Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 6: Tuí: Ko e Fakavaʻe ʻo e Angatonú


Vahe 6

Tuí: Ko e Fakavaʻe ʻo e Angatonú

Ko e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo ʻetau tui fakalotú pea mo e fakavaʻe ʻo e angatonu kotoa pē.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

Naʻe fakatefito ʻe Siosefa F. Sāmita ʻene tuí ʻi heʻene Tamai Hēvaní, ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻi he ngaahi moʻoni tuʻu maʻu mo mahino ngofua ʻo e ongoongoleleí. ʻI he kei siʻi ʻa Siosefa F. Sāmitá, naʻe fakamālohia lahi ʻene tuí ʻe he līʻoa ʻa ʻene fineʻeikí ki hono fatongiá pea ki he angatonú.

Naʻá ne pehē: “ ʻOku ou manatuʻi lelei ha meʻa ne hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku kei siʻí. Ne nofo pē ʻeku fineʻeikí mo ha fāmili tokolahi ke ne tauhi ka kuo ʻosi mālōlō hono husepānití. ʻI ha faʻahitaʻu failau ʻe taha, [ʻi he vahaʻa ʻo e 1849 mo e 1852] ʻi he taimi ne mau vaku ai ʻemau ngaahi luoki patetá, ne ne ʻai ʻene fānau tangatá ke nau fakaheka ha uta ʻe taha ʻo e pateta lelei tahá peá ne ʻave ia ki he ʻōfisi ʻo e vahehongofulú; ko ha faʻahitaʻu foki ʻeni ne siʻisiʻi ʻaupito ai e patetá. Ne u kei siʻi he taimi ko ʻení, ka ko au ne u angi ʻa e salioté. ʻI heʻemau aʻu atu ki he matafale ʻo e ʻōfisi vahehongofulú, ne mau teuteu ke fakahifo ʻa e patetá, ne hū mai ha taha ʻo e kau kalaké ʻo pehē ange ki heʻeku fineʻeikí, ‘ʻE Uitou Sāmita, ko ha meʻa fakamā ia ke ke totongi vahehongofulu. … Peá ne valokiʻi ʻeku faʻeé ʻi heʻene totongi vahehongofulú, ʻo ne ui ʻaki ia ha ngaahi meʻa kehe kae ʻikai lau ʻoku poto mo fakapotopoto; peá ne pehē ʻoku ʻi ai ha niʻihi kehe ia ʻoku mālohi mo malava ke ngāue ka ʻoku tokoniʻi kinautolu mei he ʻōfisi ʻo e vahehongofulú. Ne tafoki atu leva ʻeku faʻeé ki ai ʻo ne pehē atu: ‘… Te ke taʻofi meia au e tāpuakí? Kapau ne ʻikai ke u totongi ʻeku vahehongofulú, ʻoku ou ʻamanaki ʻe taʻofi ʻe he ʻEikí meiate au ʻene ngaahi tāpuakí. ʻOku ou totongi ʻeku vahehongofulú, ʻo ʻikai koeʻuhí pē he ko e fono ia ʻa e ʻOtuá, ka koeʻuhí he ʻoku ou ʻamanaki ke maʻu ha tāpuaki mei heʻeku fai iá.’”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita: “Naʻe tuʻumālie koeʻuhí ko ʻene talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.… Pea ne ʻai ʻe he fefine uitoú ni hono hingoá ke hiki ʻi he tohi ʻo e fono ʻa e ʻEikí. Naʻe maʻu ʻe he uitoú ni ha totonu ki he ngaahi faingamālie ʻi he fale ʻo e ʻOtuá. He ʻikai lava ʻo taʻofi ha ouau ʻe taha ʻo e ongoongoleleí mei ai, koeʻuhí he naʻe talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ʻikai tōnounou ʻi hono fatongiá.”1

