Akonaki ʻa e Kau Palesitení
vahe 34: Ko e Ngaahi Temipale ʻo e ʻEikí


vahe 34

Ko e Ngaahi Temipale ʻo e ʻEikí

ʻOku tau fakahoko ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí maʻae kakai moʻuí pea mo e kau pekiá pea mo fakahoko ai ha ngaahi fuakava ʻoku totonu ke tau fai pau ki ai ʻi heʻetau moʻuí kotoa.

Mei he Mo’ui ‘a Siosefa F. Sāmitá

ʻI hono fakatapui ʻi ʻAokosi 1907 ʻo e Tāpanekale ʻo e Siteiki Uinitaá ʻi Vēnolo ʻi ʻIutaá, ne fakahā ia ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he Kāingalotu ne fakataha aí he ʻikai haʻane ofo ʻe taha kapau ʻe faifaiangé pea langa ha temipale ʻi ha ʻaho ʻi honau lotolotongá.1 ʻI Nōvema 1997 ne fakatapui ai ʻa e tāpanekalé ni hili hono fakaleleiʻí ke hoko ko e Temipale Vēnolo ʻIutaá, ko e temipale ia hono 51 ʻo e Siasí.

Naʻe vāofi moʻoni e moʻui mo e ngāue ʻa Siosefa F. Sāmitá mo e ngāue fakatemipalé. Naʻe kamata ʻene ngāué ʻi Nāvū ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1845–46 ʻi he taimi ne “femoʻuekina lahi ai ʻene fineʻeikí mo hono tuofefine ko Mesi R. Tomisoní ʻi he ngāue ne lolotonga fai ki he temipalé.” Ne pehē ki mui ange ai ʻe Palesiteni Sāmita, “Ko e feituʻu ia naʻe silaʻi ai e fānau ʻa ʻeku tangataʻeikí ki heʻenau mātuʻá.” 2 Naʻe ʻi ai ʻi hono fakatoka ʻo e makatuliki ʻo e Temipale Sōlekí ʻi he 1853 pea mo hono fakatapui ʻo e temipalé ʻi he 1893. ʻI he ʻamanaki fakatapui ʻo e temipalé, ne ne pehē ai: “Ko ha taʻu ʻeni ʻe fāngofulu ʻo e tukutaha ʻe he Siasí kotoa ʻenau ʻamanakí, fakaʻānauá, mo nau ʻunaloto ki hano kakato ʻo e falé ni…. Ka ko ʻeni kuo fāifai pea ʻosi ʻa e fale maʻongoʻongá ni mo mateuteu ke fakaʻaongaʻi ki ha ngaahi taumuʻa fakalangi, ʻe toe fie maʻu nai ke tau pehē ʻoku tau fakaofi atu ki ha meʻa ʻoku teu hoko, ʻoku hangē hono ngeiá kia kitautolu kakaí ko e meʻa tuʻunga nāunauʻia tahá ia.?”3 Ne hoko ko e palesiteni ʻo e Temipale Sōlekí mei he 1898 ki he 1911, pea ko ha taʻu ai ʻe hiva ne ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Naʻe kau ʻa Palesiteni Sāmita ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Seni Siosí ʻi Lōkani pea mo e Temipale Menitaí. ʻI he 1913, naʻá ne fakatapui ai ʻa e kelekele ki he temipale hono ono ʻo e Siasí ʻi Kaatisitoni ʻi ʻAlapeta ʻi Kānata; pea ʻi he 1915 ne ne fakatapui ai ʻa e fonua ne ohi ia ki aí, ʻa Hauaiʻi, ki he fuofua temipale kuo langa ʻo mavahe mei ʻAmelika Tokelau. Neongo ia, naʻá ne fakatokangaʻi ko e toki kamakamata pē ia ʻa e Siasí ʻi he langa ʻo e ngaahi temipalé: “ ʻOku ou sioloto atu ki ha fie maʻu ke langa mo ha ngaahi temipale kehe … ʻo fakatapui ki he ʻEikí ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi monūʻia ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻo ʻikai toe fononga ʻi ha maile ʻe lauingeau ki he taumuʻa ko iá.” 4

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa F. Sāmitá

Ko e ngaahi temipalé ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapú mo fakamoʻuí.

