‘Inisititiuti
9 Hoko Mai e Moʻuí pe Maté


“Hoko Mai e Moʻuí pe Maté,” vahe 9 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 9: “Hoko Mai e Moʻuí pe Maté”

Vahe 9

ʻĪmisi
Kanali ʻEalií

Hoko Mai e Moʻuí pe Maté

ʻI he Sāpate hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe malanga ai ʻa ʻŌliva ki he fāmili Uitemaá mo honau ngaahi kaungāmeʻa ʻi Feietí. Naʻe hanga ʻe hanau tokolahi ʻo poupouʻi ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe teʻeki ai ke nau kau ki he siasí. Hili e lea ʻa ʻŌlivá, naʻe kole ange ha toko ono ke papitaiso kinautolu ʻi ha anovai ofi atu pē.1

ʻI he tokolahi ange e kakai ne kau ki he siasi foʻoú, naʻe fataki ai ʻe Siosefa e mafasia ʻo e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne pulusi e Tohi ʻa Molomoná mo fokotuʻu e siasi ʻo e ʻEikí, ka naʻe ʻikai fakataua e tohí pea meimei ko hono ngaahi kāinga pē mo e kaungāmeʻá ne nau fie papitaisó. Pea naʻe kei toe lahi e meʻa ke ako ʻe Siosefa ʻo fekauʻaki mo hēvani pea mo māmaní.

Ne faʻa omi e kakai ne kau ki he siasí ko e fekumi ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié mo ha ngaahi mana kehe ne nau lau ki ai ʻi he Fuakava Foʻoú.2 Ka naʻe talaʻofa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he kakai tuí ha meʻa lahi ange ne mahulu hake ʻi he ngaahi meʻa fakaofó mo e fakaʻilongá pē. Naʻe hanga ʻe Penisimani, ko ha palōfita mo ha tuʻi poto ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo akoʻi mai kapau ʻe fakavaivai ʻa e kakaí ki he Laumālie Māʻoniʻoní, te nau lava ʻo siʻaki honau natula faiangahalá ka nau hoko ko ha kakai anga māʻoniʻoni ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.3

Ko e tukupā leva kia Siosefá, ʻa e founga ko ia ke paotoloaki ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻá ne ʻilo mo ʻŌliva, naʻe pau ke na kalanga ʻaki e fakatomalá ki he kakai kotoa pē. Naʻe maau e ngoué ia ke ututaʻu, pea naʻe mahuʻinga lahi e foʻi laumālie kotoa pē ki he ʻOtuá. Ka ʻe lava fēfē ʻe ha ongo ʻaposetolo kei talavou—ko ha tangata faama mo ha faiako, ʻi hona taʻu uofulu tupú—ʻo paotoloaki ha ngāue maʻongoʻonga pehē?

Pea ʻe lava fēfē ha kiʻi siasi siʻisiʻi ʻi he tukuʻuta ʻo Niu ʻIoké, ke mavahe hake mei hono kamataʻanga masivesivá ʻo tupulaki ke ne fakafonu e foʻi māmaní?


Hili e ngaahi papitaiso ʻi Feietí, naʻe kamata leva e fononga maile ʻe teau ʻa Siosefa ke foki ki heʻene faama ʻi Hāmoní. Neongo ʻene femoʻuekina he siasi foʻoú, ka naʻe pau ke ne tō leva ʻene ngoué kapau naʻá ne fie maʻu ha ututaʻu lelei he faʻahitaʻu fakatōlaú. Naʻe ʻosi tōmui ʻene totongi e fāmá ki he tamai ʻa ʻEmá, pea kapau he ʻikai ola lelei ʻene ngoué, kuo pau ke ne kumi ha founga kehe ke totongi ʻaki hono moʻuá.

