ke tokangaʻi ʻa e paeá mo e faingataʻaʻiá, ʻo fakafiemālieʻi kinautolu ʻoku ʻi fale fakapōpulá, ʻo ka ʻoku nau fie maʻu ha fakafiemālie, pea mo faingāue kia kinautolu ʻoku puké; he ko ia ʻokú ne foaki ha ipu vai momoko ki ha palōfita ʻi he hingoa ʻo e palōfitá te ne maʻu ha fakapale ʻo ha palōfita.

Ko kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kau paea ʻi hotau lotolotongá, ʻe pehē kia kinautolu ʻi ha ʻaho: “He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au; naʻá ku fieinua pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au. Ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au; tēlefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au; naʻá ku mahaki, pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au; naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá, pea naʻa mou haʻu kiate au.” Pea he ʻikai fie maʻu ia ke ne toe pehē, “ ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia.” he ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e potó te ne ʻilo kapau ʻe tokoni ki he paea ʻoku taau ke tokoni ki aí, ʻe lau ia ko ʻene fakahoko ia kiate ia ko e Tamai ʻo honau ngaahi laumālié. [Vakai, Mātiu 25:31–45.] 3

ʻOku ʻikai totonu ke ngata pē hono akoʻi ʻo ʻetau fānaú ke nau fakaʻapaʻapa ki heʻenau ngaahi tamaí mo ʻenau ngaahi faʻeé, ki honau ngaahi tuongaʻané mo e tuofāfiné, ka ʻoku totonu ke toe akoʻi kinautolu ke nau fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻo tautautefito ke akoʻi kinautolu mo ohi hake ke nau fakaʻapaʻapa ki he kakai matuʻotuʻá mo e vaivaí, ki he tuēnoá mo e masivá, ʻa e paeá, pea mo kinautolu ʻoku ʻikai fai ʻofa ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.4

Kuo tau lava maʻu pē ke foaki ha meʻa ki he paeá, ʻo ʻikai angakoviʻi ha taha ʻoku kole ha meʻatokoni. ʻOku ou tui ko e faʻahinga loto ʻeni mo e ʻulungaanga fakalūkufua ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou tui ko e kakai Māmongá ʻoku nau fakaʻatuʻi, mo nau foaki fie foaki ʻi he ʻofa ki he paeá mo e hopo-até, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻokú ne ongona hoku leʻó pe ʻi ha toe feituʻu pē, te ne taʻe fie vahevahe ʻene kiʻi meʻa ʻoku maʻú mo hono kāingá ʻi ha hoko ha fiemaʻu….

Kuó u ʻosi mamata ʻi ha kau tangata kuo sītuʻa mei hoku matapaá ʻoku nau toʻo ha mā lelei pea mo ha pata (ʻo lelei feʻunga ke taumafa ai ha tuʻi, he ʻoku taʻo mā mo ngaohi pata lelei ʻeku ongomātuʻá, ʻo lelei tatau mo ha meʻa kuó u kai ʻi he māmaní) pea ʻi heʻenau hū atu pē ʻi he matapā ʻo e ʻaá kuo nau laku he hala puleʻangá. Naʻe ʻikai ko e meʻatokoní ia ne nau fie maʻú. Naʻa nau fie maʻu paʻanga kinautolu. Ka ki he hā? Ke nau ō ki ha ngaahi fale pele paʻanga pe ki ha ngaahi fale kava mālohi. ʻOku nau haʻisia ki ai. Ka te tau lava pē ʻo fakafuofuaʻi ʻi honau fōtungá pea mo e ueʻi ʻa e laumālie lelei ʻoku ia kitautolú; ka ʻoku lelei ange ke tau foaki ki ha toko hongofulu mā ua ʻoku ʻikai ke nau taau ke maʻu, ʻi haʻatau fakasītuʻaʻi ha tokotaha ʻokú ne fie maʻu moʻoni.5

Ko e ʻofa faka-Kalaisí pe ko e ʻofá, ko e tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga taha ia ʻoku kei tuʻu. Kapau te tau lava ʻo fai ha tokoni ki ha tokotaha tukuhāusia, kapau te tau lava ʻo poupou hake kinautolu ʻoku tukuhāusia mo mamahí, kapau te tau lava ʻo hikiʻi hake mo fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko hotau misioná ke fakahoko ia, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau tui fakalotú.6

ʻOfa ʻi ho kaungāʻapí o hangē pe ko koé.

