2008
Tuʻu ko ha Fakamoʻoni
Mē 2008


Tuʻu ko ha Fakamoʻoni

ʻE lava … [ke mou] tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki hono fakatupulaki ha laumālie ʻo e tuí, ʻofá, melinó, mo e fakamoʻoní ʻi homou ngaahi ʻapí ʻi he taimí ni.

ʻĪmisi
Susan W. Tanner

ʻI heʻeku tuʻu he tuʻunga malanga ko ʻení, ʻoku ou sio loto atu ki he ngaahi fofonga ʻo e kau finemui ʻi he tapa kotoa pē ʻo māmaní. ʻOku ou ʻofa atu! Kae tautautefito ki heʻeku palōmesi fakataha mo kimoutolu ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”1 ʻE anga fēfē haʻatau fakahoko ʻení? ʻOku ou lotua ʻe tataki mo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié kiate kitautolu takitaha, ha founga te tau lava ai ʻo tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.

Naʻe ako ʻema fānaú, lolotonga ʻenau ngāue fakafaifekaú, ko e taimi ʻoku nau tuʻu ai ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumāie Māʻoniʻoní ʻa e fakamoʻoni ko ia. Naʻe ʻi ai ha tokotaha fiefanongo ʻa homa ʻōfefiné ko Sīlei. Neongo ʻa hono faingataʻá, naʻe talangofua ʻa e finemuí ni ki he ngaahi fekau naʻe foʻou kiate iá. Naʻá ne kei ako pea naʻá ne faingataʻaʻia fakapaʻanga, ka naʻá ne kamata totongi ʻene vahehongofulú ʻi he taimi naʻá ne ako ai ki he fono ko iá. Naʻe fie maʻu ʻe heʻene ngāueʻangá ke ne ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté, ka naʻá ne maʻu e loto-toʻa ke kole ki hono pulé ke fetongi ʻene houa ngāué ki ha ʻaho ʻe taha, kae lava ke ne ʻalu ki he houalotu sākalamēnití.

Neongo ʻene ngāue mālohí, ka naʻe teʻeki pē ke maʻu ʻe Sīlei ia ha fakamoʻoni mālohi ki he Tohi ʻa Molomona. Naʻe ʻiloʻi ʻe homa ʻōfefiné mo hono hoá naʻe fie maʻu ke fakamoʻoni ʻa e Laumālié ki he moʻoní, ko ia ai, naʻá na teuteu ha lēsoni fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻena fakahoko ʻení, naʻe hangē pē ʻoku ʻikai ongo tonú. ʻI he taimi naʻá na lotu aí, naʻá na ongoʻi ke na ngāueʻaki ha founga ʻe taha, ʻa ia ko e fakahoko ha lēsoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisi.

ʻI he taimi naʻe tā ai e lēsoní kia Sīleí, naʻe akoʻi ia ʻe he ongo faifekaú ʻo kau kia Sīsū Kalaisi. Naʻe tō ha loʻimata mei hono fofongá. Naʻá ne toutou fehuʻi ange, “Ko e hā e meʻa ko ʻeni ʻoku ou ongoʻí?” Naʻá na fakamoʻoni leva kiate ia ko e Laumālié ia. Naʻe fakahoko e meʻa ko ia naʻá na fie maʻu ke hokó. ʻI he taimi ko iá naʻe toki manatuʻi ʻe homa ʻofefiné ko e taha ʻo e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ʻene hoko ko ha fakamoʻoni kia Kalaisi. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko e Fakafiemālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní … te ne fakamoʻoniʻi au.”2 Naʻe fakatokangaʻi ʻe homa ʻōfefiné ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe toe fakapapauʻi mai ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻi “[heʻetau] lea ʻia Kalaisi, fiefia ʻia Kalaisi, malangaʻaki ʻa Kalaisi” pea sio kiate Ia ko e tupuʻanga ʻo hono “fakamolemoleʻi ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá.”3

Naʻe hanga ʻe he Tuʻi angatonu ko Penismaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakatahatahaʻi mai ʻa hono kakaí ki he temipalé ke ne fakataufolofola kiate kinautolu mo ne malanga ʻo kau kia Kalaisi. Naʻá ne akoʻi hono kakaí ʻo fekauʻaki mo e ʻaloʻofá, mālohí, potó, kātakí, kae tautautefito ki he Fakalelei ʻa e ʻEikí. ʻI heʻene tuʻu ko ha fakamoʻoní, naʻe fakamoʻoniʻi ange ai ʻe he Laumālié ko e Kalaisí ʻa Sīsū ko e Fakamoʻuí Ia, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Sīleí. Naʻe ekinaki leva e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ke nau tuʻu maʻu ʻi heʻenau tuí kia Kalaisí. Pea naʻe kaila kotoa e kakaí:

“ ʻOku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú … koeʻuhi ko e Laumālie ʻo e ʻEikí … ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē… .