ʻI he foki ʻa Siosefa ki ʻapí, naʻá ne afe ai ʻi he faama ʻo Siosefa mo Poli Naití ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke. Kuo fuoloa pē hono poupouʻi ia ʻe he fāmili Naití, ka naʻe teʻeki ai ke nau kau ki he siasí. Naʻe loto pē ʻa Siosefa Naiti ia ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná, kimuʻa peá ne toki tali e tui foʻoú.4

Naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ʻi Kolesivili, ʻo malanga ki he fāmili Naití mo honau ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe faʻa talanoa e palōfitá mo Niueli Naiti, ko ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo Siosefa mo Polí, ʻo kau ki he ongoongoleleí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakaafeʻi ia ʻe Siosefa ke ne lotu ʻi ha fakataha, ka naʻe talaange ʻe Niueli ʻe laka ange ke ne lotu toko taha pē ʻi he vaoʻakaú.

ʻI he pongipongi hokó, naʻe ʻalu ai ʻa Niueli ki he vaoʻakaú ʻo feinga ke lotu. Naʻe nofoʻia ia ʻe ha ongo taʻefiemālie pea naʻe toe fakaʻau ke kovi ange heʻene kamata foki ki ʻapí. ʻI heʻene aʻu ki hono falé, naʻe fuʻu mālohi fau e ongó ko ia naʻá ne kole fakamamaʻu ai ki hono uaifi ko Selí, ke ʻalu ʻo ʻomi e palōfitá.

Naʻe fakatovave atu ʻa Siosefa kia Niueli ʻoku ʻi ai hono fāmilí mo e kaungāʻapí ʻo siofi loto manavasiʻi pē hono fofongá mo e ongo nima mo e vaʻe ʻo e talavoú heʻene piko faikehé. ʻI he mamata ʻa Niueli kia Siosefá, naʻá ne kaila ange, “Kapusi e tēvoló ki tuʻa!”

Kuo teʻeki fai feinga ʻa Siosefa ia kimuʻa ke valokiʻi e tēvoló pe fakamoʻui ha taha, ka naʻá ne ʻiloʻi kuo talaʻofa ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá e mālohi ke fai iá. Naʻá ne ngāue fakavavevave leva ʻo puke ʻa e nima ʻo Niuelí. Naʻá ne pehē ange, “ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, mavahe meiate ia.”

Ne tuʻu maʻu leva hono sinó he ʻosi pē lea ʻa Siosefá. Naʻe hoholo hifo ʻa Niueli ki he falikí, kuó ne ongosia ka naʻe ʻikai lavea, mo ne pehē ange kuó ne mamata ki he mavahe ʻa e tēvoló mei hono sinó.

Naʻe ofo e fāmili Naití mo honau kaungāʻapí he meʻa kuo fai ʻe Siosefá. Naʻe tokoni ʻa Siosefa ke nau hiki ʻa Niueli ki he mohengá peá ne talaange kiate kinautolu ko e fuofua mana ia ke fakahoko ʻi he siasí.

Naʻá ne fakamoʻoni “Naʻe fai ia ʻe he ʻOtuá pea ʻi he mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”5


ʻI ha maile ʻe laungeau mei ai ki he hihifó, naʻe ongoʻi ai ʻe ha tangata faama ko Paʻale Pālati, ʻa hono ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne mavahe mei hono ʻapí mo e fāmilí ke malanga ʻaki e ngaahi kikite mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie naʻá ne maʻu ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne fakatau atu ʻene fāmá ʻi ha totongi ne ʻikai maʻu ai haʻane tupu, peá ne falala ʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá ko ʻene luva ʻene meʻa kotoa pē maʻa Kalaisí.

Naʻá ne ʻave pē ha vala mo ha paʻanga feʻunga ki he fonongá, peá ne mavahe mo hono uaifi ko Fakafetaʻí, mei honau ʻapí ʻo fononga fakahahake ke ʻaʻahi ki ha fāmili kimuʻa pea ʻalu ʻo malangá. ʻI heʻena folau he kanalí, naʻe tafoki ʻa Paʻale kia Fakafetaʻi ʻo kole ange ke muʻomuʻa atu ia. Naʻá ne ongoʻi naʻe tataki ia ʻe he Laumālié ke ne hifo mei he vaká.