Ko ha meʻa mata faingofua pē ke pehē ʻe ha tangata ʻoku tui ki he ʻOtuá pea mo e taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí, pe ʻoku tui ki he fakatomala mei he angahalá, ki he papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá, pea ki he hilifakinima ke maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku anga ngofua pē ki ha tangata ke fakalakalaka ʻo aʻu ki ai. Ka ʻi heʻene aʻu mai ki he ʻofa ʻi he kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitá, ʻoku ʻikai fuʻu faingofua ia. Kuo tau aʻu mai ʻeni ki he kiʻi tafungofunga faingataʻa ke tau kaka aí, ʻa ia ʻoku tau fakatokangaʻi ai hotau iví kotoa ʻi hono fakaʻaongaʻi ki he taupotu tahá, ke tau aʻu ki he tumutumú; pea kaka ai ʻo hangē ko e ngaahi taʻu lahi ko ʻeni kuo tau fakahoko ai ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻoku ou loto lahi ke u pehē ke tau ʻā hake ʻi he pongipongi ko ʻení ʻo fakatokangaʻi ʻoku tau kei kaka pē ʻi he kamataʻanga ʻo e moʻungá, pea ʻoku teʻeki ke tau ofi hake ki he tumuʻakí. ʻOku tokosiʻi pē ha kau tangata, pe kau fefine, ʻo aʻu ki he lotoʻi Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te nau lava ʻo lea moʻoni, “ ʻOku ou ʻofa ʻi hoku kaungā-ʻapí ʻo hangē pē ko ʻeku ʻofa ʻiate aú.”

ʻOku ʻikai ke tau hangē ko e tuʻutuʻuní, ke tau ʻofa ki hotau kaungā-ʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kia kitautolú. Ne pehē ʻe ha [taha], “ ʻI he fānau tangata kotoa ʻa ʻeku faʻeé ʻoku ou ʻofa taha pē au ʻiate au.” Pea ʻoku pehē pē mo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Neongo ʻoku tokolahi e fānau ʻa e ʻetau Tamaí, pea ko e toto pē kitautolu ʻe taha, pea mahalo ʻoku tau kolo pē taha, ʻo ʻi he tui fakalotu pē taha mo tui ki he ʻOtua pē taha pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ka ʻoku tau kei takitaha ʻofa lahi taha pē kiate kita. ʻOku mapuna ʻa e faʻahinga ongo ko ʻení ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, pea mo ʻetau feohi fakahouá. ʻOku toe faʻa mapuna hake ia ʻi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí; pea taimi lahi ʻi he vā ʻo ha tamai mo ʻene fānau, pea ʻoku mātuʻaki hoko moʻoni ʻeni ʻi he fānaú. Ko e Kalisitiané nai ʻeni? Ko e tokāteline nai ʻeni ʻa Sīsū Kalaisí? ʻOku ʻikai pehē ia ʻo fakatatau mo ʻeku lau e ngaahi tohí pea mo e mahino kiate au ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí. ʻOku tala mai ʻe he folofolá ʻoku totonu ke tau felotoleleiʻaki ʻi he ʻofa; he ʻoku totonu ke tau feilaulauʻi ʻetau fiemālié, mo ʻetau nongá, mo ʻetau ngaahi fiemaʻú, pe ko ʻetau fiefiá koeʻuhí ko e ngaahi fiemaʻu, mo e fiemālie pea mo e fiefia ʻa hotau kaungā-ʻapí;—pea ʻoua naʻa lau ha kovi ʻa hotau kāingá mo hotau ngaahi ʻofaʻangá.7