“Pea ʻoku mau loto-fiemālie ke fai ha fuakava mo homau ʻOtuá, pea talangofua ki heʻene ngaahi fekaú ʻi he meʻa kotoa pē.”4

Naʻe fai ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ha fuakava ke talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, ʻo hangē ko ia kuo tau faí.

ʻI hoʻomou tauhi ʻa e fuakava ko iá, te mou hoko ai ko ha fakamoʻoni ki hoʻomou ngaahi kaungāmeʻá. Kimuí ni mai, naʻe maʻu ʻe heʻeku fānaú mo honau ngaahi hoá ha faingamālie ke fakamanamanatu e taimi ʻo ʻenau tupu haké mo ʻenau tuʻu he totonú ʻi he taimi naʻe fakaʻaiʻai ai kinautolu ʻe honau ngaahi kaungāmeʻá ke nau faihalá. Naʻe ʻi ai ha toko taha naʻe ʻikai te ne kau atu ki ha feʻauhi fakakaekae naʻe fai ʻi ha ʻaho Sāpate; naʻe ʻi ai ha taha kehe naʻá ne fakahā ki heʻene pule ngāué ʻe ʻikai lava ke ne ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne fakaʻehiʻehi mei ha mata faiva ponokalafi ʻi he ʻapi ʻo hano kaungāmeʻa ʻi heʻene kei taʻu 11; naʻe ʻi ai ha toe taha kehe naʻá ne fili ke ʻoua te ne sio mo hono kaungāmeʻá ʻi ha ngaahi makasini ponokalafi. Hili iá naʻe fakasītuʻaʻi kinaua ʻe hona ngaahi kaumeʻá ʻi ha vahaʻa taimi. Naʻe ʻi ai ha taʻahine ʻe taha naʻe ʻikai te ne tali ʻa e ngaahi lea kovi mo taʻefeʻunga ʻi hono ngāueʻangá. Naʻe ʻi ai ha toko taha naʻe ʻikai ke ne tali e kava mālohi naʻe kaihaʻasi ʻe hano kaungāmeʻa mei he kōpate malu ʻo ʻene ongo mātuʻá. Ko e toko taha, ʻa ia ko e mēmipa siasi pē ia ʻi heʻene kalasí, naʻá ne tuʻu hake ke fakahoko haʻane fakamatala ʻi he kalasi Lea Fakapilitāniá peá ne iku tali fehuʻi ai ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuo hokohoko atu e fanafanau ʻa ʻema fānau kuo malí, neongo hono fakaangaʻi ʻe he māmaní.

ʻI he ngaahi mōmeniti ko ʻení ne nau mei ongoʻi tuēnoa; ka ʻi heʻenau tuʻu ko e kau fakamoʻoní, naʻa nau ongoʻi e takaua mo e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu mei he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Kuó Ne talaʻofa mai kiate kitautolu, “ ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtuá te u fakamālohi koe; ʻio, te u tokoniʻi koe; ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú.”5

Ko e moʻoni naʻe poupouʻi hake ʻeku fānaú ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi Ia ʻaki ʻenau tuʻu maʻu ʻi hono tauhi ʻo ʻEne ngaahi fekaú. Kuo tāpuekina mo fakamālohia au ʻe heʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻangá.

ʻI hoʻomou hoko ko ha fakamoʻoni ʻi homou ngaahi ʻapí, te mou fakamālohia ai homou fāmilí. ʻI he taimi lahi ʻoku tau faʻa pehē ko e kupuʻi lea ʻi he kaveinga ʻo e Kau Finemuí ʻoku pehē, “ki hono fakamālohia ʻo e ʻapí mo e fāmilí,”6 ʻoku ʻuhinga pē ia ki he ngaahi fatongia ʻo e kau finemuí ʻi he kahaʻú ʻi heʻenau hoko ko ha ngaahi uaifi mo e faʻeé, ka ʻoku toe ʻuhinga pē ia ki honau ngaahi fatongia ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi ʻōfefine mo e tuofāfine ʻi honau ngaahi ʻapí ʻi he lolotongá ni.