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻOku mahuʻinga ke tui ki he ʻOtuá pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko e Tupuʻanga ʻo e langí mo e māmaní, ko e Tamai ʻa hotau laumālié. ʻOku tau tui taʻe toe veiveiua kiate ia, ʻoku tau tali ia ʻi hotau lotó, ʻi heʻetau tau tui fakalotú, pea ʻi heʻetau moʻuí tonu pē. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻia kitautolu, pea ʻoku tau tali ia ko e Tamai ʻa hotau laumālié pea mo e tamai ʻa hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. 2

ʻUluakí … ʻoku mahuʻinga ke tau tui ki he ʻOtuá, he ko e tuí ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻi he tui fakalotu kuo fakahā maí, pea mo e fakavaʻe ʻo e angatonu kotoa pē.

Ko e tui ki he ʻOtuá ko ʻete falala ʻoku moʻui, pea “ko e Pule māʻolunga tahá pē ia mo tauʻatāina, ʻa ia ʻoku toka ai ʻa e kakato mo e haohaoa pea mo e meʻafoaki lelei kotoa pē pea mo nofo tauʻatāina ai ʻa e tefitoʻi moʻoní,” pea ko ia ʻe fakatefito ai ʻa e tui ʻa e tangata moʻui ʻoku ʻatamai lelei kotoa pē ke moʻui pea mo e fakamoʻui; pea makehe mei aí, ko ia ʻa e Tupuʻanga maʻongoʻonga ʻo e meʻa kotoa pē, pea ʻoku Māfimafi, ʻilo haohaoa, ʻo makatuʻunga ʻi heʻene ngaahi ngāué pea mo e mālohi ʻo hono Laumālie taʻe fakangatangatá [vakai, Joseph Smith, comp., Lectures on Faith (1985), 10].

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he mahuʻinga ke te tui ki he ʻOtuá, ka ke tui foki kia Sīsū Kalaisi, ko hono ʻAló, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻa-hinga ʻo e tangatá pea mo e Taukapo ʻo e Fuakava Foʻoú; pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní foki, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló, “ ʻo tatau ʻi he kuonga kotoa pē pea lauikuonga.”3

Ko ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ko e konga ia ʻo e fakavaʻe ʻo ʻetau tui fakalotú, ʻo e fakavaʻe ʻo ʻetau ʻamanaki lelei ki hono fakamolomoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá, pea mo hākeakiʻi ʻo ka hili ʻa e maté, kae ʻumaʻā ʻa e toetuʻu mei he maté ki he moʻui taʻe ngatá. ʻOku fakamoʻoniʻi mo fakamālohia ʻe heʻetau tui ki he ngaahi tokāteline kuo ʻosi fakafoki mai ʻo meʻangāue ʻaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea mo fokotuʻu ai ʻi ha tuʻunga taʻe toe fehuʻia pe veiveiua, ʻa ʻetau tui mo ʻetau falala ki he misiona fakalangi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.4

ʻOku tala mai ʻe Paula ko e tuí, ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe hā-mai [vakai, Hepelū 11:1]. Ko e tui ki he ʻOtuá [ko e] tui ʻoku ʻi ai, pea ko ia ʻokú ne totongi kia kinautolu ʻoku kumi lahi kiate ia mo ʻofa ki Aí. ʻE tataki ʻe he tui ki he ʻOtuá ʻa e tangatá ki he ʻilo haohaoá pea mo e kānokato kae ʻumaʻā ʻa e ngeia kotoa pē ʻi honau ʻaó.

