Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 28: Ko Hono Hala ʻo e Ngaohikoviá


Vahe 28

Ko Hono Hala ʻo e Ngaohikoviá

ʻOku ʻikai totonu ke faifaiangé pea tau ngohikokvia ha niʻihi ka ʻoku totonu ke tau fakahaaʻi ha ʻofa mo e angalelei ki he taha kotoa, ʻo tautautefito ki he kau mēmipa ʻo hotau fāmilí.

Mei he Moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá

Ko Palesiteni Siosefa F. Sāmitá ko ha tangata naʻe angalelei mo anga fakamatāpule pea naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene loto mamahí ʻi ha faʻahinga ngaohikovia pē. Naʻe mahino ki ai ʻe fakatupu ʻe he taá ʻa e tā, pea ne hoko ai ʻene moʻuí ko e fakatātā mahino moʻoni ʻo e ʻofá mo e faʻa kātakí, ʻo e fiefiá mo e mahinó.

ʻI ha meʻa ʻe taha ne pehē ai ʻe Palesiteni Sāmita: “Ne u sio tonu ʻi ha meʻa ne hoko ʻi heʻetau fakatahá he hoʻataá ni ʻi he loto lokí; ne tangutu pē ha kiʻi tamasiʻi ʻi hono nofoʻangá ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene faʻeé. Ka ne hū mai ha taha ʻo hiki e kiʻi tamasiʻí mei hono tangutuʻangá, kae nofo ia ai, kae siʻi tuʻu pē ʻa e kiʻi tamsiʻí. ʻOku ou fie lea atu kia kimoutolu, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ongo mamahi ʻe tōʻonga ko iá ki hoku lotó. He ʻikai teu teitei fakamamahiʻi ha loto ʻo ha kihiʻi tamasiʻi, ʻi ha faʻahinga meʻa….ʻi he fale ʻo e ʻOtuá, telia naʻa toka ʻi heʻene fakakaukaú ha faʻahinga meʻa ʻo hoko ai ʻa e fale ʻo e lotú ko ha feituʻu kovi, pea loto ai ia ke ʻoua naʻa toe hū mai ki loto, ʻi haʻane hū mai ʻo loto mamahi.” 1

Ne faʻa faleʻi ʻe Palesiteni Sāmita hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ke nau feangaʻofa ʻaki lahi. Ko e fakamālohí pe ko e faʻahinga ʻulungaanga ʻokú ne tukuhifo ha tahá ne ʻikai ke teitei hū ia ki heʻene fakakaukaú. ʻOku totonu ke fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa e husepānití mo uaifí ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá pea mo akoʻi ʻena fānaú ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei ke nau fakaʻapaʻapa ki he kau mēmipa ʻo honau fāmilí fakataha mo e kakai kotoa pē.

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa F. Sāmita

ʻOku totonu ke tau fefakaʻapaʻaapaʻaki mo fefakaʻatuʻi ʻaki ki he taupotu tahá.

Tau ikunaʻi muʻa kitautolu, pea tau toki ō atu ke ikunaʻi ʻa e kovi kotoa pē ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku nau takatakaiʻi kitautolú, ki he lahi taha te tau lavá. Pea ke tau fai ia ʻo ʻikai ha fetāaʻaki; ke tau fai ia ʻo ʻikai uesia ai ʻa e tauʻatāina ʻa e tangatá pe fefiné. Te tau fakahoko ia ʻi he fakakolekole, ʻi he kātaki fuoloa, ʻi he faʻakātaki, ʻi he faʻa fakamolemole pea mo e ʻofa taʻe mālualoi, ʻa ia te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e lotó, ʻa e ʻofa pea mo e laumālie ʻo e fānau ʻa e tangatá ki he moʻoní ʻo hangē ko hono fakahā ʻe he ʻOtuá kia kitautolú.2

Naʻe fakatupu kitautolu ʻe he [ʻOtuá] ʻi hono tataú mo hono ʻīmisí, pea ko kitautolu ʻeni ko e tangata mo e fefine, ko e mātuʻa mo e fānau. Pea kuo pau ke tau fakaʻau ʻo tatau lahi ange mo ia— ʻo tatau mo ia ʻi he ʻofá, ʻi he ʻofa faka-Kalaisí, ʻi he faʻa fakamolemolé, ʻi he faʻa kātakí, ʻi he kātaki fuolo mo e ʻūkumá, ʻi he maʻa ʻo e fakakaukaú mo e tōʻongá, ʻi he potó, pea ʻi he tafaʻaki kotoa pē, koeʻuhí ke tau taau mo e hākeakiʻi ʻi hono ʻaó.3