Naʻá ne palōmesi ange, “Te u vave atu pē. ʻOku ʻi ai ha ngāue ke u fai he vāhenga ko ʻení.”6

Naʻe hifo ʻa Paʻale ʻo ne lue lalo ʻi ha maile ʻe hongofulu ki he faʻahi fakaʻutá, ʻo ne aʻu ai ki ha ʻapi ʻo ha tīkoni ʻo e siasi Papitaisó, naʻá ne fakamatala ange ʻo kau ki ha tohi foʻou kuó ne maʻu. Naʻe pehē ʻe he tangatá ko ha lekooti fakakuongamuʻa ia, naʻe liliu mei ha ʻū lauʻi peleti koula ʻi he tokoni ʻa e kau ʻāngeló mo e ngaahi mata meʻa-hā-maí. Naʻe ʻikai ke ʻi he tīkoní e tohí, ka naʻá ne palōmesi te ne ʻoange ke sio ai ʻa Paʻale he ʻaho hono hokó.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe toe foki ai ʻa Paʻale ki he fale ʻo e tīkoní. Naʻá ne fakaava loto vēkeveke hake ʻa e tohí ʻo lau hono peesi talamuʻakí. Naʻá ne huke leva ki he takafi mui ʻo e tohí ʻo lau e ngaahi fakamatala ʻa ha kau fakamoʻoni ʻe niʻihi. Naʻe tohoakiʻi ia ʻe hono fakaleá pea kamata leva ke ne lau e tohí mei he kamataʻangá. Ne laulau houa mei ai mo e teʻeki ai pē lava ke tuku ʻene lautohí. Naʻe hoko e kaí mo e mohé ko ha fakamafasia. Naʻe ʻiate ia e Laumālie ʻo e ʻEikí pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni e tohí.7

Taimi siʻi mei ai, ne ʻalu ʻa Paʻale ki he kolo hoko mai ko Palemailá, ʻo ne fakapapauʻi pē te ne feʻiloaki mo e tokotaha liliu lea ʻo e tohí. Naʻe fakahinohino ange ʻe he kakai ʻi he koló ha faama ne tuʻu ʻi ha maile siʻi mei ai. ʻI he lue lalo ʻa Paʻale ki he feituʻu ko iá, naʻá ne sio atu ki ha tangata peá ne fehuʻi ange pe te ne maʻu nai ki fē ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe talaange ʻe he tangatá ʻoku nofo ʻa Siosefa ia ʻi Hāmoni, ʻi ha maile ʻe laungeau ki he fakatongá, ka naʻá ne fakafeʻiloaki ange ko Hailame Sāmita ia ko e tokoua ʻo e palōfitá.

Ne na talanoa he meimei pō kakato ko iá, pea fakamoʻoni ange ʻa Hailame ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná, ki hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻapoinimeni malanga ʻa Paʻale ke ʻalu ki ai, ko ia naʻe ʻoange ʻe Hailame ha tatau ʻo e tohí pea tuku ke ne ʻalu.

ʻI he faingamālie hoko ne fakaava hake ai ʻe Paʻale ʻa e tohí, naʻá ne fiefia heʻene ʻiloʻi ai kuo ʻaʻahi ʻa e ʻEiki toetuʻú ki he kakai ʻo ʻAmeliká he kuonga muʻá ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻEne ongoongoleleí. Naʻe fakatokangaʻi hake ʻe Paʻale, naʻe mahulu hake e mahuʻinga ʻa e pōpoaki ʻo e tohí, ʻi he makakoloa kotoa ʻo e māmaní.

ʻI he ʻosi ʻene malangá, naʻe toe foki ʻa Paʻale ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá. Naʻe talitali lelei ia ʻe Hailame mo fakaafeʻi ia ke ne ʻaʻahi ki he faama Uitemaá, ke ne fakataha ai mo e kāingalotu ʻo e Siasí, kuo tupu tokolahí.