Naʻe tokoni ʻa ʻeku faʻeé ki hono fakamālohia hono ʻapí mo e fāmilí ʻi heʻene kei ʻi he toʻu tupú. Ko e lahi ia ʻi he fānau ʻo ha fāmili māmālohi, ka naʻe fāʻeleʻi ia mo e meʻafoaki ʻo e tuí. Naʻá ne ʻalu toko taha pē ki he Palaimelí mo e Mutualé. Naʻá ne feʻunga ke mali ʻi he temipalé kimuʻa pea toki lava ʻene ongo mātuʻá ʻo hū ki aí. Naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e angatonú, ko ha fakamoʻoni taʻeueʻia naʻe tokoni ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá ki hono fakamālohia ʻene ongo mātuʻá, ngaahi tokouá mo e ngaahi tuongaʻané. ʻE lava foki mo kimoutolu kau finemui ʻo tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki haʻamou fakatupulaki ha laumālie ʻo e tuí, ʻofá, melinó, mo e fakamoʻoní ʻi homou ngaahi ʻapí ʻi he taimí ni, ʻo teuteuʻi ai kimoutolu ke mou fai ʻa e meʻa tatau pē ʻi he taimi te mou fokotuʻu ai homou ngaahi ʻapí ʻi he kahaʻú. Ko e fua au ʻo ha finemui angatonu naʻá ne “tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue, pea fonu maʻu pē ʻi he ngaahi ngāue leleí.”7

ʻOku tau fakamoʻoni foki kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau fiefia ʻiate Iá. ʻI he ako ʻo toe lahi ange ʻa e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, naʻa nau pehē, “[Ko e] ngaahi meʻa kuo folofola ʻaki ʻe homau tuʻí kiate kimautolú kuo tupu ai ʻemau maʻu ʻa e fuʻu ʻilo lahi ko ʻení, ʻa ia ʻoku mau fiefia ai ʻi he fuʻu fiefia lahi fau.”8 ʻI he taimi ʻoku tau fiefia ai ʻi he Fakamoʻuí, ʻoku tau manatuʻi Ia mo ʻEne ngaahi tāpuaki lahi kiate kitautolú. ʻOku tau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻi heʻetau fakahā ʻa e loto-houngaʻiá mo ʻoatu ʻa e fiefiá. Hangē ko e hiva ko ia ʻa e kau finemuí ʻi he kamataʻanga ʻo e fakataha ko ʻení, “[ʻIkai kuó ke vakai ki hono ʻoatu hoʻo ngaahi fie maʻú ʻi he meʻa kuó ne fakanofó?]”9

Naʻá ku toki ʻiló ni ha ongo finemui loto-toʻa naʻá na tuʻu ko ha ongo fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻena moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú mo vahevahe atu e fiefia ʻo e ongoongoleleí. Ko e talanoa ʻeni naʻe fai mai ʻe ha faifekau fefine matuʻotuʻa ʻi he MTC.

Naʻá ne pehē ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa atú lolotonga ʻene ʻi ʻapi ʻo haiané, mamata ʻi he televīsoné, mo mama ha foʻi tapaká, naʻe ʻi ai ha tukituki ʻi he matapaá. ʻI heʻene toʻo e matapaá naʻe tuʻu mai ai ha ongo tangata sote hina mo hēkesi, pea naʻe fakafeʻiloaki ange ha taha ʻiate kinaua ko ʻene pīsopé ia. Naʻe pehē ʻe he pīsopé lolotonga ʻene lotú, naʻá ne ongoʻi ke fakaafeʻi e fefiné ni ke ne faiako ʻi he Kau Finemuí. Naʻe fakahā ange ʻe he fefiné naʻe papi ia ʻi hono taʻu 10, ka naʻe ʻikai pē te ne mālohi. Naʻe kei vilitaki atu pē ʻa e pīsopé ʻo ʻoange ʻa e tohi lēsoní mo fakahinohino ange ʻa e feituʻu fakatahaʻanga ʻi he pō Pulelulú. Naʻá ne fakamamafaʻi ange, “ ʻOku ʻikai te u lava ʻo akoʻi ʻa e kau taʻu hongofulu mā onó; ʻoku ou māmālohi, pea ʻoku ou ifi.” Naʻe pehē mai ʻe he pīsopé, “He ʻikai te ke toe māmālohi koe, pea mei he ʻahó ni ki he ʻaho Pulelulú ʻe tuku hoʻo ifí.” Naʻá ne ʻalu leva.