He ʻe anga fēfē haʻatau ʻofa ʻi hotau kaungā-ʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kia kitautolú. Ko e meʻa faingofua taha ia ʻi he māmaní; ka ʻoku tokolahi fau ha kakai ʻoku siokita mo sio pē maʻana pea ʻikai ke kiʻi fakakaukau ʻe lava ʻo tokoni pea mo fakakaukauʻi e lelei mo e uelofea ʻa honau ngaahi kaungā-ʻapí; pea nau fakatonutonu pē ki he lelei makehe mo pau te nau maʻú, kae ʻumaʻā hanau tāpuaki mo ʻenau tuʻumālié, pea mo loto ke pehē: “Siʻi, tuku ke tokangaʻi pē ʻe hoku kaungā-ʻapí ia.” Ko e faʻahinga laumālie ia ʻoku totonu ke ʻoua te ne fakafōtunga ha tokotaha ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.8

Ko e taimi pē ʻoku tau pehē ai ʻoku tau fakatokangaʻi ha tō nounou, pe vaivai pe ko ha ngaahi foʻui, ʻo tatau ai pē pe ʻoku hoko moʻoni pe ko e anga pē ʻo ʻetau fakakaukau, ʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ʻoku ʻikai totonu ke tau talaki fakahāhā atu ia mo fakahū ki he telinga ʻo hotau ngaahi kaungā-meʻá mo hotau kaungā-ʻapí, ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tau fetaulaki ai mo kinautolú, ka ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi ha kihiʻi ʻofa faka-Kalaisi ʻoku feʻungá, pea mo anga fakakaumeʻa, … te tau ō ki hotau ngaahi kaungā-meʻa ʻoku fekuki mo e taʻe fiemālié, pe ʻoku tau tui ʻoku nau fehālākí, ʻo fakahā ange ki ai ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú, pea fakahoko ia ʻi he laumālie ʻo e fie tokoni kia kinautolu ke nau ikunaʻi honau ngaahi vaivaí, te tau fakahoko ai kia kitautolu, ʻo hangē ko ia ʻoku tau fai kia kinautolú, ha lelei lahi. He ʻikai ke tau ō kia kinautolu ʻi he laumālie ʻo e tukuakiʻi mo e lāunga, ʻo fakalaveaʻi ai honau lotó mo fakafonu honau lotó ʻaki ha tāufehiʻa.9

ʻOku ou poupou atu ke tau ako ke tau feʻofaʻaki, pea ʻe toki moʻoni leva ʻa e anga fakakaumeʻá mo ifo. Ne ʻosi lea ʻaki ʻe ha taha, ʻe “lava pē ke tau foaki taʻe ʻi ai ha ʻofa, ka he ʻikai ke tau lava ʻo ʻofa taʻe foaki.” Ko ia ʻoku fie maʻu ke tau feʻofaʻaki, pea hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí kia Pitá, ʻoku totonu ke tau fafanga ʻene fanga sipí [vakai, Sione 21:15–17], mo fetokoniʻaki. ʻOku totonu ke tau fepukepuke hake ʻaki mo fepoupouaki, ʻo ʻikai fakaʻauha, pe fusi hifo ki lalo, pea ʻikai lau ki he ngaahi vaivai ʻa hotau ngaahi kaungā-ʻapí pe ko hotau kāingá, pe ko e ngaahi fehālaaki ʻoku tau fakatokangaʻiʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ka ʻo kapau te tau lava ke fakatokangaʻi ha faʻahinga ʻulungaanga lelei pea tau poupouʻi ia, pea kapau ʻe lava, tafunaki ia ke hoko ko ha afi ʻoku ulo kakaha ke ne foaki ha maama mo ha moʻui, ha ivi mo ha fakalotolahi kia kinautolu kotoa ʻoku mamata ki aí, kae tautau-tefito kia kinautolu ʻoku fehālaaki mo ʻi he fakapoʻulí, ke lava ʻo ʻomi kinautolu ki he māmá.10