ʻOku tau kau ʻi he ngāue fakatemipalé. Kuo tau ʻosi langa ha temipale ʻe fā ʻi he fonuá ni, pea ne tau langa mo ha temipale ʻe ua ʻi he ngaahi potufonua fakahahaké ki muʻa pea tau toki hiki mai ki heni. ʻI he lolotonga ʻo e kei moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne langa ai ha taha ʻo e ongo temipalé pea mo fakatapui, pea fakatoka mo e fakavaʻe ʻo e fika uá pea langa hake mo hono ngaahi holisí ʻo feʻunga mo hono fakapōngí. Naʻe fakaʻosi ʻeni ʻi he ngāue lahi ʻa e kakaí ʻi ha tūkunga faingataʻa moʻoni, pea mo masiva lahi, pea fakatapui leva moʻoe ʻEikí. Naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ne akoʻi ki he kau maʻu mafai pule ʻo e Siasí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá…. ʻOku kei tuʻu ʻa e ongoongolelei tatau pē ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku kei fakahoko mo e ngaahi ouau tatau ʻi he ʻahó ni, maʻá e moʻuí pea mo e pekiá, ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe he Palōfitá, pea mo ne foaki ki he Siasí.5

ʻOku tau fakatauange te tau moʻui ʻo aʻu ki ha ʻaho te tau sio ai ki hano langa ʻo ha ngaahi temipale ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e fonuá ni ʻa ia ʻe fie maʻu ai kinautolu ke faingofua ange ki he kakaí; koeʻuhí he ʻoku tau ʻiloʻi ko e taha ʻo e ngaahi fatongia lahi taha kuo hili ki he kakai ʻo e ʻOtuá he ʻaho ní ke liliu honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí, pea kuo pau ke nau fakahoko ʻa e ngāue ʻoku fie maʻu ke fai maʻanautolú koeʻuhí ke nau toe fakatahaʻi lelei kinautolu ʻi he haʻi ʻo e Fuakava Foʻou mo Taʻengatá mei he toʻutangata ki he toʻutangata.6

ʻOku ʻikai fakaava ʻa e ngaahi temipalé ia ki he kakaí kotoa. ʻOku ʻi ai kinautolu ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapú, ʻo fakataumuʻa ki hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá. Ko e ngaahi tefitoʻi ouaú ko e papitaiso, maʻu ʻenitaumeni, mali pea mo e sila…. Ko e lahi taha ʻo e ngāué, ʻa ia ʻoku fakahoko maʻá e kau pekiá, ʻoku fakahoko fakafofonga ia. ʻOku ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki ha fakamoʻui ʻo kinautolu ne nau mavahe atu mei he moʻui ko ʻení ka naʻe ʻikai ke nau talangofua ki he ongoongoleleí, ʻo kapau te nau talangofua ki hono ngaahi fiemaʻú ʻi he maama kahaʻú, ʻa e feituʻu ʻo e ngaahi laumālie ne mavahe atú. ʻE malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí kia kinautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻa ia kuo nau ʻosi hū ki palataisí, pea ko kinautolu te nau fakahaaʻi ha tui mo fakatomalá, ʻe lava ʻo papitaiso atu kinautolu mei heni, ʻo maʻu tatau pē mo e ngaahi ouau kehé, koeʻuhí ke lava ʻo hakeakiʻi mo fakalāngilangiʻi kinautolu ʻi he ikuʻangá.7

He ʻikai lava ha tangata ia ʻo hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻi he matapaá pē pea mo fou ʻi he founga kuo ʻosi tuku mai ʻe Sīsū Kalaisi ki he fānau ʻa e tangatá…. He ʻikai ha tokotaha ia ne faifaiangé pea moʻui ʻi he funga māmaní ʻe teitei hao mei ha faingamālie ke fanongo ai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau te nau maʻu pea talangofua ki ai, ʻe fakahoko leva ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí maʻá e kāinga kuo pekiá, pe maʻa honau ngaahi hako ki mui mai ʻia kinautolú, koeʻuhí pē ke fakahoko ʻa e kihiʻi fono mo e fiemaʻu kotoa pē ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea fakahoko ai mo e ngaahi talaʻofa pea mo e ngaahi fiemaʻu kotoa ki he fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí pea mo e fakamoʻui foki ʻo e kakai pekiá.8