ʻOku totonu ke feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki… ʻa e mātuʻá, mo fefaileleiʻaki pea mo feangaʻofaʻaki, ʻi he taimi kotoa pē. Ko e husepānití ʻoku totonu ke ne fakaʻatuʻi mo fakaʻapaʻapaʻi hono uaifí ʻi he taupotu tahá. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa teitei fakatupuʻita ki ai e husepānití; ʻoku totonu ke ʻoua naʻa teitei fakamaʻamaʻaʻi ia, ka ne fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi he taupotu tahá ʻi ʻapi, pea ʻi he lotolotonga ʻo ʻena fānaú…. Ko e uaifí foki, ʻoku totonu ke ne fakaʻapaʻapaʻi mo fakaʻatuʻi ki he lahi tahá hono husepānití. Ko ʻene ngaahi lea ki hono husepānití ʻoku ʻikai totonu ke mālohi mo tukuhifo ai ia pea mo fakamatalili. ʻOku ʻikai totonu ke ne fakahoko ki ai ha loi pe fakamahamahalo. ʻOku ʻikai totonu ke faʻa tafulu ki ai. ʻOku ʻikai totonu ke fakatupu ʻita ki ai pe te ne ʻai ke taʻe fakafiemālie ʻa e ngaahi meʻa ʻo e ʻapí ki ai. ʻOku totonu ke hoko ʻa e uaifí ko ha fakafiefia ki hono husepānití, pea ʻoku totonu ai ke moʻui mo fakatonutonu ʻene moʻuí ʻi ʻapi koeʻuhí ke hoko ʻa ʻapi ko e feituʻu fakafiefia taha, mo e feituʻu mohu tāpuekina taha ʻi he māmaní, ki hono husepānití. Ko e tuʻunga ʻeni ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e husepānití, uaifí, tamaí mo e faʻeé, ʻi he ʻātakai ʻo e feituʻu māʻoniʻoni, ko e ʻapí.

Pea ʻe toki faingofua leva ki he mātuʻá ke nau fakatō ki he loto ʻo ʻenau fānaú, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻofa ki heʻenau ngaahi tamaí mo ʻenau ngaahi faʻeé, ʻo ʻikai ʻofa pē mo fakaʻatuʻi ʻa ʻenau mātuʻá, ka ke nau ʻofa mo fakaʻatuʻi pea mo fekoekoeʻi ʻi he vā ʻo e fānaú ʻi ʻapi. ʻE fakaʻapaʻapaʻi ʻe he fanga kiʻi tuongaʻane kei īkí ʻa honau fanga tuofāfine kei īkí. ʻE fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa e fānau tangata kei īkí. ʻE fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa e fānau fefine kei īkí pea ʻe toe fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa e fānau tangata mo e fānau fefine kei īkí, pea mo feangaʻofa ʻaki, ʻa e fekoekoeʻi mo e fakaʻapaʻapa ko ia ʻoku totonu ke fakatokangaʻi ʻe he fānaú ʻi he ʻapí. ʻI heʻene hoko iá… .ʻoku toki fakatoka moʻoni ha fakavaʻe ki he ako totonú ʻi he loto pea mo e ʻatamai ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻi ʻapi.4

ʻOku totonu ke angalelei ʻa e ngaahi husepānití ki honau ngaahi uaifí.

Fakakaukau ki hono mahuʻinga ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai ko ia—kapau ʻe fakaʻaongaʻi ʻi he fakapotopoto mo e angatonu—ʻe fai ki ai ʻa e Tamaí, ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní! ʻOkú ke fakalāngilangiʻi ko ā ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ni? … ʻI hoʻo hoko ko e kaumātuʻa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, te ke lava ke fakamaaʻi ho uaifí mo hoʻomo fānaú? Te ke lava ʻapē ke liʻaki e faʻē ʻo hoʻo fānaú, ʻa e ʻunoho ʻo hono fatafatá, ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé, ʻa ē ʻoku mahulu hake hono mahuʻingá ʻi he moʻuí? He ka ʻikai ʻa e fefiné, ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e tangatá ʻi he ʻEikí, pea ʻoku pehē pē mo e ʻikai haohaoa ʻa e fefiné taʻe kau ai ʻa e tangatá.5

