Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 1: ʻOku Ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí


Vahe 1

ʻOku Ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí

Makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava fakatāutaha ai ʻo ʻiloʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻui.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

ʻI ha taʻu ʻe nimangofulu tupu, ne hoko ai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e Fakamoʻuí pea mo ha ʻAposetolo, ko ha Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea mo ha Palesiteni ʻo e Siasí. Ko ʻene fakamoʻoní—ʻa ē naʻe fakahoko mei he ngaahi tuʻunga malanga ʻi loto ʻAmelika pea mo e ngaahi fonua mulí, ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻo e Siasí, pea ʻi he haʻohaʻonga ʻo hono fāmilí—ʻokú ne fakahaaʻi ha faʻahinga loto mo ha moʻui kuo tukupā kia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ongoongolelei nāunauʻiá. Ko ʻene ngaahi leá naʻe afea; mahino mo ʻene pōpoakí: “ʻOku ou loto ke u pehē ʻi heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai fakafalala ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e tangatá pe ko e ngaahi tohi kuo faʻú, kuó u ʻosi maʻu ha fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻi hoku lotó, pea ʻoku ou fakamoʻoni ai ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá, kau ʻāngeló mo e tangatá, ʻo taʻe ilifia ki hono nunuʻá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui hoku Huhuʻí, pea te u mamata ʻaki hoku matá ki hono fofongá, pea tuʻu fakataha mo ia ʻi hoku sino toetuʻú ʻi he funga māmaní, ʻo kapau te u faivelenga; he kuo ʻosi fakahā ʻeni ʻe he ʻOtuá kiate au. Kuó u maʻu ha fakamoʻoni, pea ʻoku ou fai ai ʻeku fakamoʻoní, pea ʻoku moʻoni ʻeku fakamoʻoní.”1

ʻI he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻe malangaʻi hono meʻa-fakaʻeikí ʻi he Faʻitoka Fakakolo ʻo Sōlekí, ʻa ia ne hiva ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Kuaea ʻo e Tāpanekalé, ko haʻanau fakaʻapaʻapa, ʻa e taha ʻo e ngaahi himi naʻe manaki taha aí, “ʻOku Ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí.” Naʻe hoko ʻa e kupuʻi leá ni kiate ia, ko e ʻelito ia ʻo ʻene tuí pea mo e uho ʻo ʻene pōpoaki fakapalōfitá: “ʻOku Ou ʻIlo ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí. ʻOku ou ongoʻi ia ʻi he kihiʻi konga kotoa ʻo hoku sinó. ʻOku tatau pē ʻeku tui ki aí mo ʻeku ʻiloʻi ʻoku ou moʻuí. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo toe fakapapauʻi lahi ange hoku tuʻungá ʻi he ʻeku ʻiloʻi ko ia ʻoku moʻui hoku Huhuʻí.”2

Naʻe toʻo ʻa e fakamoʻoni ko ʻení mei ha malanga naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmita ʻi ha konifelenisi ʻa e Siteiki Uepá he ʻaho 18 ʻo ʻOkatopa 1896.3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmita

Ko e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ko ha fakamoʻoni ia ki Hono fakalangí.

ʻOku tau maheni kotoa pē mo e hisitōlia ʻo hotau Fakamoʻuí ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Fuakava Foʻoú; ʻa hono aloʻi Ia ʻi he tāupoʻoú; pea mo ʻEne tupu hake ʻi he lotolotonga ʻo Hono kāingá ʻo hoko ko ha tangata, pea mo e ngaahi meʻa fakaofo naʻá Ne fakahoko mei Heʻene kei siʻí pē, ʻi he mālohi ʻo Hono paní pea mo Hono misioná; ʻa e founga ʻo ʻene akoʻi ʻa e kau [loeá] mo e kau [toketaá] ʻi he falelotú pea ʻi he temipalé, kae ʻumaʻā ʻene fakapuputuʻuʻi kinautolu ne nau feinga ke fakahalaiaʻi Ia ʻi ha leá. ʻOku tau maheni kotoa mo e mālohi naʻá ne fakaʻaliʻali ʻi heʻene fakamoʻui ʻa e mahakí, ʻi heʻene fakaʻā ʻa e kuí mo fakaongo ʻa e tulí, ʻa ʻene fakamaʻa ʻa e kiliá, pea mo ʻene ʻai ʻa e pipikí ke hopohopo fiefiá.