Ko ia ai, ko e fefine pe tangata kotoa pē ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi hono ʻaonga ʻo e ngaahi ouau ʻo e Fale ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ke ne talangofua ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ngaahi mōihuú mo hono ngaahi ouaú, he ʻikai ke ne lava ʻe ia ʻo maʻu ha mahino totonu ki he ngāue maʻongoʻonga kuo ui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau fakahoko ʻi he kuongá ni, pe te ne lava ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻoku haʻu fakataha mo e talangofua kakato ki he fono ʻoku māʻolunga ange ʻi he fono ʻa e tangatá.9

ʻOua naʻa tuku ke fakamaʻamaʻaʻi ʻe ha taha ʻa e ngaahi ouau e fale ʻo e ʻOtuá.10

ʻOku ʻikai ko ʻetau moʻuí pē ʻi he ngaahi taʻu fakamamahi siʻisiʻi ko ʻeni ʻi he māmaní, ka ʻi he moʻui ko ia ʻoku taʻe fakangatangatá; pea ʻoku tau loto ai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ko iá ʻi he ngaahi taʻu kotoa ʻo ʻitānití, ka he ʻikai lava ʻo maʻu ia kae ʻoua kuo fakamaʻu ia kia kitautolu ʻe mālohi faisila ne foaki ki he ʻAposetolo ko Pitá ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, he ka ʻikai he ʻikai ke tau maʻu ia. Kapau he ʻikai ke tau maʻu ia ʻo tuʻunga ʻi he tefitoʻi moʻoni ko iá, he ʻikai ke ʻi ai haʻatau tamai pe faʻē ʻi he maama kahaʻú, pe ʻe toe ʻi ai hatau tokoua pe tuofefine, ha uaifi pe fānau, pe kaungā-meʻa, hala ha koloa pe lāngilangi, he ko e ngaahi aleapau fakamāmani kotoa pē, “pe fuakava, pe ngaahi haʻi, pe ngaahi ngafa, fakapapau, fuakava, fehokotaki, pe feohi,” [vakai, T&F 132:7] ʻe movete ia ʻi he faʻitoká, tukukehe pē kinautolu ne silaʻi mo fakamaʻu ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá.11

Tau hū muʻa ki he temipalé mo e loto fakapapau ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ne ʻi ai ha tangata … ne haʻu mo ʻene lekomeni mei he Pīsopé … ʻo loto ke papitaiso ia maʻa ha niʻihi ʻo hono kāinga kuo pekiá, pea ʻi heʻene haʻu kuo fakaongoongoleleiʻi fakaleleí, ne ne maʻu ʻa e faingamālie ko iá. Naʻe papitaiso ia maʻa hono kau pekiá. Hili ia pea ne fakangofua ia ke ne hoko atu ʻo fakahoko mo e ngaahi ouau kehé maʻanautolu. ʻI he ʻosi pē hono fakahokó ne ne fakahā leva ʻa ʻene loto moʻoni ke mavahe mei he Siasí. ʻOku ou mālieʻia he tokotahá ni, he ne loto fakapapau ke ne fai e meʻa kotoa pē maʻa hono ngaahi kaungā-meʻa kuo pekiá ki muʻa peá ne toki taʻofi meiate ia ʻa e faingamālie ke toe fakahoko ai iá. ʻE lava ke pehē ʻe ha taha, “ ʻE tali nai ʻa e ngāue ko iá ʻe he ʻEikí?” Mahalo pē, ʻi he tafaʻaki ʻo e pekiá, he ʻoku tauhi ʻa e lekōtí pea naʻe fakahoko mo e ouaú ʻo fakatatau mo e fono ne fokotuʻu ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he founga totonu, pea mo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e maʻu mafai totonú, ko ia ai, ko e hā hano kovi ki he pekiá? Ka ko e hā hano lahi ʻo ha lelei ʻe maʻu ʻe he tokotaha ko iá ʻi he ngāue ne ne fakahokó? Meimei hala ʻatā. “He ko e hā hano ʻaonga ki ha taha ke ne maʻu ʻa e māmaní, kae mole hono laumālié?” [Maʻake 8:36.]