Naʻe vēkeveke ʻa Paʻale ke ako lahi ange ko ia naʻá ne tali e fakaafé. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe papitaiso ia.8


ʻI he konga kimui ʻo Sune 1830, naʻe fononga ai ʻa ʻEma mo Siosefa mo ʻŌliva ki Kolesivili. Kuo mafola he feituʻú e talanoa ki he mana ne hoko he faʻahitaʻu failau ko iá, pea naʻe fakaʻamu e fāmili Naití mo ha niʻihi kehe ke nau kau ki he siasí.

Naʻe mateuteu foki mo ʻEma ke papitaiso ia. Hangē ko e fāmili Naití, naʻá ne tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea mo e uiuiʻi fakaepalōfita hono husepānití, ka kuo teʻeki ai ke ne kau ki he siasí.9

Hili ʻenau tūʻuta ʻi Kolesivilí, naʻe ngāue fakataha ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe ke ʻai ha kiʻi tānakiʻanga vai mei ha kiʻi vaitafe ofi mai, ke nau lava ʻo fai papitaiso ai he ʻaho hokó. Ka ʻi he hoko mai e pongipongí, ne nau ʻiloʻi ai kuo hanga ʻe ha taha ia ʻo holoki e kiʻi tānakiʻanga vaí he pō kimuʻá ke ʻoua naʻa lava ʻa e papitaisó.

Ne nau loto mamahi ʻo fakahoko pē ʻa e fakataha ʻo e ʻaho Sāpaté, pea malanga ʻa ʻŌliva ʻi he papitaisó mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hili e malangá, naʻe hanga ʻe ha faifekau fakalotofonua mo ha kāingalotu ʻo hono siasí, ʻo veuki e fakatahá mo feinga ke toho ʻo ʻave ha taha ʻo e kakai tuí.

Naʻe ʻosi angamaheni ʻaupito pē ʻa ʻEma ia mo e fakafepaki kia Siosefa mo ʻene pōpoakí. Naʻe ui ʻe ha niʻihi ʻa Siosefa ko e tangata kākā mo tukuakiʻi ʻokú ne feinga ke maʻu paʻanga mei hono kau muimuí. Naʻe taukaeʻi ʻe ha niʻihi e kakai tuí ʻo ui kinautolu ko e “Kau Māmongá.”10 Ne tailiili ʻa ʻEma naʻa hoko ha palopalema pea ne nau toe foki ki he kiʻi vaitafé he ʻaho hokó ke fakaleleiʻi e tānakiʻanga vaí. ʻI he loloto feʻunga pē ʻa e vaí, naʻe aʻa leva ʻa ʻŌliva ki he loto vaí ʻo ne papitaiso ʻa ʻEma, Siosefa mo Poli Naiti pea mo ha toko hongofulu kehe.

Lolotonga e papitaisó, naʻe tuʻu atu pē ha kau tangata mei he mamaʻó ʻi he matāfangá, ʻo fakaʻaluma ai ki he kau tuí. Naʻe feinga ʻa ʻEma mo e niʻihi kehé ke tukunoaʻi kinautolu, ka ʻi he foki e kulupú ki he faama ʻo e fāmili Naití naʻe muimui atu pē ʻa e kau tangatá, ʻo kaila fakamanamana atu ki he palōfitá. ʻI he ʻapi ʻo e fāmili Naití, naʻe loto ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke hilifakinima e kau fafine mo e kau tangata ne toki papitaisó, ka naʻe toe tokolahi e kau fakamoveuveu he tuʻa falé ʻo aʻu ki ha kau fakatanga longoaʻa ʻe toko nimangofulu.