ʻOku tau maheni mo e ngaahi tokāteline naʻá ne akoʻí; pea ʻoku hangē maʻu pē kiate au ʻoku ʻikai ha fie maʻu ia ʻo ha toe fakamoʻoni makehe ia ki hono fakalangi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo kehe mei he tokāteline ko ia Ne ne akoʻi ki he tangatá ʻoku totonu ke nau ʻofa kia kinautolu ʻoku fakatanga mo fai kovi kiate kimoutolú, pea ʻoku totonu ke nau fetongi ʻaki ʻa e koví ʻa e lelei. Naʻe aʻu mai ki hono kuongá, ko e tokāteline naʻe akoʻi ʻi he māmaní ko e, “mata ki he mata, mo e nifo ki he nifo.” [Mātiu 5:38.] Ko e faʻahinga fakakaukau ia ʻo e kuonga ko iá. Ka naʻe akoʻi fakahangatonu ʻe Sīsū ia hono fehangahangai ʻo e meʻá ni. Naʻe naʻinaʻi ki heʻene kau ākongá ke ʻoua naʻa nau fetongi ʻaki e koví e kovi, ka ʻoku totonu ke nau fetongi ʻaki e koví e lelei. “Ka ko ia te ne sipiʻi ho kouʻahe toʻomataʻú, fulihi atu ki ai mo ho kouʻahe ʻe tahá.” [Mātiu 5:39.] Naʻe foʻou ʻa e tokāteline ia ko ʻení ki māmani. Ko ha tokāteline ia ʻoku ʻikai fakatatau mo e tuʻunga hinga ʻo e tangatá…. Ko ia ʻoku ʻikai mei he tangatá ia. He ʻikai lava ʻe he tangatá ia ʻo akoʻi ha faʻahinga tokāteline pehē mo fakahoko ia ʻi heʻenau moʻuí, taʻe maʻu ha tataki fakalaumālie mo ha mālohi mei ʻolunga.

“ʻOku monūʻia ʻa e anga-vaivaí: he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.

“ ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku tangí: he te nau maʻu ʻa e fiemālié.

“ ʻOku monūʻia ʻa e angamalū: he te nau maʻu ʻa e fonua.

“ ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he mā- ʻoniʻoní, he te nau fonu ai.” [Mātiu 5:3–6.]

Lau ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá [vakai ki he Mātiu 5–7], peá ke fehuʻi kiate koe pē, pe ʻoku mahulu hake ʻeniʻi ha toe meʻa kuo akoʻi ʻe he tangatá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni ʻeku tui ko Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha tangata noa pē, ka ko ha ʻOtua ia kuo hāsino ko e kakano. Ko e tokāteline ia ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻe lava ke moʻui ai ha tangata ʻo ʻikai toe mate; pea kapau ʻe ʻaʻeva fakatatau mo ia ʻe fou ai ʻi ha ngaahi hala ʻoku fakafiemālie; pea mo ia koē, kapau ʻe nofo maʻu ai ha taha, te ne ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ia ʻe he moʻoní.

Pea ʻi heʻetau aʻu mai ki he ʻaho ʻo hono fakamāuʻí, ne mafuli ai ha taha naʻá ne fili ke hoko ko ha ʻAposetolo mo ha fakamoʻoni kiate ia ʻo kākā mo lavakaiʻi ʻa e ʻEikí ki hono ngaahi filí. Naʻa nau omi mo ha ngaahi heletā mo ha ngaahi ʻakau ke puke ʻaki ʻa e tangata ko ʻeni ʻo e melinó, ʻa e tangata naʻá ne taʻofi ʻa e fetāʻakí, ʻa ē kuo teʻeki ke hiki hono leʻó pe ko hono nimá ki ha taha tonuhia mo leleí, pe ke taaʻi ha toe tangata pē, tuku kehe pē ʻa ʻenau ngaahi tōʻonga angahalá mo ʻenau ngaahi fai koví—naʻa nau omi ke ʻave pōpula ia pea mo fakafou atu ia ʻi ha ngaahi hopo fakaʻaluma koeʻuhí ke nau lava ʻapē ʻo maʻu ha faʻahinga meʻa ke fakahalaiaʻi ai ia ke mate.