ʻOku tau kei hangē pē ha fanga pēpeé ʻi he tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí. Ko ʻetau toki kamatá ni pē, ʻi he lelei taha ʻoku tau lavá, ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí, ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e mālohí. ʻOku fakahā mai, ne fakahoko ʻi he tuí ʻa hono fakatupu ʻo ha ngaahi māmani. Ko hai ʻia kitautolu ʻokú ne maʻu ha tui ke ne fai ha faʻahinga meʻa? ʻOku fuʻu fakangatangata fau ʻetau tuí pea ʻoku ʻikai lava ai ke tau moʻui ʻaki ʻa e fanga kiʻi tefitoʻi moʻoni iiki ʻo e ongoongolelei kuo fakahā ʻe he ʻOtuá kia kitautolú, ʻa ē ʻoku fie maʻu ki he melino fakasōsialé pea mo e fiefiá. ʻOku siʻisiʻi fau ʻetau tuí ke tau lava ʻo fakahoko ʻa e fanga kiʻi tefitoʻi moʻoni iiki ko ʻeni kuo fakahā mai ki hono puleʻi ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. Kuo pau ai ke ʻoua naʻa houhau ʻa e ʻEikí mo ne faʻa kātakiʻi kitautolu ka ne akoʻi kitautolu ʻi ha fanga kiʻi meʻa ʻe niʻihi ʻi heni pea mo ha fanga kiʻi meʻa ʻi hena, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea pea ʻi he tefitoʻi fakakaukau ki he tefitoʻi fakakaukau, koeʻuhí ke faifaiangé pea tau maʻu ʻa e tui ko ia naʻe foaki ki he Kāingalotú taʻofi ai e ngutu ʻo e laioné, pea holoki mo e vela kakaha ʻo e fōnise afí. …ʻOku feinga hotau faiako maʻongoʻonga ko Sīsū Kalaisi, … ke ne akoʻi mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí mo e fakamoʻui, ʻa ia ko e ongo tefitoʻi moʻoni ia ʻo e mālohí, ʻo ne akoʻi ai ʻa e tangatá ke ʻalu hake mei he loloto ʻo e mamahí, mei he tuʻunga māʻulalo taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki he tuʻunga māʻolunga ʻo e nāunauʻia mo e ʻilo ʻo e ʻOtuá.5

Ko hono moʻoní foki, kuo pau ke tomuʻa maʻu ʻe he foha mo e ʻofefine kotoa ʻo e ʻOtuá ha tui ki he ʻOtuá—ʻo tui ʻokú Ne ʻi ai, ʻokú Ne angatonu, ʻoku Māfimafi, pea ʻokú Ne pule ki he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻiate ia ʻa e haohaoa kotoa pē. Mahalo he ʻikai ke ʻi ai haʻo ʻilo ʻau ki he meʻá ni, ka kuo pau ke ke maʻu ha tui ʻoku moʻoni. Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻo e tui fakalotu kuo fakahā maí. Kuo tohi ʻe faingataʻa ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻo kapau he ʻikai ke ʻi ai ha tui. Kuo ʻosi toe tohi foki ʻe moʻui ʻa e kau angatonú ʻo fakatatau mo e tuí. Ko ia ʻoku ou pehē ai ʻoku mahuʻinga ki he tangata kotoa ke ne maʻu ha tui ki he ʻOtuá, ko e Fakatupu pea mo e Tupuʻanga ʻo e meʻa kotoa pē, ko e Pule ʻo e langí mo māmani. Pea ka ʻikai ha tui, ne mei ʻikai lava ʻo fakatupu ʻa e ngaahi māmaní; ka ne ʻikai ia he ʻikai lava ʻo pukepuke kinautolu ʻi honau ngaahi tuʻungá; ka ʻe lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻe he ʻOtuá mo e tangatá ʻi he tuí.6

ʻI he fakahā ʻa e ʻOtuá ki he tangatá, kuó ne ʻai ʻene folofolá ke mahinongofua moʻoni, ke lava ʻe he tangata māsivesiva tahá, ʻikai ha ako makehe, mo tui lahí, ʻo maʻu e mahino ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, pea mo fiefia taʻe toe uesia ʻene ngaahi tukupā fakalotú.7

