2008
He ‘Ikai Ke Tau Tukulolo, He ‘Ikai Lava Ke Tau Tukulolo
Mē 2008


He ‘Ikai Ke Tau Tukulolo, He ‘Ikai Lava Ke Tau Tukulolo

Moʻui ʻaki ho ngaahi tuʻunga ʻulungāanga māʻolungá. Taukaveʻi ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí.

ʻĪmisi
Elder W. Craig Zwick

ʻOku ou kau fakataha mo kimoutolu ʻi hono poupouʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá ki Hono kakaí. ʻE Palesiteni Monisoni, ʻoku ou fakamālō atu ʻi he loto maʻa ʻokú ke maʻú.

ʻI he taimi naʻe tala ai ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e meʻa toputapu naʻe hoko kiate ia he vaoʻakaú, naʻe fakatangaʻi mo ngaohikovia ia. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he filí ʻa e manukí ke fakafepakiʻi ʻaki ia: “Ko ha tamasiʻi naʻe ʻikai ʻiloa au, naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu hongofulu mā faá mo e taʻu hongofulu mā nimá, … ka naʻe [hanga] ʻe ha kau tangata māʻolunga ʻo ngaohi ʻa e ʻatamai ʻo e kakaí ke nau fehuʻi kiate au mo fakatupu ha fuʻu fakatanga fakamamahi.”1

Naʻe tupulaki ʻa Siosefa ʻi he kātaki, anga fakamaʻumaʻu mo e tui, neongo e feʻohofaki mai ʻa e filí mei he feituʻu kotoa pē ʻo feinga mālohi ke taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá mo hono toe fakafoki mai ʻo e moʻoní. Hangē ko e lea ʻa Siosefá, “Kuo fakatahataha ʻa e kakai koví ke fakaʻauha ʻa e tonuhiá, … ka ʻoku mafola atu pē ʻa e Ongoongolelei nāunauʻiá ia ʻi hono kakató.2 He ʻikai ha nima ʻuli pe taʻemaʻa te ne lava ʻo taʻofi e laka ki muʻa ʻa e ngāué.”3

ʻOku aʻu pē ki he ʻahó ni, ʻa e kei ʻi ai ha kakai ʻoku nau maʻuhala ʻetau tokāteliné pea nau fakafepakiʻi e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga mo taʻeliliua ko ia ʻoku tau feinga ke moʻuiʻakí.

Naʻe ʻalu hoku kaumeʻa kei talavou ko ʻĪtení ki heʻene faʻeé ʻo fai ange ha fehuʻi mamafa. ʻOku hangē foki ʻa ʻĪteni ia ko ha toʻu tupu tokolahi, ʻo loto ke moʻui tauʻatāina mo ʻikai fakafalala pea ke takatakaiʻi ia ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa lelei. ʻOkú ne feinga foki ke fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. ʻOkú ne lototoʻa, ako mālohi peá ne ako fakaʻaho ʻa e folofolá. Hangē ko e kakai kei talavou kotoa pē, ʻoku fetaulaki ʻa ʻĪteni mo ha ngaahi ʻahiʻahi lahi. ʻOku hoko mai ia ʻi he ngaahi ʻapiakó, ʻi he ʻInitanetí, heleʻuhilá pea mo e mūsiká. ʻE lava ke ongona ia ʻi he leakoví mo e vala taʻetāú. ʻOku faʻa ʻai pē ʻa e meʻa ia ʻoku halá ke ʻasi ʻoku sai. ʻOku hoko foki ʻa e tailiilí ia mo e manavasiʻi naʻa ʻikai tali lelei kitá ko ha meʻa angamaheni he moʻui ʻa e toʻu tupú. ʻOku faʻa fakatupu lōmekina ʻaupito e mālohi fakatoʻú. Naʻe ongoʻi taulōfuʻu e ngaahi mālohi fakafepaki ko ʻení kia ʻĪteni.

Ko e fehuʻi ʻeni naʻá ne fai ki heʻene faʻeé: “Fineʻeiki, ʻoku fie maʻu nai ke tukuhifo ʻeku tuʻunga moʻuí ke u kei maʻu pē hoku ngaahi kaungāmeʻá?”