ʻOku ʻikai lava ʻo mahino kiate au pe ʻoku angafēfē ha lava ʻa ha tangata ʻo anga taʻeʻofa ki ha fefine, kae toe kovi ange ki he ʻunoho ʻo hono fatafatá, mo e faʻē ʻa ʻene fānaú, pea kuo aʻu mai foki kiate au ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau mātuʻaki anga fakamamahi pe taʻeʻofa, ʻoku ʻikai taau kinautolu ia mo e hingoa ko e tangatá.6

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki siʻetau ngaahi faʻeé, ki he ngaahi faʻē ʻo siʻetau fānaú, peá u fakatokangaʻi ai ʻoku tuʻunga ʻi he tataki fakalaumālie ʻa e Ongoongoleleí ʻoku nau moʻui anga-maʻa ai, mo haohaoa, fakaʻeiʻeiki, anganofo ki honau ngaahi husepānití, faitotonu ki siʻenau fānaú, faitototonu ki heʻenau ngaahi fakapapau ki he Ongoongoleleí, ʻoiauē, hono ʻikai ongo ki hoku lotó ha ʻofa haoahaoa kia kinautolu; hono ʻikai fakaʻeiʻeiki mo faka-ʻOtua honau foakí, hono ʻikai makehe, pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga ko kinautolu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá pea mo hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní! ʻE hoku ngaahi tokoua, te mou lava ʻa pē ke ngaohikoviʻi homou uaifí, ʻa e ngaahi faʻē siʻomou fānaú? ʻE lava ʻapē ke mou tokoni ʻo anga ʻofa mo anga lelei kia kinautolu? Te mou lava ʻapē ʻo tokoni ke fiemālie ange mo fiefia siʻenau moʻuí ki he taupotu taha ʻe lavá, ʻo fakamaʻamaʻa siʻenau ngaahi kavenga mafasiá ki he taupotu taha ʻe lava ʻe ho iví, ʻo ngaohi ai ʻa e moʻuí ke fakafiemālie kia kinautolu kae ʻumaʻā siʻenau fānaú ʻi honau ʻapí? Te ke lava fēfē ʻo tokoni ki ai? Ko e hā ha faʻahinga ongo ʻe maʻu ʻe ha taha ʻoku tokanga ki he faʻē ʻa siʻene fānaú, pea mo ʻene fānaú foki? Kapau te tau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, he ʻikai ke toe kehe ʻa e meʻa ʻoku tau faí. Ko e toki taimi pē ʻoku mavahe ai ʻa e tangatá mei he laumālie totonú, ʻa e taimi ʻoku nau fakahehema ai mei honau fatongiá, te nau toki taʻe tokanga ai pe taʻe fakalāngilangiʻi ha laumālie pe moʻui kuo tuku ke nau tokangaʻi. ʻOku nau haʻisia ke nau fakalāngilangiʻi honau malí mo ʻenau fānaú.7

Ko e kau tangata potó, kau tangata pisinisí, kau tangata ʻiloá, pea mo e kau tangata ko ia ʻoku moʻumoʻua maʻu pē ʻi he ngaahi ngāue ʻo e moʻuí, mo pau ke foaki honau iví mo ʻenau fakakaukaú ki heʻenau ngaahi ngāué mo honau ngaahi fatongiá, ʻe lava ʻo ʻikai ke nau fuʻu maʻu ha fiemālie fēfē fau mo honau ngaahi fāmilí ʻo fakatatau mo ʻenau fakaʻamú, ka ʻo kapau ʻoku nau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻenau fakahoko honau ngaahi fatongia fakaetuʻasinó, he ʻikai ke nau teitei taʻe tokanga pe fakaliʻeliʻaki siʻi ngaahi faʻē ʻo ʻenau fānaú, pe ko ʻenau fānaú.8

Ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē, ʻoua te mou tuli hoʻomou fānaú.