He ʻikai ha tui ia, pe ha tui fakalotu, pe ha faʻahinga faʻunga fakalotu ʻa e tangatá ʻi he māmaní kotoa, ʻe lava ʻo laka hake ʻi he moʻoní. Kuo pau ke kau ʻa e tuí ia ʻi he fakavaʻe ʻo e tui fakfalotú, he ka ʻikai ko e meʻa noa pē ia pea he ʻikai ke ne aʻusia ʻene taumuʻá. Te u pehē ai ko e moʻoní ʻoku ʻi he fakavaʻe ia, ʻoku ʻi lalo pea ʻi ʻolunga, pea ʻokú ne tuiaki kakato atu e ngāue maʻongoʻonga koʻeni ʻa e ʻEikí ne fokotuʻu ʻo meʻangāue ʻaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.8

Ko e tuí, ko ha meʻafoaki ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻuʻaki ia ʻa e talangofuá.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e tuí ko ha meʻafoaki ia ʻa e ʻOtuá ki he tangatá, pea ʻoku maʻu ʻaki ia ʻa e talangofuá, ʻo hangē pē ko e ngaahi tāpuaki kehé. Ko e tangata mo e fefine ʻi he Siasí ni ʻoku loto ke fakalahi ʻene tuí ki he tuʻunga taupotu taha ʻe lavá, kuo pau ke ne feinga ke tauhi ʻa e kihiʻi mōihū mo e ouau kotoa ʻi he Siasí ʻo fakatatau mo e fono ʻo e talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻE maʻu ʻe he tangatá ʻi he ngaahi meʻá ni, pea fakafou ai, ha ʻilo haohaoa mo lahi ange ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kuo fakalahí ki ha mālohi ʻoku toe fakalahi, pea neongo ʻe hāhāmolofia ha faʻahinga tuʻunga ʻi he māmaní ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he tangatá ʻa e ngaahi mālohi kotoa kuó ne maʻu ʻi hono fakalahi ʻo ʻene tuí, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohi ko iá ʻi hono tuʻunga kakató ʻi ʻitāniti, ʻo kapau ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻi he moʻuí ni.9

Kuo pehē ko e tuí ko ha meʻafoaki ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku moʻoni ia; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻa e tuí ia taʻe ngāueʻi; ʻoku ʻikai maʻu ʻa e tuí ia taʻe talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.10

Ko ha misiona tuʻukimuʻa ʻo e Siasí ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisí ki māmani. ʻOku ʻi ai ha pōpoaki mahuʻinga ai ke ʻave, ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fakamoʻui fakalaumālie ʻo e tangatá, kae pehē foki ki heʻenau uelofea fakaetuʻasinó. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene akoʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e tuí, ka ʻoku to e fie maʻu foki mo e ngāué. ʻOku fakaʻofoʻofa mo lelei ʻa e tui kia Sīsuú, ka kuo pau ke hoko ia ko ha faʻahinga tui ʻoku moʻui ke ne fakalotoʻi ʻa e tokotaha ʻoku tuí ke ne ngāueʻi hono fakamoʻuí, pea mo tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau.11

ʻOku tau tui ʻoku mahuʻinga ke tau moʻuiʻaki ʻetau tui fakalotú ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e uiké, ʻi he houa kotoa ʻo e ʻahó, pea mo e mōmēniti kotoa pē. ʻI heʻetau tui mo fai peheé, ʻoku fakamālohia ai kitautolu ʻi heʻetau tuí, tupulekina mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻia kitautolu, pea tau tupulaki ʻi he ʻiló, mo tau malava lelei ange ai ke maluʻi e ngāue ʻoku tau fakahokó.12

ʻOku ou lotua ai kimoutolu, ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻi ai hoʻomou fānau ʻi Saioné, pea mo kinautolu ʻoku nau fuesia ʻa e fatongia ʻoku lahi angé, akoʻi kia kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, akoʻi kinautolu ke nau maʻu ha tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, pea ʻi he papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá ʻo ka hokosia honau taʻu valú.13

ʻE pouaki kitautolu ʻe he tui ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Koeʻuhí ke tau ikunaʻi lelei ʻa e tailiili ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ha taimi lahi kae toki lava ʻo fakaleleliʻí, ʻe fie maʻu ai ha tui moʻoni mo ha falala ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻo hono tuiaki ʻo ʻene ngāué. 14