ʻI he hohaʻa e kau tuí naʻa ʻohofi kinautolú, naʻa nau hola ai ki ha fale he kaungāʻapí, mo fakaʻamu ʻe fakaʻosi ai hono hilifakinima kinautolú ʻi he melino. Ka kimuʻa pea nau fakahoko e ngaahi ouaú, naʻe taki pōpula ai ʻe ha polisi ʻa Siosefa ʻo fakahū pilīsone ko e fakatupu moveuveu he koló, ʻi heʻene malangaʻi e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe fakahū ai ʻa Siosefa he pō ko iá, pea ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻe puke ia ʻe he kau fakatangá ʻo fai e meʻa ne nau fakamanamanaʻi ʻaki iá. Lolotonga iá ne kei talitali pē ʻa ʻEma he ʻapi hono tokouá, mo nau lotua pea mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi Kolesivilí ke tukuange lelei mai pē ʻa Siosefa.11


Naʻe hopoʻi ʻa Siosefa he fakamaauʻangá he ʻaho ʻe ua hoko maí pea tāmateʻi e tikité, ka naʻe toe taki pōpula ia ʻo hopoʻi pē ʻi he tukuakiʻi tatau. Naʻe tukuange ia hili e hopo hono uá pea naʻá ne foki mo ʻEma ki hona fāmá ʻi Hāmoni, kimuʻa pea fakamaʻu ia mo e Kāingalotu Kolesivilí ke nau hoko ko ha kau mēmipa ʻo e siasí.12

Naʻe toe feinga ʻa Siosefa ʻi hono ʻapí ke toe ngāue ʻi heʻene fāmá, ka naʻe fai ange ʻe he ʻEikí ha fakahā foʻou ki he founga ke fakaʻaongaʻi ki ai hono taimí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ke ke fai hoʻo ngāue kotoa pē ʻi Saione.” “He ʻikai te ke maʻu ha mālohi ʻi he ngaahi ngāue fakaemāmaní, he ʻoku ʻikai ko e ngāue ia kuo ui koe ki aí.” Naʻe talaange kia Siosefa ke tō ʻene ngoué pea ʻalu ke fakamaʻu e kāingalotu foʻou ʻi Niu ʻIoké.13

Naʻe ʻomi ʻe he fakahaá ni ha fakaʻaloʻalongaua lahi ʻi he moʻui ʻa ʻEmá. ʻE founga fēfē haʻana moʻui ʻo kapau ʻoku tukutaha pē tokanga ia ʻa Siosefá ki he Kāingalotú? Pea ko e hā ʻene meʻa ʻe fai lolotonga ʻene mavahe ʻo tokoni ki he siasí? Naʻe totonu koā ke nofo ʻi ʻapi pe naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke na ō? Pea kapau ko Hono finangaló ia, ko e hā leva hono fatongia ʻi he siasí?

ʻI hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e loto-holi ʻa ʻEma ki ha fakahinohinó, naʻá Ne folofola ange ʻi ha fakahā ʻo fakafou ʻia Siosefa. Naʻá ne fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea ui ia ko ha “fefine kuo fili.” Naʻá ne fakahinohinoʻi ia ke na ō mo Siosefa heʻene ngaahi fefonongaʻakí mo talaʻofa ange, “ʻE fakanofo koe ʻi hono nimá ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi folofolá, pea ke ekinaki ki he siasí.”

Naʻá ne fakanonga foki ʻene hohaʻa fekauʻaki mo ʻena meʻa fakapaʻangá. Naʻá Ne fakalotolahi ange, “ʻOku ʻikai ʻaonga ke ke manavahē, koeʻuhí he ʻe poupouʻi koe ʻe ho husepānití.”

Naʻe fakahinohinoʻi leva ia ʻe he ʻEikí ke ne filifili ha ngaahi himi toputapu maʻá e siasí. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó.”14

Hili pē hono maʻu e fakahaá, naʻe fononga ʻa Siosefa mo ʻEma ki Kolesivili, ʻa ia ne faifai pea hilifakinima ai ʻa ʻEma mo e Kāingalotú. ʻI hono maʻu ʻe he kau mēmipa foʻoú e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe nofoʻia e lokí ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻe fiefia mo fakafetaʻi e taha kotoa ki he ʻOtuá.15