ʻOku akoʻi au ʻe heʻeku tui fakalotú ke u ʻofa ʻi he kakai kotoa pē. Neongo pe ko e hā hano lahi ʻo ʻeku taʻe fiemālie ki heʻenau ngaahi tōʻongá, pe fehiʻa ki heʻenau ngaahi faiangahalá pea mo e fakapoʻuli ʻo ʻenau fakakaukaú, ka naʻe ngaohi kinautolu ʻi he tatau ʻo ʻeku Tamaí mo e ʻOtuá—ko hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine pē kinautolu. ʻOku fie maʻu ia ke u ʻofa ʻi hoku kaungā-ʻapí ʻo hangē pē ko ʻeku ʻofa ʻia aú. Mahalo ʻoku teʻeki ke u aʻu hake ki he tuʻunga māʻolunga ko ia ʻo e haohaoá; pea mahalo ʻoku kei toka pē ʻiate au ʻa e faʻahinga siokita ko ia ʻoku ou kei fakamuʻomuʻa ai au ʻi hoku kaungā-ʻapí; ka kuo pau ke u faitotonu ki hoku kāingá, he ʻoku fie maʻu ia ʻe he Ongoongoleleí meiate au.11

Kuo fuesia ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá ʻi he kuonga fakakosipelí ni ke fakahā mai hono kakato ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne… akoʻi ki he tangatá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e feilaulauʻi kita maʻá e lelei ʻa e niʻihi kehé, pea mo akoʻi kitautolu ʻoku tau fai ha lelei maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai lelei ai ki he kakai kehé…. ʻOku toko lahi fau ha kakai ʻi he māmaní ʻoku nau femoʻuekina pē kia kinautolu mo mātuʻaki taʻe-fie-homo honau laumālié ʻo ʻikai ke nau teitei fie faingataʻaʻia maʻa ha niʻihi kehe kae maʻanautolu pē…. Ko e fatongia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi heʻene mahino kiate aú, pea fakatatau mo e Ongoongolelei māʻoniʻoni kuo tau maʻú, ke maluʻi ʻa e tonuhiá, ʻa e haohaoá, ʻa e lāngilangi mo e totonu ʻa e tangata kotoa pē pea mo e fefine, ʻo fuaʻa ʻo hangē pē ko haʻatau maluʻi ʻa ia ʻoku ʻatautolú.12

Kuo fai ʻe he ʻOtuá ha fokotuʻutuʻu ʻi Hono Siasí ke tauhi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku masivá.

Kuo ʻosi fai ʻe he ʻOtuá ha fokotuʻutuʻu ʻi hono Siasí, ʻo kakato, koeʻuhí ke lava ʻo tokangaʻi mo fafangaʻi a e laumālie faivelenga kotoa ʻi aí, ʻi he taimi ʻo e fie maʻú.13

Kuo ʻosi fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ni ke nau manatuʻi ʻa e paeá, pea mo foaki ha koloa ke tokoniʻi kinautolu… .ʻOku ʻikai ke tau tui ko e ʻofa faka-Kalaisí ko ha pisinisi; ka ʻoku tau fakafalala ki he feʻaongaʻakí. Neongo ʻoku fie maʻu ʻe he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻa e tuí mo e fakatomalá, ʻokú ne toe fie maʻu foki ke fakalato mo e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó. Ko ia kuo ʻosi fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi palani ki hono fakamoʻui fakaetuʻasino ʻo e kakaí.

Koeʻuhí ke tokoniʻi ʻa e paeá kuo fokotuʻu ai ʻa e ʻaukaí, ko e taha ʻo hono ngaahi kaveinga fisifisimuʻá ke tokoniʻi ʻa e paeá ʻaki ha meʻatokoni pea mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku fie maʻu, kae ʻoua kuo nau lava ʻo tokoniʻi pē kinautolu. He kuo ʻosi mahino foki ko e ngaahi palani ko ia ʻoku fakataumuʻa ke fakaai ʻaki pē ʻa e faingataʻaʻia lolotongá, ʻoku ʻikai feʻunga. Kuo feinga maʻu ai pē ʻa e SiasÍ ke fokotuʻu hono kāingalotú ʻi ha founga ke nau lava ʻo tokoniʻi ai pē kinautolu, kae ʻikai fakaʻaongaʻi e founga ʻa e ngaahi kautaha tokoni ʻofa lahi ke tokoniʻi pē ʻa e ngaahi fiemaʻu lolotongá. He ko e taimi ʻoku tuku ai ʻa e tokoní pe ʻosi ʻi hono fakaʻaongaʻí, kuo pau ke toe ʻomi ha meʻa lahi ange mei he maʻuʻanga tokoni tatau pē, ʻo fakatupu ai ke hoko ʻa e kau paeá ko ha kau kolekole pea mo akoʻi kia kinautolu ha tefitoʻi moʻoni hala ke fakafalala ki he tokoni ʻa e kakai kehé, kae ʻikai fakafalala ki heʻenau feingá… Ko ʻetau fakakaukau leva ki he ʻofa faka-Kalaisi, ke fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu lolotongá pea fokotuʻu ʻa e paeá ʻi he hala pe founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi pē kinautolu koeʻuhí ke nau lava ai ʻo toe tokoni ki ha niʻihi kehe. Ko e fatongaia ki hono tufotufa ʻo e sinoʻi paʻangá ni ʻoku tuku ia ki ha kau tangata fakapotopoto, ʻo meimei ki he kau pīsope ʻo e Siasí, ʻa ia ko honau fatongia ke tokangaʻi ʻa e paeá.