ʻOku mahuʻinga fau ke maʻu ʻe ha taha ha ʻilo moʻoni ki he moʻoní. ʻOku pehē pē foki ʻa e totonu ke maʻu ʻe he Kāingalotu kotoa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha fakamoʻoni pau ki he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, pea mo ha falala fakamoʻomoʻoni pea mo ha tui kiate ia mo ʻene ʻaloʻofá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga heni ʻa e ʻilo ke mahino lelei ʻa e ongoongoleleí pea mo lava ʻo tauhi ʻene ngaahi fekaú. Tuku ke takitaha fehuʻi pē kiate ia pe ʻoku ʻi heʻene moʻuí ha fakamoʻoni mālohi mo taʻe ueʻia ki he ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻE lava nai ʻe ha faʻahinga meʻa ʻe ala hoko kiate koe … ʻo liliu hoʻo tui ki he ngaahi taumuʻa, fakamaau totonu mo haohaoa pea mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, pe ko e mālohi fakamoʻui ʻo ʻene ongoongoleleí, ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí? Kapau ʻoku ʻi ai, ta ʻoku ʻikai tuʻu maʻu hoʻo tuí, pea ʻoku ʻi ai ha fie maʻu lahi fau ke ke tui.

ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi ha ngaahi sīpinga ʻo ha kau tangata ne fokotuʻu maʻu kinautolu ʻi he tui ki he ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ai ʻa e talavou kotoa ke falala ki he faʻahinga pou mālohi peheé.

ʻI he mole kotoa ʻo ʻene koloa fakaemāmaní, pea naʻa mo e mamahi kāfakafa ne hoko ki ai ʻi he mole ʻo ʻene fānaú, ne kei falala moʻoni pē ʻa Siope ki he Fungani Māfimafí.…

ʻOku tau maʻu ʻia ʻĒpalahame ha sīpinga ʻe taha ʻo e tuitala ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo e tui ne tumutumuʻaki ʻa ʻene vahevahe ʻene leleí.… ʻI he loto ʻa ʻĒpalahame ke falala ki he ʻOtuá ʻi he sivi taupotu taha ko ʻeni kuo faifaiangé pea fai ki ha tamai— ke feilaulauʻi hono fohá—ʻoku tau fakatokangaʻi ai ha tui moʻoni pea mo ha falala taʻe toe ueʻia ki he Fungani Māfimafí te ne lava pea te ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá, neongo pe ko e hā haʻane ʻasi taʻe totonu ʻi he tuʻunga faingataʻa taha ko ʻení..… Te ne fai tatau ki he tokotaha kotoa pē ʻoku falala kiate iá, he ko e talaʻofá ni ki he tokotaha kotoa pē.

Ko e faʻahinga ʻilo, tui, mo e falala ia, ʻokú ne fakahoko ha konga mahuʻinga ʻi he tui fakalotu ko ʻeni kuo fakahā maí.… Naʻe ʻilo ʻe ʻĒpalahame ʻa e moʻoni maʻongoʻongá ni, ʻa ia kuo pau ke tau fakatō ki hotau ngaahi lotó foki, ko e ʻOtuá ʻoku fakamaau totonu, pea te ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá ki he taupotu tahá. Ko ia naʻe tāpuakiʻi aí, pea lava ke pehē mo kitautolu foki, ʻi he ngaahi taimi mātuʻaki faingataʻá, koeʻuhí he naʻe falala ki he ʻEikí mo talangofua ki hono leʻó. Naʻe toe fakahā ange foki ki ai, Kuo folofola ʻ a e ʻEikí: “Koeʻuhí [ko e] tāpuakí te u tāpuakiʻi koe, pea ʻi he fakatokolahí te u fakatokolahi ho hakó ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langí, mo e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahí; pea ʻe maʻu ʻe ho hakó ʻa e ngaahi matapā ʻo honau ngaahi filí; Pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻo māmani”[Sēnesi 22:17–18].