ʻI ha meʻa ʻe taha, ʻi he lolotonga ʻo ʻene akoʻi ki he kakaí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e angatonú mo ne fakamoʻoniʻi ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, naʻa nau toʻo ha ngaahi maka ke tolomakaʻi ia. Ka ne tali ʻe Sīsū, “Kuo lahi ʻa e ngāue lelei kuó u fakahā kiate kimoutolu mei heʻeku Tamaí, ko e ngāue fē ia ʻoku mou tolongakiʻi ai aú?” [Sione 10:32.] Kuo teʻeki ke ne fakahoko ha ngāue kovi ʻi honau lotolotongá; ko e meʻa kotoa pē naʻá ne fakahoko naʻe lelei; ka naʻa nau kei feinga pē ke fakapoongi Ia. ʻI he taimi ne ʻita ʻa Pita, peá ne unuhi ʻene heletaá ʻo tuʻusi e telinga ʻo e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí, ne valokiʻi ia ʻe Sīsū ʻo ne folofola ʻo pehē, “Toe ʻai hoʻo heletaá ki hono ʻaiʻangá he ko kinautolu kotoa pē ʻoku toʻo heletaá te nau ʻauha ʻi he heletaá.” [Mātiu 26:52.] ʻI he lolotonga hono fakamāuʻí, ʻi he taimi ne lumaʻi, taaʻi, fakakalauni ʻaki ʻa e pale talatalá, pea mo lea koviʻí, naʻe ʻikai ke ne lea kovi, ka naʻá ne tali ʻi he angamalū hono tufakangá ʻo ne fuesia ʻa ia kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻe he kau faingahalá kiate Iá.

Naʻe ʻomi ia ki ha faʻahinga tuʻunga ne siviʻi ai ʻa e tokāteline naʻá ne akoʻí, pea ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa naʻá ne fakamoʻoniʻi e fakapotopoto ʻo ʻene akonakí. Pea ne aʻu pē ki he lotolotonga ʻo ʻene mamahi ʻi he kolosí, naʻá ne kalanga ʻo pehē, “ ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”[Luke 23:34.] ʻOku ou fehuʻi ai, ʻoku moʻoni nai ʻeni? Kapau ʻoku moʻoni, pea teu pehē leva he ʻikai ha tangata ia te ne lava ʻo leaʻaki hangē ko ʻení ʻi ha faʻahinga taimi pehē; te ne fie maʻu ʻe ia ha mālohi mo ha laumālie, ʻa e ʻofá, ʻaloʻofá, ʻofa faka-Kalaisí pea mo e fakamolemole ʻa e ʻOtuá tonu pē. ʻOku ou fakamoʻoni atu kia kimoutolu ko ha tangata ʻe lava ʻo kole ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi ʻa e tangata ko ia kuó ne fakahoko ange ki ai ha faʻahinga anga taʻe ʻofa taʻe ʻuhinga pehē, ʻoku tatau ia mo e ʻOtuá. Kapau ne ʻikai ha toe fakamoʻoni kehe ia mei heni ki hono fakalangi ʻo e misiona ʻo Sīsū Kalaisi, ʻe kei lava pē ʻe he fakamoʻoni ia ko ʻení ʻo ʻai au ke u tui ko Sīsuú ko e Huhuʻi ia ʻo e māmaní. Naʻá ne akoʻi mo fakahaaʻi ʻi heʻene moʻuí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia te ne huhuʻi ʻa e māmaní….

Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ko ha feilaulau ke fakahoko ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí.