ʻOku mau ʻoatu ʻa e palani feʻunga ko ʻeni ʻa e ʻEikí ʻo e ʻaho ʻaukaí ki he Siasí ʻi māmani, ko ha founga fakapotopoto mo maau ki hono tokoniʻi ʻo e paeá… . Ko ha kihiʻi meʻa faingofua pē ke talangofua ʻa e kakaí ki he fiemaʻu ko ʻeni ke ʻoua naʻa maʻu ha meʻatokoni pe inu ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he māhina kotoa pē, pea fakatapui ʻa e meʻa ne mei fakaʻaongaʻi ʻi he ʻaho ko iá maʻá e paeá, pea mo toe lahi ange ʻo fakatatau mo honau lotó. Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e fonó ni; ʻoku faingofua mo haohaoa, ʻoku fakavaʻe ia ʻi he ʻuhinga lelei mo fakapotopoto, pea he ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha founga fakalelei ki he fehuʻi ʻo e tokoni ki he paeá, ka ʻe iku lelei ia kia kinautolu te nau tauhi ʻa e fonó. Te ne … fakamoʻulaloaʻi ai ʻa e sinó ki he laumālié, pea mo fakatupulaki ʻa e feohi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo fakapapauʻi mai e ivi mo e mālohi fakalaumālie ko ia ʻoku fie maʻu lahi ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá. ʻI he ʻalu fakataha maʻu pē ʻa e ʻaukaí mo e lotú, ʻe ʻomai ai ʻe he fonó ni ʻa e kakaí ke nau ofi ange ki he ʻOtuá, pea afeʻi ai honau ʻatamaí ʻo meimei tuʻo taha ʻi he māhina, mei he ʻohokui ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní pea mo fakatupu ke ʻomi kinautolu ke nau fetuʻutaki hangatonu mo e tui fakalotu totonu, haohaoa, pea mo taʻe hano melé—ke ʻaʻahi ki he tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó, pea mo lehlehiʻi kinautolu ke ʻoua naʻa fakameleʻi ʻe he ngaahi angahala ʻo māmaní [vakai, Sēmisi 1:27].14

ʻOku mahino ko e ʻaukai ko ē ʻoku talí, ʻa ē ʻoku fakahoko ʻi he laumālie moʻoni ʻo e ʻofa ki he ʻOtuá mo e tangatá; pea ko e taumuʻa ʻo e ʻaukaí ke maʻu ha loto haohaoa mo maʻa pea mo ha taumuʻa mahino ki he lotó—ʻa ia ko ha ʻaukai ki he ʻOtuá ʻi he ʻuhinga mo e loto kakato mo fakamātoato—he ʻe hoko ʻa e ʻaukai peheé ko ha faitoʻo ki he ngaahi fehālaaki fakangāue mo fakaʻatamai kotoa pē; ʻe mole atu ʻa e mūnoá, pea fetongi ia ʻe he ʻofa ki he kakaí, pea te tau tokoni fiefia ai ki he paeá mo e masivá.15

ʻOku ngaohi kitautolu ʻe he Ongoongoleleí ke ʻoua te tau siokita ka tau fie feilaulauʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú koeʻuhí ko e uelofea ʻa e kakai kehé.