ʻOiauē! siʻoku ngaahi tokoua, mou faitotonu muʻa ki homou fāmilí, faitotonu ki homou malí mo hoʻomou fānaú. Akoʻi kinautolu ʻi he founga ʻo e moʻuí. ʻOua naʻa tuku ke nau fuʻu mamaʻo meia kimoutolu ʻo iku ai ke ke matavalea pe ʻikai fakatokangaʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻo e lāngilangí, maʻá pe moʻoní…. Kapau te mou tauhi maʻu pē hoʻomou fānau tangatá ke ofi kiate koe, ke ofi pē ke ke ala puke mai; kapau te mou ʻai ke nau ongoʻi ʻoku mou ʻofa ʻia kinautolu, pea ko kimoutolú ko ʻenau mātuʻá ia, pea ko kinautolú ko hoʻomou fānau, mo tauhi kinautolu ke nau ofi atu, he ʻikai ke nau ō ʻo mamaʻu fēfē fau meia kimoutolu, pea he ʻikai ke nau fai ha fuʻu angahala mamafa fēfē fau. Ka ko e taimi ʻoku mou tuli ai kinautolu mei ʻapí, ʻo tukuange kinautolu mei hoʻomou ʻofá— ʻo tukuatu ki he fakapoʻulilōlō ʻo e poʻuli ʻi he sōsaieti ʻokú ne fakakoviʻi pe fakamāʻí; ko e taimi ia ʻoku nau hoko ai ʻo fakaongosia kia kimoutolú, pe ko e taimi ʻoku mou foʻi ai ʻi heʻenau fanga kiʻi longoaʻa fakananiví mo ʻenau valelau holo ʻi ʻapí, peá ke tala ange, “Mou ō atu ki ha feituʻu kehe,” ko e faʻahinga tōʻonga ʻeni ki hoʻomou fānaú ʻokú ne tuli kinautolu meia kimoutolú.9

ʻOku tatau pē ʻetau fānaú mo kitautolu; naʻe ʻikai lava ʻo angi kitautolu; pea he ʻikai ke lava ʻo angi kitautolu ʻi he taimí ni. ʻOku tau tatau mo ha faʻahinga monumanu ʻe niʻihi ʻoku tau ʻilo ʻi he māmaní. ʻE lava pē ke mou fakaʻaiʻai kinautolu; ʻe lava pē ke mou taki kinautolu, ʻaki haʻamou taki ʻaki ha faʻahinga meʻa ke fakalotoa ʻaki kinautolu, pea mo lea lelei kia kinautolu, ka he ʻikai ke ke lava ʻo angi kinautolu; ʻoku ʻikai totonu ke angi kinautolu. He ʻikai foki angi kitautolu. ʻOku ʻikai anga ʻa e tangatá ia ke angi; he naʻe ʻikai ngaohi kinautolu ki ai….

He ʻikai ke mou lava ʻe kimoutolu ʻo fakamālohiʻi hoʻomou fānau tangatá pe fānau fefiné ki langi. Ka te mou lava ʻo fakamālohiʻi kinautolu ki heli, ʻaki hoʻomou fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga fefeka ʻi hoʻomou feinga ke nau fai leleí, kae lolotonga iá ʻoku ʻikai aʻu hoʻomou leleí ʻamoutolu ki he tuʻunga ʻoku totonu ke mou ʻi aí. Ko e tangata ko ē ʻe ʻita ki hono fohá, pea feinga ke fakatonutonu ia ʻoku lolotonga ʻitá, ʻoku lahi ange ʻene halá ʻaʻana; ʻoku totonu ke lahi ange ʻetau fakaʻofaʻia aí pea lahi ange mo hono fakamalaʻiaʻí ʻi he kiʻi tamasiʻi ne fai halá. Te ke toki lava pē ʻo fakatonutonu hoʻo kiʻi tamasiʻí ʻaki ʻa e ʻofa, ʻaki ʻa e manavaʻofa, ʻaki ʻa e ʻofa taʻe mālualoi, ʻi he feifeingaʻi, pea mo e ʻuhinga.10

Ngaahi tamai, kapau ʻoku mou loto ke akoʻi hoʻomou fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kapau ʻoku mou loto ke nau ʻofa ʻi he moʻoní mo mahino kia kinautolu, kapau ʻoku mou loto ke nau talangofua atu pea mou uouangataha, ʻofaʻi kinautolu! pea fakamoʻoniʻi kia kinautolu ʻokú ke ʻofa ange ʻaki hoʻo lea mo hoʻo tōʻonga kotoa pē kia kinautolu. Koeʻuhí ke lelei kia kimoutolu, pea mo e ʻofa ʻoku totonu ke ʻi homou vā mo hoʻomou fānau tangatá—tatau ai pē pe ko e hā ha lahi ʻo ʻenau heé, ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻia kinautolu, ko e taimi te ke lea ai kia kinautolú, ʻoua naʻa fai ia ʻi he ʻita, ʻoua naʻa fai ia ʻi he fakapuhopuhaʻa, pe ʻi he laumālie ʻo e tukuakiʻi. Lea kia kinautolu ʻi he manavaʻofa; fakatangutu kinautolu peá ke tangi fakataha mo kinautolu ʻo kapau ʻoku fie maʻu pea ʻai ke nau tangi fakataha mo koe kapau ʻoku lava. Fakamolū honau lotó; ʻai ke nau ongoʻi ʻofa kia koe. ʻOua naʻa fakaʻaongaʻi ha meʻa tā pe ko ha fakamālohi, ka ke… ngāueʻaki ʻa e ʻuhingá, pea ʻi he feifeingaʻi mo e ʻofa.11