Ko ʻene kaunga ʻa e meʻá ni ki he tangata ko ia ne feinga ke ne maʻu ʻa e ngaahi faingamālié ni ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻaki ʻene fakangalingalí, ko ʻeni ia: Ko e kakai ko ia ʻoku feinga ke kākaaʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻenau fakangalingali ka ʻoku ʻikai ko honau tuʻunga totonú iá, koeʻuhí pē ke nau kaihaʻasi ʻa e ngaahi faingamālié mo e ngaahi tāpuakí mei he fale ʻo e ʻOtuá, he ʻikai hano ʻaonga fēfē kia kinautolu. Kapau ʻoku tau holi ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá, tau feinga muʻa ke maʻu ia ʻi he loto totonu, pea ke tau hū atu ki he fale ko iá ʻi he loto tōnunga mo e fakamoʻomoʻoni ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai fakataimi pē, ka ke fai ʻo hangē ko ia kuó ne fekau ke tau fai ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Kapau te tau hokohoko ai pē ʻi he laumālie totonu, te tau maʻu maʻu ai pē ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení, pea ʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ko ʻene fānau kitautolu; ka ko ʻetau toki mavahe pē mei he hala totonú mo ʻikai fakahoko hotau fatongiá, ʻe toki toʻo ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālié meia kitautolu kae tuku ke tau tuēnoa….

Kapau te u ongoʻi ne u fai hala ki ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá; pe talangataʻa ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá; pe ne u fakamaaʻi ha taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, pe ko ha taha ʻokú ne puleʻi au ʻi he Siasi ʻo e ʻOtuá, ʻoku totonu ke u ongoʻi ko hoku fatongia ke u ʻalu ʻo fakatonutonu ʻeku fehālaakí ki muʻa peá u toki foki ki ʻapi…. Kapau ne u fai hala kiate koe; kapau ne u toʻo taʻe totonu meiate koe ha faʻahinga totonu; pea kapau ne ʻikai ke u fai pau ki heʻeku aleapau mo koé; pe naʻá ku fai ha faʻahinga meʻa ʻokú ne hanga ai ʻi ha faʻahinga founga ʻo fakamaaʻi au ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hoku ngaahi tokouá, ʻoku totonu ke u ʻalu ʻo feinga ke fai ha totongi huhuʻi ki muʻa peá u toki feinga ke ʻalu ki he fale ʻo e ʻOtuá. Ka he ʻikai ke u loto ke fai pē ʻeni koeʻuhí he ko hoku fatongia ke fai pehē; pea koeʻuhí ke u taau ke hū ki ai, ʻo tuʻu ai ʻi ha faʻahinga taimi ʻi he ngaahi feituʻu toputapu he ʻao ʻo e ʻEikí, kuo pau ke u fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pē mo haku tokoua pē ne u fehālaaki ki ai.

ʻOku totonu ke fakahaaʻi ha fakalāngilangi kia kinautolu ʻoku totonu ke fai ki ai ha fakalāngilangí. ʻOku totonu ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamai Hēvaní, he taimí ni, pea fai atu ai pē mei heni, ʻo taʻe ngata. Ko e faʻahinga tefitoʻi moʻoni ia ʻoku totonu ke u fakahoko totonu, ke u fai ha totongi huhuʻi mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palōpalemá. Kuó u ʻosi fanongo ʻi ha houʻeiki tangata ʻoku feohi fakataha ʻi he ngaahi fāmilí, pea pehē ki he ngaahi haʻi ʻo e fuakava foʻou mo taʻengatá, ka ʻoku ʻikai ke nau vālelei, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi ongoʻi loto femamahiʻaki ʻiate kinautolu, pea ʻoku ʻikai fie fakatōkilalo ha taha ke ʻalu ʻo kole fakamolemole ʻi heʻene fehālaakí, pe feinga ke fai ha fakalelei, ka ʻoku nau takitaha feinga ke ʻilolahia ʻa e ngaahi vaivai ʻa hono kaungāʻapí, pea ʻi he taimi tatau pē ʻoku ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻe ia hono ngaahi foʻuí mo hono ngaahi vaivaí. Ka … kapau ʻe taʻofi meia kinautolu ʻa e faingamālie ko ia ke hū ki he fale ʻo e ʻOtuá, te nau pehē ko ha hala lahi ia kuo fai kia kinautolu.