ʻI he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe totongi ʻosi ai ʻe Siosefa mo ʻEma ʻena fāmá, ʻi ha tokoni ʻa hona ngaahi kaungāmeʻá, peá na hiki ki Feieti ke lava ʻo maʻu ha taimi lahi ange ʻo Siosefa ki he siasí.16 Ka ʻi he hili ʻena tūʻuta ki aí, naʻá na ʻiloʻi ai kuo feinga ʻa Hailame Peisi, ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú pea mo ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné, ke ne maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e siasí ʻo fakafou ʻi ha meʻa naʻá ne pehē ko ha foʻi maka kikite.17 Naʻe tokolahi ha Kāingalotu, kau ai ʻa ʻŌliva mo ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmili Uitemaá, ne nau tui ko e ngaahi fakahā ko iá mei he ʻOtuá.18

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ko ha faingataʻa ʻeni naʻá ne fekuki mo ia. Naʻe faʻifaʻitaki e ngaahi fakahā ʻa Hailamé ki he fakalea ʻo e folofolá. Ne nau lea ʻo kau ki hono fokotuʻu ʻo Saioné pea mo hono fokotuʻu ʻo e siasí, ka naʻe fepaki ia ʻi ha ngaahi taimi mo e Fuakava Foʻoú pea mo e ngaahi moʻoni kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻia Siosefá.

Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa e meʻa ke faí, naʻá ne ʻā ai ʻo lotu ʻi ha pō ʻe taha, ʻo tautapa ki ha fakahinohino. Kuó ne ʻosi aʻusia e fakafepakí ki muʻa, ka naʻe ʻikai hoko mai ia mei hono ngaahi kaungāmeʻá. Kapau naʻá ne fakafepakiʻi mālohi e ngaahi fakahā ʻa Hailamé, ʻe lava ke ne fakaʻitaʻi ai e niʻihi naʻe tui ki aí pe fakalotosiʻi ki he Kāingalotu faivelenga ne nau feinga ke maʻu ha fakahā ʻiate kinautolu peé.19 Ka ʻo kapau naʻe ʻikai ke ne valokiʻi e ngaahi fakahā loí, te nau ala fakakikihiʻi e mafai ʻo e folofola ʻa e ʻEikí, mo vaetuʻua e Kāingalotú.

Hili ha ngaahi houa lahi ʻo e taʻemamohé, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā naʻe fakataumuʻa mai kia ʻŌliva. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ʻE ʻikai ke fili ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi fakahā ʻi he siasi ko ʻení, tuku kehe pē ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita … he kuo pau ke fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo maau, pea ʻi he felototahaʻaki ʻi he siasí.” Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva ke ne akoʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kia Hailame.

Naʻe ui leva ʻi he fakahaá ʻa ʻŌliva ke ne fononga ʻi ha meimei maile ʻe tahaafe ki he tafaʻaki fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he kau ʻInitia Kulá, ʻa ia ko e toenga kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe langa ʻa e kolo ʻo Saioné ʻo ofi ki he kakaí ni, ko hono fakahoko ia e talaʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fokotuʻu ʻa e Selusalema Foʻoú ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká, kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Kalaisí. Naʻe ʻikai ke ne fakamahinoʻi e tuʻuʻanga totonu ʻo e koló, ka naʻá Ne talaʻofa ke tuku mai e fakamatala ko iá ʻamuiange.20

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ʻi he konifelenisi ʻa e siasí, naʻe fakasītuʻaʻi ai ʻe he Kāingalotú e ngaahi fakahā ʻa Hailamé pea nau hikinimaʻi ai ʻi he lototaha ko Siosefa pē ʻa e tokotaha ʻe lava ke maʻu fakahā maʻá e siasí.21