Fakatauange ʻe moʻui ʻa e ngaahi tamai ʻi ʻIsilelí ʻi he tuʻunga ʻoku totonu ke nau ʻi aí; ʻo ngaohi honau uaifí ʻi he founga totonu; ngaohi honau ʻapí ke fakanonga ʻi he lelei taha te nau lavá; fakamaʻamaʻaʻi a e kavenga mafasia siʻonau hoá ki he lahi tahá; tā ha sīpinga lelei ʻi he ʻao ʻo ʻenau fānaú; akoʻi kinautolu ke nau fakataha ʻi he lotu, ʻi he pongipongí mo e poʻulí, pea ʻi he taimi ʻoku nau tangfutu hifo ai ke nau maʻu meʻatokoní, ke nau fakafetaʻi muʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo foaki mai kia kinautolu ʻa e meʻatokoni ke nau maʻú kae ʻumaʻā ʻa e vala ʻoku nau tuí, pea fakafetaʻi ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē.12

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke te “ikunaʻi kita”? ʻE founga fēfē haʻatau “maʻu ʻa e loto” ʻo ʻetau fānaú pea mo e niʻihi kehé ki he moʻoní?

  • ʻE founga fēfē ke lava ai ʻe he husepānití mo e uaifí ʻo “fefakaʻatuʻi ʻaki” mo “fefakaʻapaʻapaʻaki ki he taupotu tahá”? Ko e hā hano lelei ʻo hono fai iá? Ko e taimi ʻoku fefakaʻapaʻapaʻaki mo fefakaʻatuʻi ʻaki ai ʻa e mātuʻá, ʻoku tokoniʻi fēfē ʻe hona ʻulungāangá ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻena fānaú?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga lelei taha te tau lava ai ʻo fakalotoa ha niʻihi kehe ke nau moʻui ʻangatonu? (Vakai, T&F 121:41–44.) Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga fakamamahi pe ngaohikovia ʻoku fehangahangai mo e faleʻi ko ʻeni mei he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻa e faʻahinga founga ʻoku tau faʻa tuli ai ʻetau fānaú meia kitautolu? Ko e hā ʻe ala hoko kia kitautolu mo ʻetau fānaú kapau te tau tuli kinautolu ke nau mamaʻo?

  • Ko e hā ʻoku kovi lahi ange ai ke fakatonutonu ʻe ha mātuʻa ʻoku lolotonga ʻita, haʻane kiʻi tamasiʻi? Ko e hā ʻe ala fakahoko ʻe ha mātuʻa ʻi he taimi ʻe kamata ai ke ʻita ki heʻene fānaú?

  • Ko e hā e faʻahinga tōʻonga naʻe fai ʻe he Fakamoʻouí ki he fānau valevalé? (Vakai, Mātiu 19:13–15; 3 Nīfai 17:11–24.) Ko e hā ʻene fakatokanga kia kinautolu ʻoku nau ngaohikovia pe fakamamahiʻi ʻa e fānau valevalé? (Vakai, Mātiu 18:1–6.)

  • ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo puke mai ʻetau fānaú ke ofi mai kia kitautolu pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau “pukepuke ʻenau fānaú mo ʻofaʻí”?

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 283.

  2. Gospel Doctrine, 253–54.

  3. Gospel Doctrine, 276.

  4. Gospel Doctrine, 283–84; ne toki tānaki atu ʻa e fakapalakalafí

  5. Gospel Doctrine, 165.

  6. Gospel Doctrine, 352.

  7. In Conference Report, Apr. 1915, 6–7.

  8. Gospel Doctrine, 285.

  9. Gospel Doctrine, 281–82.

  10. Gospel Doctrine, 316–17.

  11. Gospel Doctrine, 316.

  12. Gospel Doctrine, 288.

ʻĪmisi
Christ with the Children

Ko Kalaisi mo e Fānaú, tā ʻe Harry Anderson. Naʻe ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fānau valevalé peá ne akoʻi “ko ia ia ʻe fakahalaʻi ha taha ʻiate kinautolu ʻoku siʻi ʻoku tui kiate aú, ʻe lelei ange kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻa e maka momosi ʻi hono kiá, pea lī ia ki he moaná” (Maʻake 9:42).