ʻOku kei tatau pē ia ʻi he ʻahó ni, tuku kehe kapau kuo maʻu ʻe he Kāingalotú ha ʻilo haohaoa ko e hala ʻoku nau fou aí ʻoku fenāpasi ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, he ka ʻikai te nau ongosia ʻi he he ngaahi ʻahiʻahí, mo pongia ʻi he fakatangá.… Ka, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ka vela māfana ʻa e falala ko ʻeni ki he ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí, ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko maí, te nau kei fiefia pē ʻi hono fai hono finangaló, ʻi he ʻilo pau te nau maʻu ʻe ne talaʻofá ʻi he ikuʻangá. Ko e founga ia ʻoku ikunaʻi ai ʻa māmaní, pea maʻu mo e kalauni ʻo e nāunau ko ia kuo tuku fakatatali ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa, fakalāngilangiʻi pea mo talangofua kiate iá.…

ʻOku ʻikai ha taha ia te ne ʻilo kakato e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, tuku kehe kapau ʻe lava ʻo aʻu, ʻi ha faʻahinga tuʻunga, ki he faʻahinga tuʻunga ʻo e tui ki he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakasino mai ʻe he ngaahi sīpinga kuo fakamatalaʻí. Kuo pau pē naʻá ne maʻu ʻi heʻene moʻuí ha tui mo ha falala ki he fakamaau totonu pea mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Kuo pau pē ke maʻu fakafoʻituitui ia, he tahā ʻe lava ʻe ha taha ʻo fakafofongaʻi ha taha kehe. ʻOku fie maʻu ke akoʻi ʻa e faʻahinga lēsoni ko ʻení mo fakaʻaongaʻi ia ko ha sīpinga ki he toʻutupu ʻo Saioné, ke fakahū mālohi ki heʻenau fakakaukaú ʻa e foʻi moʻoni pē taha ko ia te ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu pea mo nau tuʻu maʻu ʻi he tuí. Tuku ange, ʻi he taimi ʻoku nau fakataha ai ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá, ke nau fakahā kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea fakamanatuʻi ai kia kinautolu ʻa e ngaahi lelei ʻe maʻu mei aí, ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi he ngaahi meʻa ne hoko ʻi Ketilaní, ʻi Saione [Potufonua Siakisoní ʻi Misuli], ʻi Nāvū, ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo ʻenau fonongá, pea ʻi he toafá. Koeʻuhí ke nau lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi talaʻofá, pea mo mahino e founga ne liliu ai e ngaahi fakamamahi pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kovi ʻo e kuo hilí ke lelei ki hono kakaí; pea fakafoʻou ai ʻenau ngaahi fuakavá, kuo fakafonu ʻaki ha fakamoʻoni kuo tuʻu maʻu mo taʻe ueʻia, ki he ngaahi lelei mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke ako ʻe he tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ʻa e lēsoni ko ʻení, kuo pau ke fakatō ia ki heʻene moʻuí, ke loloto, pea mo maʻu moʻoni ke ʻoua naʻa ʻi ai ha faʻahinga meʻa te ne lava ʻo fakamavaheʻi ia mei he ʻilo ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku fakafeʻātungiaʻi ʻe he maté mo heli ʻa e halá.…

Ko e ʻOtuá ʻoku lelei; kuo ʻikai teitei taʻe hoko ʻene ngaahi talaʻofá; ko ha tefitoʻi moʻoni totonu ia ke falala moʻoni ki heʻene leleí mo ʻene ʻaloʻofá. Ko ia, tau tuku ʻetau falalá kaite Ia.15