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Pita Uitemā ko e Siʻí, Sipa Pitasoni pea mo Paʻale Pālati ke nau ō fakataha mo ʻŌliva ʻo ngāue fakafaifekau ki he Hihifó.22 Lolotonga iá, naʻe kamata tuitui ʻe ʻEma mo e kau fafine kehé ha vala maʻá e kau faifekaú. Ne nau ngāue ʻi ha ngaahi houa lōloa, ʻo takai e filó pea lalanga pe niti e kulasí ke hoko ko ha vala, mo tuitui fakakongokonga e valá.23

Naʻe toki foki mai ʻa Paʻale mo Fakafetaʻi ki Feieti, hili ʻene vahevahe ange e ongoongoleleí ki ai mo ha kau mēmipa kehe ʻo hono fāmilí. ʻI heʻene mavahe ʻo fononga ki he Hihifó, naʻe hiki hono malí ʻo nofo mo Mele Uitemā, ʻa ia naʻá ne talitali fiefia ia ki hono ʻapí.

ʻI he fononga ʻa Paʻale ki Mīsulí, naʻá ne palani ke ʻalu mo ha kau faifekau kehe ki he siteiti ko ʻŌhaioó, naʻe nofo ai ʻene faifekau kimuʻa ko Sitenei Likitoní. Naʻe ʻamanaki ʻa Paʻale te nau tokanga ki heʻenau pōpoakí.24


ʻI he faʻahitaʻu māfana tatau pē ko iá, ʻi ha kolo ne ʻaho ʻe ua e fononga ki ai mei Feietí, naʻe feʻiloaki ai ʻa Lota Kulini mo e tokoua ʻo e palōfitá ko Samuela Sāmita, ʻi he hūʻanga ki hono falé. Naʻe ʻosi fetaulaki pē ʻa Lota mo Samuela kimuʻa, ʻo ne tukuange ai ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻapi ʻo Lotá. Naʻe kei fononga hono malí ko Sione, ʻo malanga ʻi ha siasi kehe, pea naʻá ne pehē ko ha tohi laulaunoa ia, ka naʻá ne ʻave pē ʻa e tohí heʻene fonongá ke ne tānaki e ngaahi hingoa ʻo ha taha pē ʻe mahuʻingaʻia ʻi hono pōpoakí.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Lota ʻa Samuela ke hū ange ki fale, mo ne talaange ʻoku teʻeki ai pē mahuʻingaʻia ha taha ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe talaange ʻe Lota, “Kuo pau ke ke ʻalu koe mo e tohí. ʻOku ʻikai fie fakatau ia ʻe Misa Kulini.”

Naʻe toʻo ʻe Samuela e Tohi ʻa Molomoná peá ne tafoki ke ʻalu, mo e talaange ʻe Lota kuó ne lau ia pea naʻá ne saiʻia ai. Naʻe tuʻu hifo ʻa Samuela. Naʻe talaange ʻe Samuela, “Te u ʻoatu maʻau e tohí ni,” mo ne fakafoki e tohí. “ʻOku hanga ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo taʻofi au ke ʻoua naʻá ku ʻave ia.”

Naʻe loʻimataʻia ʻa Lota ʻi hono toe fakafoki ange e tohí. Naʻe talaange ʻe Samuela, “Kole ki he ʻOtuá ke ne ʻoatu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngāué, pea te ke ongoʻi ha loto vela māfana ʻi ho fatafatá, ʻa ia ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”

ʻI he foki mai kimui ange ʻa e husepāniti ʻo Lotá ki honau ʻapí, naʻe fakamatala ange ʻe he fefiné ni e ʻaʻahi ange ʻa Samuelá. Naʻe tomuʻa momou ʻa Sione ke ne lotua e tohí, ka naʻe fakalotoʻi ia ʻe Lota ke ne falala ki he palōmesi ʻa Samuelá.

Naʻe talaange ʻe he fefiné, “ʻOku ou ʻilo he ʻikai ke lea loi. ʻOku ou ʻilo ko ha tangata lelei ia, kapau ʻoku ʻi ai ha taha pehē.”

