2008
ʻI he Taimi, Meʻa mo e Feituʻu Kotoa pē
Mē 2008


ʻI he Taimi, Meʻa mo e Feituʻu Kotoa pē

ʻI hoʻomou tuʻu ko ia ko ha fakamoʻoní, ʻo talangofua mo vilitaki atu ki muʻa ʻi he “tui mālohi kia Kalaisi,” he ʻikai ʻaupito ke mou tuēnoa.

ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

Ko ha faingamālie lelei ʻeni ke tuʻu ʻi homou haʻohaʻongá ke fakamoʻoni ʻo kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne moʻui taʻe fakatatauá. Naʻá Ne hāʻele mai ki he māmaní ke fakahaaʻi kiate kitautolu ʻa e founga ke tau moʻui ʻaki ai e palani naʻe faʻu ʻi he langí—ʻa ia ko ha palani kapau te tau moʻuiʻaki, te tau fiefia ai. Naʻe hanga ʻe Heʻene sīpingá ʻo fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e hala ke toe foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. Kuo teʻeki ai ha taha ʻe moʻui kuó ne fakahaaʻi ha “tuʻu maʻu mo taʻeueʻia” pehē (Mōsaia 5:15). Naʻe ʻikai teitei tohoakiʻi ʻEne tokangá ʻe ha meʻa. Naʻá Ne tokanga taha pē ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí, pea naʻá Ne tauhi angatonu ki Hono misiona fakalangí. Ko e moʻoni ʻe lava ke tau pehē ʻo kau kiate Ia, naʻá Ne faitotonu ʻi he kuonga kotoa pē, meʻa kotoa pē pea mo e feituʻu kotoa pē (vakai, Mōsaia 18:9.)

ʻOku mou kau atu ki he palani fakaofo ko ia naʻe fakamatalaʻi atu ʻi he maama fakalaumālié. Talu mei hono tali ʻo e palaní mo hono teuaki hoʻo mou haʻu ki he māmaní. Naʻe ʻikai tupukoso hake pē hoʻomou ʻi heni he kuongá ni mo e feituʻú ni. Naʻe hanga ʻe hoʻomou “fuʻu tui lahi ʻaupitó mo e ngaahi ngāue leleí” (ʻAlamā 13:3) ʻo fakatoka e fakavaʻe ki he meʻa te mou lava ʻo fakahoko he taimi ní, ʻo kapau te mou faivelenga mo talangofua. Ko e ngaahi ʻofefine pelepelengesi kimoutolu ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga ke mou fai. Ke mou lava ʻo fakahoko ʻa homou misiona fakalangí mo moʻuiʻaki ʻa e palani ʻo e fiefiá, kuo pau ke mou tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ʻi he “taimi kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9).

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe ʻomi kiate au ha laʻitā ʻo ha fanga kiʻi fale ʻe tolu, ko e fale ʻe ua naʻe falala ki he fale fika tolu mo siʻisiʻi tahá. Naʻe pehē leva ʻe he fakamatala ʻo e laʻitaá: “ ʻOku fie maʻu ke ke mālohi he taimi ko ia ko koe tokotaha pē ʻoku kei tuʻú.” ʻOku fie maʻu ke mou mālohi. ʻI hoʻomou faivelenga mo anga māʻoniʻoní, ʻe tafoki atu e niʻihi kehé kiate koe ke maʻu ha poupou mo ha mālohi.

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe Hilamani ʻa e founga ʻe malava ai ʻení: “Pea ko ʻeni, … manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; … ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá, ʻe ʻikai ke nau hinga.” (Hilamani 5:12).

Kuo pau ke uho ʻaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻa e fakavaʻe hoʻomou tuí. ʻOku ʻuhinga hono maʻu ʻo e faʻahinga tui ko iá ke ke fakafalala mo falala kiate Ia neongo ʻoku ʻikai mahino kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi ia. ʻOkú ke ʻiloʻi foki ko e ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻafioʻi ho hingoá, fanongoa hoʻo ngaahi lotú pea te Ne tokoniʻi koe ke ke lavaʻi hoʻo misiona he māmaní.