Kae tuku muʻa ke u fehuʻi atu, ʻoku taau nai ʻa e kau tangata peheé ke nau hū ki he fale ʻo e ʻEikí? ʻOku taau nai ha tangata ʻoku kovi hono lotó ki hono kaungāʻapí pea ʻikai ke ne fie fakamolemoleʻi ia pe feinga ke fai ha fakalelei, ke hū ki he fale ʻo e ʻOtuá? Ka ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo taʻofi ia. ʻE lauingeau ha kakai ʻe hū ki ai ʻi he faʻahinga tuʻunga ko ʻení, neongo pe ko e hā ʻa e meʻa te tau fai pe tala angé. ʻE lava nai ke nau fakakaukau ʻe ʻi ai ʻa e ʻOtuá mo kinautolu, pea ʻe fakamaama kinautolu ʻe hono nāunaú? ʻOua muʻa te mou kākaaʻi kimoutolú. Ko e taimi te tau taau aí, ʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá ia kia kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau mateuteu aí, te tau mamata tonu kiate ia, pea te tau ʻilo ia pea te ne ʻafioʻi kitautolu ʻi hotau tuʻunga totonú, foki. Ka ʻe toki hoko ʻeni ʻi he taimi te tau taau aí, kae ʻikai ʻi ha toe taimi kehe.12

Fai pau ki he ngaahi fuakava ne ke fakahoko ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú, pe ko ʻetau ngaahi fuakava taʻengatá, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ke tau toe holomui ai, pe ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ke tau fetongi atu; ʻoku nau malama mai mei he ʻOtuá pea ʻoku langa kinautolu ʻi he maka taʻengata ʻo e ngaahi kuongá; te nau tuʻu maʻu mo moʻui ka ʻe holofa ʻa e mālohi ʻo e ngaahi ʻemipaeá, mo e ngaahi puleʻangá pea mo popo, pea ka tokoni ʻa e Fungani Māfimafí, te tau maluʻi ke toputapu ʻetau ngaahi fuakavá pea pukepuke ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí mo pikitai ki he ʻOtuá, ʻi he kei ʻi ai hotau taimí pe ʻi ʻitāniti.13

ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí, pea ʻi he huafa ʻo e ʻEikí ʻoku ou tāpuakiʻi ai kimoutolu—ʻa e haʻofangá ni, ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí, ʻo hangē tofu pē ko e hoko ʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá, he kuo mou fakahoko ha fuakava toputapu ʻi he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te mou tauhi ʻe ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te ke fakasītuʻaʻi ʻa e koví mo e faiangahalá. ʻOku mou ʻiloʻi ʻa ia kuo mou ʻosi fakahokó; ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e anga ʻo hoʻomou ngaahi fuakava ne mou fakahoko ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kau fakamoʻoní pea ʻi he ʻao ʻo e kau ʻāngelo ʻo e langí; ko ia ai, kuo mou kau ai ʻi he haʻi ʻo e fuakava foʻou mo taʻengatá pea hoko moʻoni ko e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní.14

Hangē ko hono tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi he kuo hilí ke u fai pau ki heʻeku ngaahi fuakava, ʻa ia ne u fakahoko mo ia, pea mo kimoutolú, … ʻOku ou fie fakahā atu ʻe kei moʻoni ai pē ia ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí koeʻuhí ko ʻene tokoní mo ʻene tāpuakí, ʻo tatau ai pē pe tuku au ke u moʻui fuoloa pe taimi nounou; ʻe kei tatau ai pē kiate au. Ka ʻi heʻeku kei moʻuí, ʻoku ou fakaʻamu ke u hoko ko ha tangata moʻoni, ko ha tangata faitotonu, ko ha tangata ʻe lava ʻo fehangahangai mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea ko hono fakamuimuí, ko ha tangata ʻe lava ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko e Fakamaau ʻo e moʻuí mo e maté, ʻo ʻikai manavasiʻi ʻi he ngaahi meʻa ne u fakahoko ʻi māmaní.