Ko Sīsuú … naʻe tutuki. Pea toki ʻohifo ʻe hono ngaahi kaumeʻá siʻono sinó mei he kolosí, ʻo tatafi pea kofukofu ʻaki ia ʻa e tupenu līneni maʻa, pea telio ʻi ha fonua loto foʻou, ʻa ia ne teʻeki ke fakahū ki ai ha sino ʻo ha tangata. Ka ki muʻa ʻi he meʻá ni, ne ʻosi akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ʻe fakapoongi ʻa e Foha ʻo e Tangatá. Naʻá ne leaʻaki ia ʻi ha lea mahino ngofua, “Ko ia ʻoku ʻofa ai ʻa ʻeku Tamaí kiate aú, ko e meʻa ʻi heʻeku tuku hifo ʻeku moʻuí, kau toe toʻo iá. ʻOku ʻikai toʻo ia ʻe ha taha ʻiate au, ka ʻoku ou tuku hifo ia ʻe a u pē. ʻOku ou mafai ke tuku hifo ia, pea ʻoku ou mafai ke toe toʻo ia.” [Sione 10:17–18.] Naʻe hāʻele mai ia ke fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa e kau palōfitá; ʻoku mate kotoa ʻia ʻĀtama; ka ʻoku fakamoʻui kotoa ʻia Kalaisi [vakai, 1 Kolinitō 15:22]…. Kapau ne hoko mai ʻa e angahalá ki māmani koeʻuhí ko ha maumau fono ʻa ha tangata pē ʻe taha, pea kuo tō ki he tangata kotoa ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e maumau fono ko ʻení ʻo taʻe te nau fai ha kovi ʻe taha, ʻikai ʻoku totonu ange, pea ʻikai ʻoku lelei ange ke tukuange ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he ngaahi nunuʻa ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e tangata pē ʻe tokotahá? Ko e palani ʻeni naʻe fokotuʻu ʻi he kamataʻangá, pea ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa ai ka ko e angatonu pē. Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ko ha feilaulau ke faka-hoko ʻeni. Naʻe fakapoongi ia ʻe ha kau tangata faiangahala, ʻa ia naʻa nau tukuakiʻi hala ia, pea tāpuni honau matá mo honau lotó mei he ngaahi tefitoʻi-moʻoni moʻoni naʻá ne akoʻí.

ʻI he hili hono telió, ʻoku tau lau ʻi he folofolá naʻe haʻu ʻa Mele Makiteline ki he fonualotó ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké; kae vakai ne ʻosi tekaʻi ʻa e maka tāpuní pea kuo ʻikai ke ʻi ai Ia. Naʻe vakai ki he loto fonualotó ʻo ne mamata ai ki ha ongo ʻāngelo teunga hina ʻe toko ua, “ko e tokotaha ʻi he [ʻulú], mo e tokotaha ʻi he vaʻé,” [Sione 20:12] pea naʻá na pehē kiate ia:

“Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? Pea pehē ange ʻe ia kiate kinaua, Koeʻuhí kuo nau ʻave hoku ʻEikí, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia.

“Pea hili ʻene lea ko iá, pea tafoki ia ki mui, pea mamata ia kia Sīsū ʻoku tuʻu mai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ko Sīsū ia.

“Pea lea ʻa Sīsū kiate ia, Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? ko hai ʻokú ke kumí? Peá ne mahalo ko e tauhi ngoué ia, peá ne pehē ki ai, ʻEiki, kapau kuó ke ʻave ia mei heni, tala mai kiate au pe kuó ke tuku ki fē ia, pea te u ʻave ia.

“Pea pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Mele. Peá ne tafoki mai, ʻo pehē kiate ia, Lāponi; ko hono ʻuhingá, ʻEiki.

“Pea tala ange ʻe Sīsū kiate ia, ʻOua naʻa ala kiate au; he ʻoku teʻeki ai te u ʻalu hake ki heʻeku Tamaí, ka ke ʻalu ki hoku kāingá ʻo tala kiate kinautolu, ʻoku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí mo hoʻomou Tamaí; pea ki hoku ʻOtuá, mo homou ʻOtuá.”[Sione 20:13–17.]