ʻOku i ai ha kakai ʻoku nau manako ke pehē ko e houʻeiki fefiné ʻoku vaivai tahá. ʻOku ʻikai ke u tui au ki ai. ʻI he tuʻunga fakasinó, ʻe malava pē; ka ʻi he tafaʻaki fakalaumālié, fakaeangamaʻá, fakalotú pea mo e tuí, ko e hā ha meʻa ʻe tatau ai ha tangata mo ha fefine kuo tui moʻoni? Naʻe maʻu ʻe Taniela ha tui ke fakahaofi ai ia ʻi he ʻana ʻo e fanga laioné, ka ko e houʻeiki fefiné kuo nau mamata tonu ki hono halu fakakongokonga e kupu ʻo e sino ʻo ʻenau fānau tangatá, pea mo matuʻuaki e ngaahi fakamamahi fulikivanu faka-Sētane kotoa pē kuo ʻiloʻi, koeʻuhí ko ʻenau tuí. ʻOku nau loto lahi ange kinautolu ke nau feilaulau, pea ko e kau poupou kinautolu ʻo e tangatá ke nau tuʻu maʻu, ʻi he anga fakaʻOtuá, angamaʻá, pea mo e tuí.16

Ko ʻete lava ʻo tuʻu taʻe ueʻia ʻi he taulōfuʻu ʻo e fakafepakí, pea ʻosi mo e meʻa kotoa pē te te lava ʻo fakahokó, ko e toʻa ia ʻo e tuí. Ko e toʻa ʻi he tuí ko e toʻa ia ʻi he fakalakalaká. Ko e kakai tangata ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahinga ʻulungaanga fakalangi lelei ko iá ʻoku nau laka ki muʻa; ʻoku ʻikai tuku kinautolu ia ke nau tuʻu maʻu kapau ʻoku nau fie fai pehē. ʻOku ʻikai ngata pē ʻenau hokosi ʻa e faʻahinga tangata ʻo honau mālohí mo honau potó; ka ko ha ngaahi meʻangāue kinautolu ʻo ha fono ʻoku māʻolunga ange pea mo hano taumuʻa fakalangi.17

Te tau lava ʻi he tuí ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe lau ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá fekauʻaki mo e “hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá” [vakai, ʻAlamā 12:34; T&F 84:23–24]; ʻoku ʻuhinga ia ki he hā? Kiate au, ʻoku ʻuhinga ia ki heʻete maʻu e ʻilo ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tui ki heʻene taumuʻá pea mo ʻene palaní, ʻo aʻu ki ha faʻahinga tuʻunga te tau ʻiloʻi ai ʻoku tau totonu, pea ʻoku ʻikai ko haʻatau kumi ha meʻa kehe, ʻoku ʻikai uesia kitautolu ia ʻe matangi ʻo e tokāteliné, pe ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku tokatataʻo ai ke kākā. ʻOku tau ʻiloʻi ko e tokāteliné ʻoku mei he ʻOtuá ia, pea ʻoku ʻikai ke tau fai ai ha faʻahinga fehuʻi ki ha taha fekauʻaki mo ia; ka ʻe tali lelei pē ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻa ʻenau ngaahi tefitoʻi fakakaukaú pea mo ʻenau fakakaukau noá. Ko e tangata kuó ne aʻusia ʻa e tuʻunga ko ia ʻo e tui ki he ʻOtuá pea kuo tekeʻi atu ʻa e tātālaʻá mo e manavasiʻí mei ai, kuó ne hū ia ki he “mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá.” 18

Ka ʻikai tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻikai lava ha tangata ia ʻo ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pe ko e Kalaisí ʻa Sīsū—ʻa e Huhuʻi ʻo māmaní, pe ko e hala naʻá ne fouá, ʻa e ngāue naʻá ne fakahokó, pe ko ʻene tuí, ʻoku tali nai ʻe he ʻOtuá, pea ʻe lava ʻapē nai ai ke ne maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa peé.19

He ʻikai lava ʻe ha tangata ia ʻo maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá kae ʻoua kuo loto fiemālie ke feilaulau ʻene ngaahi koloa fakamāmani kotoa ke ne maʻu ia. He ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko ʻeni ʻo ka kei tuku pē hotau lotó ʻi he māmaní.