Ko ha fehuʻi loloto ia ke tau takitaha fakakaukau ki ai ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻOku tau tukuhifo nai ʻetau tuʻunga moʻuí ke feʻunga mo hotau kaungāʻapí? ʻOku tau liliu nai hotau ʻulungāanga mahuʻingá ke feʻunga mo e ngāueʻangá pe ke tau manakoa ai he ʻapiakó?

Naʻe tali fefeka ange ʻa e faʻē ʻofa ʻa ʻĪtení, “ ʻIkai.”

ʻOku ou toe fakaongo atu foki ʻa e tali ko iá, “ ʻĪteni, ʻoua naʻá ke fai ia. ʻOua naʻa teitei ngalo ʻiate koe ko ha foha koe ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. Moʻui ʻaki ho ngaahi tuʻunga ʻulungāanga māʻolungá. Taukaveʻi ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí. He ʻikai faingofua ia he taimi ʻe niʻihi pea mahalo pē te ke kiʻi tuʻu toko taha ʻi ha kiʻi taimi. Kumi hao kaungāmeʻa ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e moʻui angatonú mo e ʻulungāanga leleí, ʻalu ki ai pea fakahaaʻi hoʻo houngaʻia ʻi heʻenau ngaahi tā sīpingá. Mahalo pē te ke maʻu ha taha ʻoku ongoʻi tuēnoa tatau mo koe. Lotua ke maʻu e fakahinohino mo e maluʻi mei he ʻEikí. Te Ne poupouʻi koe. Te Ne hoko ko ho kaumeʻa mamae pea te ke ʻiloʻi ai ʻe hanga ʻe hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí, ʻo takiekina mai hao ngaahi kaungāmeʻa ke tokolahi, pea te nau maʻu ha lototoʻa ʻi hoʻo ʻulungāanga leleí.”

Naʻe akoʻi mai ʻe Nīfai ha tefitoʻi moʻoni faingofua mo mālohi ʻi heʻene fakamatalaʻi e misi ʻa ʻene tamaí ʻo fekauʻaki mo e ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻá ne fakamatalaʻi ha hala hangatonu mo lausiʻi naʻe fakatau ki ha fuʻu ʻakau pea mo ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā. Naʻe fonu ʻa e falé ni he kakai ne teunga fakaʻofoʻofa mo fungani. Ne nau maʻu kotoa pē ha loto manuki pea naʻa nau tuhutuhu mai ki he niʻihi ko ia ne nau kai ʻi he fua ʻo e ʻakaú. Ne nau feinga ke fakaheeʻi ʻa e kakaí mei he halá pea ke nau ʻalu ange ʻi he hala ki he falé. Naʻe hā ngali fiefia mai ʻa e kakai ko ia ʻi lotó. Ko ha ʻīmisi tuʻuloa ia ʻo e fakatauvelé mo e manukí. Ne pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Ko e kata manuki ʻa e māmaní, ko ha feinga pē ia ʻa e kakai tuēnoá ke fakalotolahiʻi kinautolú.”4

“Pea naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito ʻa e kakai naʻa nau hū ki he fale matamata kehe ko iá… . Naʻa nau tuhu mai ʻi he manuki kiate au mo kinautolu foki naʻe lolotonga kai ʻi he fuá; ka naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu5.

Ko e tefitoʻi moʻoni mālohi ʻena ʻa Nīfaí, naʻá ne ʻomi he fakaʻosinga ʻo e vēsí, ʻa ia ko e tali ia ki he mālohi fakatoʻú: “Ka naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu.”

Ne toki fakamamafaʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ko ʻení, ko ha tuʻunga moʻui mahino ia maʻatautolu kotoa. “Neongo ʻetau ngali kehekehe mo e niʻihi kehé, pea neongo hono fakasiʻia e ngaahi tuʻunga moʻuí pea ngali tokolahi mo e kakai ʻoku fakavaivai ki aí, ka he ʻikai ke tau fakavaivai, he ʻikai lava ke tau tukulolo ki ai.”6

ʻOku tau fakatokangaʻi nai ʻa e ʻahiʻahí, neongo ʻene fakapuli lelei maí?

ʻOku tau loto vēkeveke nai ke kau ki he feingatau taʻemanakoa ko iá?