Naʻe lotua ʻe Lota mo Sione ʻa e tohí peá na maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní. Ne na vahevahe leva ia ki hona fāmilí mo e kaungāʻapí, ʻo kau ai e kiʻi tuongaʻane ʻo Lota ko Pilikihami ʻIongí mo hono kaungāmeʻa ko Hiipa Kimipoló.25


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe fakafanongo lelei ai ʻa e tangata taʻu tolungofulu mā valu ko Sitenei Likitoní ki he fakamoʻoni ʻa Paʻale Pālati mo hono ngaahi hoa faifekau ʻe toko tolú, ʻo kau ki ha folofola foʻou, ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná. Ka naʻe ʻikai tokanga ki ai ʻa Sitenei ia. Kuo taʻu lahi ʻene enginaki ki he kakai ʻi he kolo ko Ketilani, ʻOhaioó, ke nau lau e Tohi Tapú pea ke nau foki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e siasi Fuakava Foʻoú. Naʻá ne talaange ki he kau faifekaú, kuo tataki maʻu pē ʻe he Tohi Tapú ʻa ʻene moʻuí, pea kuo feʻunga pē ia.26

Naʻe fakamanatu ange ʻe Paʻale kia Sitenei, “Naʻá ke ʻomi ʻa e moʻoní kiate au. ʻI heʻeku hoko ko ho kaungāmeʻá, ʻoku ou kole atu he taimí ni ke ke lau ʻeni maʻaku.”27

Naʻe vili kikihi ange pē ʻa Sitenei, “Kuo pau ke ʻoua naʻá ta fakakikihi ʻi he kaveinga ko iá. Ka te u lau hoʻo tohí mo sio pe ko e hā haʻane lau ʻe fai ki heʻeku tuí.”28

Naʻe kole ʻe Paʻale kia Sitenei pe ʻe lava ke nau malanga ki hono kāingalotú. Neongo naʻe momou ʻa Sitenei ki heʻenau pōpoakí, ka naʻá ne fakangofua pē kinautolu.

Hili e mavahe ʻa e kau faifekaú, naʻe lau ʻe Sitenei ha konga ʻo e tohí peá ne ʻilo ai naʻe ʻikai lava ke ne tukunoaʻi ia.29 ʻI he taimi naʻe malanga ai ʻa Paʻale mo ʻŌliva ki hono kāingalotú, naʻe ʻikai haʻane holi ke fakatokanga ki ha taha ʻo kau ki he tohí. ʻI heʻene tuʻu hake ke lea he fakaʻosinga e fakatahá, naʻá ne lau mei he Tohi Tapú.

ʻO ne pehē ai, “ʻAhiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, puke ke maʻu ʻa ia ʻoku leleí.”30

Ka naʻe teʻeki ai fakapapauʻi ʻe Sitenei pe ko e hā te ne faí. Kapau te ne tali e Tohi ʻa Molomoná, ʻe mole ʻene ngāue totongi ko e faifekaú. Naʻá ne maʻu ha kāingalotu lelei, pea naʻá ne maʻu ha moʻui fiemālie mo hono uaifi ko Fīpeé mo ʻena fānau ʻe toko onó. Naʻe ʻi ai ha kakai ʻi hono kāingalotú ne nau langa ha ʻapi moʻonautolu.31 Te ne lava nai ʻo kole ki hono fāmilí ke nau liʻaki e fiemālie kuo nau maʻú?

Naʻe lotu ʻa Sitenei kae ʻoua kuó ne ongoʻi ha nonga. Naʻá ne ʻilo naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai fakahā ia kiate au ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.”32

Naʻe vahevahe ange ʻe Sitenei kia Fīpē ʻa e ongo naʻá ne maʻú. Naʻá ne pehē ange, “ʻE hoku ʻofaʻanga, naʻá ke ʻosi muimui ʻiate au ʻi he masivá. ‘Okú ke loto nai ke fai e meʻa tatau?”

Naʻe tali ange hono uaifí, “Kuó u ʻosi lau e fakamolé. Ko hoku lotó ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e moʻui pe mate ʻe hoko maí.”33