ʻOku ʻi ai ha talavou ʻoku ou ʻiloʻi lelei naʻe fili ke hoko ko e palesiteni ʻo e fānau akó ʻi ha ʻunivēsiti lahi. Naʻe ʻoatu ia ʻe he ʻunivēsití ki ha seminā naʻe fakataha mai ai e kau taki ʻo e fānau akó mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki Sikākou ʻi ʻIlinoisi, ke fakataukeiʻi mo akoʻi kinautolu. Ne nau tomuʻa kau atu ki ha fanga kiʻi vaʻinga ʻi tuʻa ʻi he ʻapiakó ke nau fefakamaheniʻaki ai. Naʻe ʻoatu ki he fānau akó ha ngaahi kaveinga lalahi ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní pea fakahā ange ke nau takitaha taukaveʻi hano tafaʻaki. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ke nau lele ki ha ngaahi fuʻu ʻuluʻakau ʻi ha feituʻu musieʻia naʻe fakaʻilongaʻi “tui mālohi ki ai,” “tui fakakonga pē ki ai,” “taʻe tui ʻaupito ki ai” pe “ ʻikai pē fuʻu tui ki ai,” ke fakahaaʻi ʻaki pe ʻoku nau tui ki he kaveinga ko ia ʻe ʻoangé.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e kiʻi vaʻingá ni, naʻe fehuʻi ange ʻe he takí, “ ʻOkú ke tui ki he feohi fakasekisuale ki muʻa he malí?” Naʻe ʻikai toe momou ʻa e talavoú ka ne lele ki he fuʻu ʻakau ko ia naʻe fakaʻilongaʻi “ ʻikai ʻaupito tui ki aí.” Naʻá ne ofo moʻoni he ko ia tokotaha pē naʻe ʻi aí! Naʻe kakata e toenga kotoa ʻo e fānaú pea nau tuhu ange ki ai mo pehē ange, “ ʻE Sesi, meʻa fakaoli moʻoni ko koe. ʻOku mau ʻiloʻi kotoa ʻoku ʻikai ko hoʻo fakamātoato.” ʻI he mōmeniti ko iá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Sesi ʻa e meʻa kuo pau ke ne faí ko ia naʻá ne fakahaaʻi leʻo lahi ange—“ ʻOku ʻikai ko ʻeku fakaoli. Ka ko ʻeku fakamātoato!” Naʻe ʻi ai ha fakalōngomate pea movete leva ʻa e kulupú, kae tuʻu tokotaha pē ʻa Sesi he fuʻu ʻakaú. Naʻá ne ongoʻi tuēnoa—ʻio mo ngalikehe. Ka naʻe ʻikai ko ha tokotaha ngalikehe ia. Naʻá ne moʻoni. Pea naʻe ʻikai ke ne tuēnoa. ʻI he lolotonga ʻo e uiké, naʻe tokolahi ha kau taki ʻo e fānau akó ne nau omi fakatāutaha pē kiate ia ʻo fakahā ange pehē ange mai ne nau ʻiloʻi he ngaahi taʻu ki muʻá ʻa e meʻa ko ia naʻá ne ʻiloʻí. Naʻe toki pehē ʻe Sesi kimui ange, “Naʻe faingofua pē iá he naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ngata pē heʻeku fakafofongaʻi e ʻunivēsití ka ne u fakafofongaʻi foki hoku fāmilí, Siasí mo hoku Fakamoʻuí.”

Naʻe hanga ʻe he fakamoʻoni ʻa Sesi ko Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ʻo fokotuʻu maʻu mo fakavaveʻi e tali ʻa Sesí. ʻE lava ke mou maʻu ʻa e lototoʻa tatau pē ʻi hoʻomou fekumi ki he ngaahi talí ʻi hoʻomou folofolá mo talangofua ki he ngaahi fekaú. ʻI hoʻomou fekumi fakamātoato ko ia ke maʻu ha fakamoʻoní, ʻe hanga ʻe he ʻilo ʻe ʻoatu kiate kimoutolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo faitokonia kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻá, ngaahi fehuʻi te mou maʻú pea pehē ki hoʻomou moʻuiʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui mahuʻingá. Pea ʻe faingofua kiate kimoutolu foki ke mou tukupā ke tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue ʻi he taimi kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

ʻOku ʻuhinga ʻa e tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaué ke talangofua. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻokú ke ʻi he māmaní ai, ke vakaiʻi pe te ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí pea “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEikí” (ʻĒplahame 3:25). ʻI he taimi ʻokú ke fakafoʻou ai hoʻo ngaahi fuakavá he uike takitaha ʻaki hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻokú ke fuakava ai te ke manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku hanga ʻe he meʻaʻofa pelepelengesi ʻo ho sinó ʻo ʻai ke ke malava ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí mo ke ngāueʻi hoʻo tuí mo e talangofuá. Kuó ke fakatokangaʻi nai ko e ngaahi ʻohofi kotoa pē ʻa Sētané ʻoku fakataumuʻa ia ki ho sinó? Ko e ponokālafí, teunga taʻetāú, tā-tataú, angaʻulí, fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú mo hono maʻunimā kita ʻe ha faʻahinga meʻá, ko e ngaahi feinga kotoa pē ia ʻokú ne fai ke maʻuʻaki ʻa e meʻaʻofa pelepelengesi ko ʻení. Ko ha meʻaʻofa ʻeni naʻe fakasītuʻaʻi meia Sētane. ʻOku hanga ʻe he talangofua ki he ngaahi fekaú mo e ngaahi tuʻunga moʻui mahuʻingá ʻo ʻai ke ke lava ʻo tuʻumaʻu mo taʻe- faʻa-ngaue ʻi hono maluʻi e ongo meʻaʻofa pelepelengesi ko ia ko hoʻo tauʻatāina ke filí pea mo ho sinó.