Naʻe ʻalu ai heni ʻa Mele ʻo ne fakahā ki he kau ākongá kuó ne mamata ki he ʻEikí, pea naʻá ne toe hā foki kia kinautolu.

Sai, tau kiʻi fakakaukau taimi nounou ki he meʻá ni. Ko ha foʻi moʻoni fakahisitōlia ʻeni ʻokú ne tala mai ne ʻalu ʻa Mele ki he fonualotó, ʻo ne mamata ai ki ha ongo ʻāngelo, pea hili iá ne ne toe mamata tonu ki he Huhuʻi kuo toetuʻú. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mei ha ongo talafekau fakalangi, pea toe fakamoʻoniʻi pē ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo toetuʻu ʻa e Huhuʻí. Kuo ʻomi ʻene fakamatalá ko ha fakamoʻoni kia kitautolu. Te mou fakafekikiʻi nai ia? Te ke fakaveiveiua nai ʻi heʻene fakamoʻoní?…Hili iá ne ne fakalaka atu ʻi ha ongo ākonga ne na fononga ki ʻEmeasi, ʻo ne fononga mo kinaua; “ka naʻe taʻofi hona matá ke ʻoua naʻá na ʻilo ia.” [Luke 24:16.] Ne fehuʻi ai ʻe Sīsū pe ko e hā e meʻa ʻokú na mamahi aí, peá na fakahā ange: “Naʻa [mo] koe ʻoku nofo ʻi Selusalemá pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo hoko ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ní.” [Luke 24:18.] Naʻe fāifai pea ʻā hona matá, ʻo na ʻiloʻi ia.

Hili ʻení ne hā leva ki heʻene kau ākongá. Naʻe fanongo ha taha ʻo e kau ākongá kuo toetuʻu ʻa Sīsū, ka naʻá ne pehē he ʻikai tui ia ki ai kae ʻoua kuo sio tonu ai mo ʻai hono nimá ki hono vakavaká mo e mata ʻo e faʻó ʻi hono nimá. Hono ʻikai fāitatau ʻa Tōmasi mo e faʻahinga ʻo e tangatá he ʻaho ní. Naʻe toe hā ki heʻene kau ākongá, pea naʻe ʻi ai ʻa Tōmasi mo kinautolu.

“Pea toki pehē ʻe ia kia Tōmasi, Mafao mai ho tuhú, pea vakai mai ki hoku nimá; pea tuku mai ho nimá, ʻo velo ia ki hoku vakavaká; pea ʻoua naʻá ke taʻe tui, ka ke tui.

“Pea lea ange ʻa Tōmasi ʻo ne pehē kiate ia, Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua.

“Pea tala ange ʻe Sīsū kiate ia, Tōmasi, ko e meʻa ʻi hoʻo mamata kiate aú, ko ia kuó ke tui aí; ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí.” [Sione 20:27–29.]

Tuʻunga ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻoku moʻui hotau Huhuʻí.

Naʻe tokoni ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi he hili ʻo ʻene toetuʻú, mo fakamahinoʻi kia kinautolu ʻoku ʻikai kākaaʻi kinautolu, ka ko e ʻAlo moʻoni pē ia ʻo e ʻOtuá, kuo toetuʻú ni mei he maté ki he moʻui taʻe faʻamaté mo e moʻui taʻengatá. Naʻe ʻikai ke nau mamata ʻaki honau mata fakaekakanó. ʻE lava foki ke tau mamata ki ha ngaahi meʻa lahi ʻaki hotau mata fakanatulá, ka ʻe lava pē ke hala ʻetau vakaí. ʻE lava ke tau fanongo ʻaki hotau telingá, ka ʻe lava pē ke hala. ʻOku moʻulaloa hotau ngaahi ongo fakanatulá ki ha ngaahi fehālaaki….. Kae tuku muʻa ke u tala atu ko e taimi ʻoku fakahā ai ʻe he Māfimafí ia ki he tangatá, ʻokú ne fai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ʻikai ʻi he mata fakanatulá pe telinga fakanatulá. ʻOku folofola ia ki he tangatá ʻo hangē ʻoku folofola ki ha taha kuo mavahe mei hono sinó, he ʻoku folofola ki he laumālié. Ko ia ai, ka folofola ʻa e ʻOtua Māfimafí kiate koe mo fakamoʻoniʻi hono moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, … te ke ʻilo ʻo hangē ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá. He ʻikai hoko ia ko ha meʻa ke ke tui pē ki ai; pe ko ha meʻa kuo fakahoko atu kiate koe ʻi ho ngaahi ongo fakanatulá, ʻa ia ʻe lava ai ke ke maʻu hala pe kākaaʻi ai koe; ka ko ha meʻa ia ʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ki ho lotó, ki he laumālei moʻuí, ki he tuʻunga taʻengata ʻo e tangatá, ʻo hangē ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ʻauha pea ʻoku taʻengata.