… Ka ʻo kapau te tau fokotuʻu maʻatautolu ha ngaahi koloa ʻi he langí; kapau te tau toʻo ʻa ʻetau tokangá mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, mo tau pehē ki hotau ʻEiki ko hotau ʻOtuá, “Tamai, ʻoua naʻa fai hoku lotó, kae ʻoʻoú pē,” [vakai, Luke 22:42] pea ʻofa ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi langí, pea ʻe fokotuʻu ai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hono mālohí mo hono nāunaú ʻi māmani. ʻE haʻi ʻa e angahalá pea mo Sētane pea kapusi mei māmani, ka he ʻikai fai ia kae ʻoua kuo tau aʻusia ʻa e faʻahinga tuʻunga ko ʻeni ʻo e fakakaukaú mo e tuí.20

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā ʻa e tui? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e tui ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí “ko e fakavaʻe ʻo ʻetau tui fakalotú”?

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi ʻe tokoni ke tau tui ai kiate kinaua? Ko e hā ʻoku pau ai ke fakavaʻe ʻetau tuí ʻi he moʻoní? (Vakai, ʻAlamā 32:21.)

  • ʻOku maʻu fēfē ʻa e tuí? ʻE anga fēfē haʻatau fakaleleiʻi mo fakamālohia ʻetau tuí? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e tuí mo e ngāué?

  • ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi lelei ʻetau fānaú ke nau fakatupulaki ha tui kia Sīsū Kalaisi?

  • Ka fie maʻu ke tau matuʻuaki ʻa e faingataʻá, ko e hā kuo pau ai ke maʻu ʻe he Kāingalotu kotoa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha tui kakato ki he “fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa haohaoa” ʻa e ʻEikí pea mo e “mālohi fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí”?

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he ngaahi sīpinga lelei ʻa ʻĒpalahame, Siope, pea mo e ʻuluaki kau taki kae ʻumaʻā ʻa e kāingalotu ʻo e kuonga fakakosipelí ni? ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, kuo anga fēfē hano fakamālohia mo tāpuakiʻi koe ʻe he falala ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi ko e hala ʻoku tau fou aí ʻoku “fenāpasi ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá”? Te tau ʻiloʻi fēfē ʻeni?

  • Ko e hā ʻa e toʻa ʻo e tuí,” pea ʻe ʻaonga fēfē ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó?

  • Ko e hā kuo pau ai ke tau loto fiemālie ke feilaulauʻi ʻetau ngaahi koloa fakamāmaní kotoa ka tau toki lava ʻo maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻE founga fēfē haʻatau hū ki he mālōlōʻanga ko ʻení he taimí ni?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 228–29.

  2. Gospel Doctrine, 138.

  3. Gospel Doctrine, 100.

  4. Gospel Doctrine, 478.

  5. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 2:299–300; paragraphing added.

  6. ”Discourse by President Joseph F. Smith,” Millennial Star, 26 Sept. 1895, 609.

  7. Gospel Doctrine, 9.

  8. Gospel Doctrine, 1.

  9. Gospel Doctrine, 212–13; paragraphing altered.

  10. In Conference Report, Oct. 1903, 4.

  11. Gospel Doctrine, 236.

  12. Gospel Doctrine, 82.

  13. Gospel Doctrine, 293–94.

  14. Gospel Doctrine, 155.

  15. ”Editor’s Table,” Improvement Era, Nov. 1903, 53–56.

  16. Gospel Doctrine, 352.

  17. Gospel Doctrine, 119.

  18. Gospel Doctrine, 58.

  19. Gospel Doctrine, 101.

  20. Gospel Doctrine, 261.

ʻĪmisi
He Is Risen

Ko e Fonualoto Kuo Mahá, tā ʻe Del Parson. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻoku “mahuʻinga ke maʻu ha tui ki he ʻOtuá, ….tui kia Sīsū Kalaisi, ko hono ʻAló, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e Fakalaloa ʻo e Fuakava Foʻoú; pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní foki”(Gospel Doctrine, 100).