… ʻOku ou fakatauange ke mou tuʻu maʻu ʻi hoʻomou ngaahi fuakavá; ke mou fai pau ki hoʻomou ngaahi fuakava ne mou fakahoko ʻi he vai ʻo e papitaisó, ki hoʻomou ngaahi fuakava ne mou fakahoko ʻi he fale ʻo e ʻEikí, pea fai pau ki homou ngaahi fatongia māʻoniʻoni kotoa kuo hilifaki kia kimoutolú. Koeʻuhí ke tau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo pau ke hoko ʻa e kakai tangatá pe kakai fefiné ko ha kakai ʻoku fakakaukau, faʻa ngāue, kuo pau ke nau hoko ko ha kau tangata pe kau fefine ʻoku nau fakakaukauʻi lelei ʻa e ngaahi meʻá ʻi honau ʻatamaí, ko ha kakai tangata pe fefine ʻoku nau fakakaukauʻi lelei ʻe honau ʻalunga ʻi he moʻuí pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau fakaʻaongaʻí. He ʻikai lava ʻa e tangatá ia ʻo hoko ko ha Kāingalotu Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo faivelenga, kae ʻoua kuo nau ako mo maʻu ha mahino, ʻo aʻu ki ha faʻahinga tuʻunga, ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo nau ʻosi maʻú…. Ko ʻene mahino pē ki he kakaí ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te mou fakatokangaʻi ʻoku nau laka hangatonu pē ki muʻa, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa e ʻEikí, pea mo e fono ʻa e ʻOtuá, pea tatau mātē pē mo e meʻa ʻoku totonú, ʻo fakamaau totonu, anga-tonu, pea ʻoku tali kinautolu ʻi he tapa kotoa pē ʻe he ʻEikí, ʻa ia ʻokú ne toki tali pē ʻa e meʻa ko ē ʻoku tonu mo fakahōifua ʻi hono ʻaó; he ko e meʻa pē ʻoku totonú ʻoku fakahōifua kiate Iá.15

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā ʻoku tau langa ai ʻa e ngaahi temipalé? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ō ki temipalé mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ne tau fakahoko aí? (Vakai foki, T&F 109:10–23.) Ko e hā haʻo faʻahinga ongo ʻi he taimi ʻokú ke ʻalu ai ki he temipalé?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku faʻa “fakamaʻamaʻaʻi ai” ʻe he kakaí “ ʻa e ngaahi ouau ʻi he fale ʻo e ʻOtuá”?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke ke “maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻi he ngaahi taʻu taʻe-faʻalaua ʻo ʻitānití”? ʻOku tokoni fēfē mai ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ke tau fakahoko ʻeni? ʻOku tokoni fēfē ʻetau ō ki he temipalé ke tau manatuʻi maʻu ai pē ʻa e “ngaahi meʻa mamafa ʻo e taʻe ngatá”? (T&F 43:34).

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke te moʻui taau ke ʻalu ki he fale ʻo e ʻOtuá? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau teuteu lelei ange ai ke hū ki he temipalé? Ko e hā he ʻikai ke tau lava ai ʻo “kaihaʻasi ʻa e ngaahi faingamālié mo e ngaahi tāpuakí mei he fale ʻo e ʻOtuá”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu meia koe ke ke fai pau ai ki he ngaahi fuakava ne ke fakahoko ʻi he temipalé?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau fakakakato ai ʻa e tukupā ʻa Palesiteni Sāmita ke tau hoko ko ha “kau fakakaukau, mo ha kau faʻa ngāué”?

  • ʻE anga fēfē haʻatau fakaʻapaʻapaʻi e fale ʻo e ʻOtuá? ʻE tokoni fēfē ʻa e mātuʻá ki heʻenau fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi temipalé?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. Uintah Stake Historical Record: 1905–1909, Quarterly Conference, 25 Aug. 1907, Historical Department Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 246.

  2. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 197.

  3. In James R. Clark, comp.,Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 3:241–42.

  4. In Conference Report, Apr. 1901, 69.

  5. Gospel Doctrine, 470.

  6. Gospel Doctrine, 471.

  7. In Messages of the First Presidency, 4:249–50.

  8. “Latter-day Saints Follow Teachings of the Savior,” Scrap Book of Mormon Literature, 2 vols. (n.d.), 2:561–62.

  9. Gospel Doctrine, 213.

  10. Gospel Doctrine, 5.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Nov. 1873, 1.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 21 Mar. 1893, 2; paragraphing added.

  13. In Messages of the First Presidency, 2:346–47.

  14. In Messages of the First Presidency, 4:186.

  15. In Conference Report, Oct. 1910, 3–4.

ʻĪmisi
Vernal Utah Temple

Ko e Temipale Vēnolo ʻIutaá. ʻI he 1997, ne toe fakaleleiʻi ai ʻa e Tāpanekale ʻo e Siteiki Uinitaá ke hoko ko e Temipale Vēnolo ʻIutaá.