Naʻe fakatokanga mahino mai ʻa Paula ke ʻoua naʻa tau hoko ko e “fakamālie ki he tangatá; ka [ke tau] taau mo e kau tamaioʻeiki ʻa [e ʻOtuá], ʻo fai ʻa [hono] finangaló mei he lotó.”7

Kuo hokosia ʻa e taimi kuo pau ke tau tuʻu mālohi ai pea ʻoua naʻa tukulolo. Kuo pau ke tau fakamālohia hotau tuʻunga fakalaumālié, fakafanongo ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá pea muimui ki heʻenau faleʻí.

Naʻe pehē ʻe Paula kia Tīmote: “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e manavasiʻí ka ko e mālohi mo e ʻofa mo e loto fakapotopoto. Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí.”8

ʻOku fie maʻu ha lototoʻa ke fai ʻaki e ngaahi fili ʻoku totonú, neongo kapau ʻoku kehe ʻa e fili ʻoku fai ʻe he niʻihi ʻoku tau feohí. ʻI heʻetau fai fakaʻaho e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí peá Ne tokoni ke tau fili ki he totonú lolotonga e taimi faingataʻá.

ʻOku ʻikai tali ʻe māmani ia ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻoku tau mahuʻingaʻia aí. Kuo pau ke tōkakano ʻi hotau lotó ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea akoʻi ia ʻi hotau ngaahi ʻapí, ka tau tuʻu fakamakatuʻu koeʻuhí ko kitautolu mo ʻetau fānaú.

Naʻe akoʻi mai ʻe he palōfita Nīfai ko ʻApinetaí ha lēsoni tuʻuloa te ne feau lelei e ngaahi faingataʻa ʻo e senituli 21, ʻa ia ʻoku hā ʻeni ʻi he tohi ʻa Mōsaiá.

Ko ha tangata lototoʻa moʻoni ʻa ʻApinetai pea naʻá ne taukaveʻi ʻa e moʻoní neongo naʻe ʻikai ke manakoa hono fai iá. Pea naʻá ne kalanga lototoʻa ki he kakaí ke nau fakatomala, neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakatuʻutāmaki ia ki heʻene moʻuí. ʻE lava ke mou sioloto atu ki he meʻa ne hoko kia ʻApinetaí, ʻa ia naʻe toki tautea ia ke ne maté. Naʻá ne maʻu ha faingamālie ke fakahaofi ʻene moʻuí ʻaki ʻene fakaʻikaiʻi ʻa ʻene tuí mo ʻene fakamoʻoní, mo tukuhifo ʻene tuʻunga moʻuí, ka naʻá ne lea taʻeilifia ʻo pehē, “ ʻOku ou pehē kiate koe, ʻE ʻikai te u fakafoki ʻa e ngaahi lea ʻa ia kuó u leaʻaki kiate koé ʻa ia ʻoku kau ki he kakaí ni, he ʻoku moʻoni ia.”9

Mahalo pē he ʻikai mole ʻetau moʻuí ʻi hono taukapoʻi ʻo e moʻoní ka te tau lava ʻo hangē ko ʻApinetaí ʻo tuʻu hangatonu mo fakamakatuʻu pea mo lototoʻa pea fakahaaʻi ʻi he loto tōnunga mo e ivi lahi, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamouí. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua Māfimafí. ʻOkú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

ʻI heʻetau muimui kiate Iá, te tau lava ai ʻo fai ha ngaahi feilaulau mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí: “Ko ia, ʻoua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa [kimoutolu], he kapau kuo langa ʻa [kimoutolu] ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna… . Sio pē kiate au, ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”10

Kuo pau ke tau maluʻi ʻa kitautolu. Ko e maluʻanga pau ko iá ʻoku maʻu pē ia he foʻi lea ʻe ua—Sīsū Kalaisi. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻo kau kiate Ia, ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni, pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:22.

  2. History of the Church, 2:22.

  3. History of the Church, 4:540.

  4. “Cleanse Us from All Unrighteousness,” Ensign, Feb. 1986, 19.

  5. 1 Nīfai 8:33.

  6. “Kuo Fokotuʻu ʻa e Tuʻunga ʻo e Moʻoní,” Liahona, Nōvema 2003, 26.

  7. ʻEfes 6:6.

  8. 2 Tīmote 1:7–8.

  9. Mōsaia 17:9.

  10. T&F 6:34, 36.\