ʻOku mau naʻinaʻi, mo kole heni ki homau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻenau fakalāngilangiʻi kinautolu ʻi he founga totonu ʻo e moʻuí, ka ke nau toe fakalāngilangiʻi foki mo ʻofaʻi pea mo ʻangaʻofa faka-Kalaisi ki honau ngaahi kaungā-ʻapí, ʻa kimoutolu hono kotoa.16

ʻOku ou tui ʻoku totonu ke tau moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú. ʻOku totonu ke tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau maʻu pea mo fiefia ʻi he laumālie ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau lotó pea mo fakahaaʻi ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié ʻi heʻetau moʻuí; ʻa e tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ʻofá, anga fakatōkilaló pea mo fefakamolemole ʻaki ʻi heʻetau moʻuí, pea fakaʻehiʻehi ki he mamaʻo taha te tau lavá, ʻa e laumālie ʻo e tukuakiʻí, ʻo e fekeʻikeʻí, ʻa ia ʻoku fakaiku ki he fepakipakí, mo e puputuʻú mo e māvahevahé ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, pea mo e laumālie ʻo e tāufehiʻá. ʻOiauē, tekeʻi fakaʻaufuli muʻa ʻa e tāufehiʻá meia kimoutolu. He ko e tāufehiʻa ʻoku toka ʻi homou lotó, pe ko ha meheka ʻi hotau lotó, pe holi pe mānumanu, te ne uesia ʻa kinautou ko ē ʻoku nau fakangofua ke hū ki heʻenau moʻuí ʻo ne fakakonahi ʻe nau ngaahi fakakaukaú ʻo liunga afe pea lahi ange ia ʻi haʻane uesia ha kakai kehe. Ko ia tau fakaʻauha muʻa ʻa e ngaahi meʻa ko iá mei hotau lotÓ, pea mei heʻetau fakakaukaÚ. Tau moʻui angatonu muʻa, tuku ke ʻofa ʻa e husepānití ʻi hono uaifí pea fai moʻoni mo manavaʻofa ki ai, pea pehē ki he uaifí ke fai moʻoni mo manavaʻofa ki hono husepānití, pea ke na fakatou fai moʻoni mo ʻofa pea mo tokanga koeʻuhí ko e tuʻumālie ʻa ʻena fānaú; tuku ke nau uouangataha ko ha ʻiuniti fakafāmili ʻi he Siasí pea ʻi he mafola atu ʻa e tuʻunga ko iá ki muli ki he ngaahi ngata ʻanga ʻo Saioné, ʻe hoko mai ʻa e pule ʻo e taʻu ʻe afé kia kitautolu, pea ʻe ʻi ai ha melino ʻi māmani pea mo ha ʻofa ki he faʻahingaʻ o e tangatá ʻi he potu kotoa pē.17

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e Ongoongoleleí ke ne toʻo atu meia kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ʻOtuá pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa ē kuó ne ʻosi fakahā ki he tangatá. ʻOku fokotuʻutuʻu ia ke ne fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau moʻui ʻi ha tuʻunga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e kakato ʻo e maama ʻo e moʻoní, pea mo mahino kia kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea mo lava ʻo nofo ofi ange kiate ia koeʻuhí ke tau lava ʻo taau mo ʻene ngaahi fakaʻamú maʻu ai pē. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí naʻe fokotuʻutuʻu kinautolu ke ne ʻai ke ʻoua naʻa tau siokita, ke ne fakalahi ʻa ʻetau holi ki he leleí, ke toʻo atu ʻa e tāufehiʻá, loto koví, meheká pea mo e ʻitá mei hotau lotó, pea mo ngaohi kitautolu ke tau nofo melino, talangofua, akoʻi ngofua, pea mo loto fie feilaulauʻi ʻa ʻetau ngaahi holí, pea mo ala maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau tokanga ki aí, koeʻuhí ko e tuʻumālie ʻa hotau kāingá, pea mo hono paotoloaki ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e tangata ko ē ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo feilaulauʻi ʻa ʻene ngaahi fakaʻamú, ʻa ē ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo pehē ʻi hono lotó, “ ʻE Tamai, Ke fai pē ho finangaló, kae ʻikai ko hoku lotó,” ʻoku ʻikai ko ha fānau ia kuo ului moʻoni mo kakato ʻa e ʻOtuá; ʻoku kei ʻi ha faʻahinga tuʻunga ia, ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻo e koví pe kakapu ʻo e fakapoʻulí ʻa ia ʻoku ʻalu fano ʻi he funga māmaní, ʻo fakapuliki ʻa e ʻOtuá mei he lotolotonga ʻo e tangatá.18