ʻOku toe ʻuhinga foki ʻa hoʻo tuʻumaʻu mo taʻe-faʻa-ngaué ke ke laka atu ai pē ki muʻa ʻi he “tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31:20). ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u maʻu faingamālie ai ke lele ʻi he Malafoni Positoní. Ne u fakamālohisino lahi pea ne u ongoʻi ne u mateuteu, ka ʻi he aʻu ko ia ki he maile hono 20, naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi foʻi tahake ai. Naʻe ui ʻe he kakai ʻo e feituʻu ko iá e foʻi tahake lōloa mo māsila ko iá ko e Moʻunga Kafo ʻo e Lotó. ʻI heʻeku aʻu ki he tumuʻakí, ne ʻosi moʻoni hoku iví. Naʻe lōloa ʻa e foʻi haké pea koeʻuhí ko ʻeku toki kamakamatá, ne u fai ai ha meʻa he ʻikai ʻaupito fai ia ʻe ha tokotaha taukei he lelé—naʻe kamata ke u fakakaukau lotosiʻi. Naʻe toe māmālie ange heni ʻeku lelé ko ia ne u feinga ke u fakakaukau fiefia mo fakakaukauloto atu ki he ngataʻanga ʻo e lelé. Ka ʻi heʻeku fai ʻení, ne u kamata fakatokangaʻi hake kuó u ʻi ha kolo lahi pea naʻe lauiafe ʻa e kakai naʻe tuʻu he veʻe halanga ʻo e lelé pea naʻe ʻikai foki ke u alea mo hoku husepānití ke ma fetaulaki he ʻosi ʻa e lelé. Ne u ongoʻi tuēnoa mo foʻi pea naʻe kamata ke u tangi. Naʻá ku tui ha falani lanu kulokula naʻe tohiʻi mata lalahi ʻi muʻa ʻa e foʻi lea ko e “ ʻIutā.” ʻI he vakai mai ʻa e matangá ki heʻeku tangí naʻa nau kaila mai—“Lele, ʻIutā.” “ ʻOua te ke tangi ʻIutā.” “ ʻOkú ke mei aʻu ʻIutā.” Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai pehē pea naʻá ku ʻosi foʻi. Naʻá ku ʻiloʻi foki kapau te u tuʻu peá u mavahe mei he lová, te u kei foʻi pē.

ʻOku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu kuó ne ongoʻi ha taimi ʻo hangē ʻokú ne lele hake ʻi he Moʻunga Kafo ʻo e Lotó pea neongo ʻoku ʻi ai ha kakai he veʻe hala ʻoku fai ai e lová, ka ʻokú ke kei ongoʻi tuēnoa pē? Ko e ongo ia ne u maʻú. Ko ia ne u fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe mei fai ʻe ha taha ʻo kimoutolu—-naʻe kamata ke u lotu pē ʻi he halanga ʻo e lová. Ne u fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻoku ou tuēnoa pea naʻá ku ʻi ha tafungofunga. Ne u fakahā kiate ia naʻá ku lotosiʻi peá u ongoʻi manavasiʻi mo foʻi. Ne u kole ha tokoni mo ha ivi ke u tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue ʻo fakaʻosi ʻa e lová. ʻI he hokohoko atu ʻeku lelé, naʻe ongo mai ki hoku ʻatamaí e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení:

[ʻOua ʻe ilifia he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua ʻe lotofoʻi,

He ko au ko e ʻOtuá pea te u tokoniʻi koe.

Te u fakamālohia, tokoniʻi mo fokotuʻu maʻu koe,

Pea pukepuke koe ʻe hoku nima angatonu mo fakalevelevá]

(“ ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻungá,” Ngaahi Himí, fika 37)

Naʻe hanga ʻe he tali fakafiemālie ko ia ki heʻeku lotú ʻo ʻomi kiate au ha ivi ke hoko atu kae ʻoua kuó u aʻu ki he tepí. Pea neongo ʻeku ongoʻi manavasiʻí, ka naʻe ʻi ai foki hoku husepānití pea naʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻe mahulu ange he malafoní pē ʻa e meʻa ne u aʻusia he ʻaho ko iá. Ne u ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga. ʻUluakí, ʻoua naʻá ke tui ha falani lahi ʻoku tohiʻi ai ʻa e foʻi lea ʻIutaá. Uá, ne u ongoʻi neongo pe ko e hā hono lahi ʻo hoʻo ongoʻi mateuteú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi tahake ʻi he halá. Ne u ongoʻi ʻoku mahuʻinga foki ke ʻi ai mo ha kakai he halá ke nau fakalotolahiʻi mo poupouʻi koe. Ne u toe ako foki he ʻaho ko iá ʻoku ʻikai ʻaupito ha taimi te tau tuēnoa ai. Ko e meʻa pē ke ke fai ke aʻu ai ki he Tamai Hēvaní ko haʻo lotu, peá ke fanafana ʻo kolea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakamoʻoni atu, ʻi hoʻomou tuʻu ko ia ko ha fakamoʻoní, ʻo talangofua mo vilitaki atu ki muʻa ʻi he “tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31:20), he ʻikai ʻaupito ke mou tuēnoa. ʻE lava ke mou fakafalala ki he mālohi fai-fakahaofi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻe tokoni haʻatau langa ʻi he fakavaʻe fefeka ko ʻení ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá—ʻo tuʻumaʻu mo taʻe-faʻa-ngaue “ ʻi he taimi kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.