Ko e founga ʻeni ne fakaava ai ʻe Sīsū e mata fakalaumālie pea mo e mahino ʻa ʻene kau ākongá ʻi he hili ʻo ʻene toetuʻú, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ko ia ʻa e ʻEikí mo e Kalaisí. Naʻa nau ʻilo kuó ne toetuʻu mei he maté. Naʻa nau ʻiloʻi ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua moʻuí, koeʻuhí he naʻe fakahā ia ʻe he ʻOtuá kia kinautolu. Ko ia naʻa nau lava ai ke lea ʻo hangē ko e lea ʻa e tangata faʻu māú,

“Hono ʻikai fakafiefia e kupuʻi lea ko ʻení:

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí.” [“ ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himi, peesi 67.]

…Ko hai te ne lava ʻo tala ʻa e fiefia mo e nonga ʻoku maʻu ʻe he moʻui ʻa ha tangata kuó ne maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni mei he ʻOtua Māfimafí? He ʻikai lava ʻe ha tangata ia ʻo lea ʻaki. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo tala atu. ʻOku ʻikai ha lea ia ʻa e tangatá te ne lava ke fakamatalaʻi. Ko e meʻa ia ʻoku ongoʻi pē. ʻE toki lava pē ia ʻo ʻiloʻi ʻe he konga taʻe faʻamate ʻo e tangatá. ʻOku taʻe malava ke fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻoku ongoʻi ʻe ha tangata kuó ne maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní….

Kuo folofola mai kiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá— ʻo ʻikai ki hoku telingá, pea ʻikai ki hoku matá, ka ki hoku laumālié, ki hoku konga moʻui mo taʻengatá,—pea kuó ne fakahā kiate au ko Sīsuú ko e Kalaisí ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ai kia kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui hoku Huhuʻí. Makehe mei aí, ʻoku ou ʻiloʻi te u toe mamata ki ai ʻi he māmaní, pea te u mamata ki ai ʻi hono tuʻunga totonú…. He ʻe hāʻele mai ia ke toe ʻaʻahi ki he māmaní; ʻo ʻikai hangē ko ʻene ʻuluaki hāʻele maí, ka ʻi he mālohi mo e nāunauʻia lahi, pea ke sāuni ki he kau angahalá pea mo e kau taʻe tui ʻOtua he ʻikai ke nau fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, ka ʻoku fakafefeka honau lotó ki he moʻoní pea mo tāpuni ʻenau fakakaukaú mei he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻE fakamāuʻi kinautolu; ʻo ʻikai ʻi he fanongo ʻo e telingá, pe ʻi he mamata ʻo e matá, ka ʻe fakamāuʻi kinautolu ʻi he angatonu, pea ʻe fakahalaiaʻi kinautolu koeʻuhí he naʻe haʻu ki he māmaní ʻa e māmá ka naʻa nau ʻofa ange ʻi he fakampoʻulí ʻi he māmá…. Kuo fakahā ʻeni ʻe he ʻEikí kiate au. Kuó ne fakafonu kakato hoku laumālié ʻaki ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, kae ʻoua kuo ʻikai ke ʻi ai ha toe potu ʻe ʻi ai ha fakaveiveiua….