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • Ko e fē ʻa e ongo fekau māʻolunga tahá? (Vakai foki, Mātiu 22:37–40.) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ongo fekaú ni?

  • Ko e hā ʻa e ʻofa faka-Kalaisi? (Vakai foki, Molonai 7:45–48.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke hanga ai ʻe he ʻofa faka-Kalaisí ʻo liliu ʻa ʻetau ngaahi tōʻongá pea mo nofoʻia hotau ngaahi lotó? Ko e hā ʻokú ke pehē ai ko e “ ʻofa faka-Kalaisí ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngatá”? (Vakai, Molonai 7:46.)

  • Ko e hā ho fatongia kia kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe masivá pe “ ʻikai faiʻofa ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá”?

  • ʻE lava fēfē ke tau fakalahi hotau ivi ke tau lea moʻoni ʻo pehē, “ ʻOku ou ʻofa ʻi hoku kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻeku ʻofa ʻiate aú”? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fakatakangaʻi ai ʻa e ngaahi tōnounou ʻi he kakai kehé? (Vakai foki, Luke 6:41–42.) Ko e hā ha founga te tau lava ʻo poupouʻi ai ʻa e anga haohaoá ʻi he niʻihi kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻo e ʻaho ʻaukai fakamāhiná mo e totongi ʻo e ʻaukaí? Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha founga te ke lava ai ʻo tokoni ki hono tokoniʻi ko ia ʻe he Siasí ʻa e masivá ʻi he ngaahi founga hangē ko hono kumi siʻi kāingalotu foʻou pe taʻe latá, tokoni taʻe totongi ʻi he koló, fakalahi hoʻo totongi ʻaukaí, pe kau ʻi he ngaahi ngāue tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá pe ngāue tokoni fakauelofeá.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi “fua ʻo e laumālié ʻi heʻetau moʻuí”? (Vakai foki, Kalētia 5:22–23.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu pea mo e niʻihi kehé tuʻunga ʻi heʻetau fie feilaulauʻi ʻa ʻetau ngaahi fie maʻú koeʻuhí ko ha lelei maʻá e niʻihi kehé?

  • ʻOku toʻo fēfē ʻe he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e “tāufehiʻá, loto koví, meheká mo e ʻitá mei hotau lotó” mo tokoniʻi ke tau ʻofa faka-Kalaisi ki he niʻihi kehé?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. In Conference Report, Apr. 1915, 4.

  2. Charles W. Nibley, “Reminiscences,” in Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 519–20.

  3. Deseret Weekly, 19 Aug. 1893, 284.

  4. Gospel Doctrine, 282–83.

  5. In Conference Report, Apr. 1898, 47–48; paragraphing added.

  6. In Conference Report, Apr. 1917, 4.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 31 Mar. 1896, 1; paragraphing added.

  8. Gospel Doctrine, 270.

  9. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:91.

  10. In Messages of the First Presidency, 5:93.

  11. ”The Gospel in Precept and Example,” Millennial Star, 15 Mar. 1906, 162.

  12. ”Discourse by Palesiteni Siosefa F. Sāmita,” Millennial Star, 11 Nov. 1897, 706–7.

  13. In Conference Report, Apr. 1915, 7.

  14. Gospel Doctrine, 236–38; paragraphing altered.

  15. ”Editorʻs Table,” Improvement Era, Dec. 1902, 147.

  16. In Messages of the First Presidency, 5:53.

  17. In Conference Report, Oct. 1916, 8.

  18. ”Blind Obedience and Tithing,” Millennial Star, 20 Jan. 1893, 79.