Kuo tau maʻu e fakamoʻoni ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí mei he konitinēniti ʻĒsiá pea mo e fakamoʻoni ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisi ʻi he konitinēniti ko ʻení, ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni tatau. Pea kuo tau toe maʻu mo e Tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakahā mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá ki heʻene kau Tamaioʻeiki mo e Kāingalotu ʻo e kuonga ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí, ko e fakamoʻoni ia hono tolu ki he ngaahi meʻá ni. Makehe mei he ngaahi meʻá ni kotoa, … ʻoku tau maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau lotó, ʻa ia he ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi; he ko ia kuó ne maʻu ʻa e fakamoʻoní ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻikai lava ke kākaaʻi. ʻOku ʻikai fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie ia ʻo e ʻOtuá ha meʻa ʻoku ʻikai moʻoni. Ko ia ai, kapau kuó ke maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ho lotó, te ke ʻiloʻi ʻoku moʻui ho Huhuʻí….

… ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e Huhuʻí. Pea ʻofa ke toka ʻa e fakamoʻoní ni ʻi homou lotó…. Kapau te atu feʻofaʻaki mo fefailelei ʻaki, te tau fakahoko ai ʻa e ngaahi tefioʻi fakakaukau ʻo e Ongoongolelei ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí, ʻa ē kuo fokotuʻutuʻu ke ne huhuʻi mo hakeakiʻi ʻa e māmaní pea mo fakafoki mai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ko ʻeku fakaʻānuá ia ke tau maʻu kotoa ʻa e faingamālie ke maʻu ia mo fiefia ai.

Ngaahi Fokotu’u ki he Akó

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ne hoko pe ko ha ngaahi akonaki mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí kuó ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha fakamoʻoni ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá?

  • Naʻe founga fēfē hono fetongi ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi e leleí e koví ʻi he taimi ne fakatangaʻi ai iá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ko e ola ia ʻo e muimui ki heʻene ngaahi akonaki ke fetongi ʻaki e lelei e koví? Te tau lava fēfē ʻo muimui lelei ange ki he tokāteliná ni? (Vakai foki, Mātiu 5:38–47.)

  • ʻE anga fēfē haʻatau fakaʻaongaʻi e faleʻi ke “tō ʻa e folofolá ʻi hotau lotó, koeʻuhí ke tau ʻahiʻahiʻi ai pe ʻoku leleí” (ʻAlamā 34:4) ʻi he fakamatala ko ia ʻa Palesiteni Sāmitá pea ʻoku fakamatala ki ai ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá? (Vakai, Mātiu 5:3–6.)

  • ʻE lava fēfē ʻa e angamaluú ʻo hoko ko hatau mālohinga? Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke fakatupulaki ʻe ha niʻihi tokolahi ʻa e angamaluú ʻi he māmaní?

  • Naʻe fakahāsino fēfē ʻe he folofola fakaʻosi ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻene tautau ʻi he kolosí ʻa e “ ʻofá, ʻaloʻofá, ʻofa faka-Kalaisí pea mo e fakamolemolé”? ʻE lava fēfē ke tau muimui ki heʻene ngaahi sīpingá ʻi he lolotonga ʻo ʻetau faingataʻaʻiá mo hono siviʻi kitautolú?

  • ʻOku fakamālohiʻi fēfeeʻi hoʻo fakamoʻoní ʻe he fakamoʻoni ʻa Mele Makiteline ki he toetuʻu ʻa e Huhuʻí? (Vakai, Sione 20:11–18.)

  • Naʻe “tatau” fēfē ʻa Tōmasi “mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he ʻaho ní”? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau ala maʻu kapau “ ʻoku ʻikai ke tau mamata, ka kuo tau tui pē kitautolu”? (Sione 20:29).

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ako meia Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo hono fakamoʻoniʻi ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā hoʻo ongo ʻi hoʻo lau e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sāmita ki he Fakamoʻuí? ʻE tokoni fēfē ʻene fakamoʻoní ke ke fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Ma’u’anga Fakamatalá

  1. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 447.

  2. Gospel Doctrine, 69.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 17 Nov. 1896, 1.

ʻĪmisi
Jesus Christ

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Mei ha tāvalivali ʻo e Ko Kalaisi