Naʻe pehē ʻe he fefiné, “ ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku kaila ʻi heʻeku ʻitá, ka naʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻa ʻeku ongoʻi fielau ʻa e tohi lēsoní. Ko hono moʻoní naʻá ku fuʻu fieʻilo, ʻo u lau e tohí kotoa, peá u maʻuloto ʻa e foʻi lea kotoa pē ʻo e lēsoni ko iá.

“ ʻI he ʻaho Pulelulú naʻe ʻikai pē te u palani ke u ʻalu, ka naʻe faifai pē peá u fakaʻuli ki he ʻapisiasí, ʻi he loto manavahē fau. Naʻe teʻeki ai ke u ilifia pehē ki muʻa. Naʻá ku tupu hake ʻi he ngaahi feituʻu masiva ʻaupitó, nofo pilīsone tuʻo taha, peá u fakahaofi ʻa ʻeku tamaí mei he ‘pilīsone maʻá e niʻihi huʻakavaʻiá.’ Fakafokifā pē kuo fakafeʻiloaki au ʻi he Mutualé ko e ʻetivaisa foʻou ʻa e Loumailé. Naʻá ku tangutu ʻi muʻa ʻi ha ongo Loumaile ʻo fakahoko ange ʻa e lēsoní ʻi he foʻi lea ki he foʻi lea, ʻo aʻu ai pē ki he ngaahi konga naʻe pehē, ‘Fehuʻi angē kiate kinautolu …’ Naʻá ku foki ʻi he hili pē ʻa e lēsoní peá u tangi tuʻu atu pē ki hoku ʻapí.

“Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻe toe ʻi ai ha tukituki ʻi he matapaá, peá u fakakaukau, ‘Sai. Ko e pīsopé ʻeni ke fakafoki ʻene tohi lēsoní.’ Naʻá ku toʻo e matapaá pea naʻe tuʻu mai ai ʻa e ongo Loumaile fakaʻofoʻofa ko ia he Mutualé, toʻo matalaʻiʻakau e taha, pea toʻo pisikete leva e toko taha. Naʻá na fakaafeʻi au ke mau ō ki he lotú ʻi he ʻaho Sāpaté, pea ne mau ʻalu. Naʻá ku saiʻia ʻi he ongo tamaiki ko ʻení. Naʻá na kamata akoʻi au ki he Siasí, uootí, mo e kalasí. Naʻá na akoʻi au ke u tuitui, lau folofola, mo malimali.

“Naʻe kamata leva ke mau akoʻi e tamaiki fefine naʻe ʻikai maʻu kalasí. Ne mau akoʻi kinautolu ʻi he potu kotoa pē ne mau fetaulaki aí—ʻi he ngaahi meʻalelé, fale vaʻingá, mo e fakafaletoló. Hili pē ha māhina ʻe ono kuo foki mai e toko 14, pea ʻi he taʻu ʻe tahá kuo mālohi e toko 16 ko ia ʻi he tohi taliuí. Ne mau kakata mo tangi fakataha. Ne mau ako ke lotu, ako ʻa e ongoongoleleí, mo tokoniʻi e niʻihi kehé.”10

Naʻe tuʻu e ongo finemui loto-toʻa ko ʻení ko ha fakamoʻoni ki he leleí, moʻoní, angatonú, angaleleí pea mo e fiefia ʻo e ongoongoleleí.

ʻI hono ui pea vaheʻi au ke u hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, naʻe tāpuakiʻi au ke fakamālohia ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hoku fatongiá. Kuo takatakaiʻi au ʻe ha kau fefine loto-toʻa: ʻa hoku ongo tokoní mo e poaté, kau palesitenisī ʻo e ngaahi houalotu kehé, mo e niʻihi fakaʻeiʻeiki naʻá ku hoko ko honau fetongí—ʻa e kau palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, ki muʻa ʻiate aú. Kuo nau tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻaki ʻenau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻenau moʻuí mo e fai-fatongia taʻesiokitá.

ʻI hono fakamālohia au ʻe he kau fefiné ni, hoku fāmilí, mo e kau finemui mo e kau taki ʻoku tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ʻi he tapa kotoa ʻo māmaní, ʻoku ou ongoʻi ʻoku “kāpui [au] ʻe he ʻao ʻo e kau fakamoʻoni toko lahi pehē.” Kuo tokoni ʻeni ke u “feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo tofi ʻi [hoku] ʻaó, ʻo sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e tuí.”11

Kuo fakahoko e talaʻofa he taimi ne vaheʻi ai aú, ʻa ia ʻe fakalahi ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí, ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke u tuʻu ko ha fakamoʻoni kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē mo e feituʻu kotoa pē. Kuó u lea ʻiate Ia, malangaʻaki Ia, mo fiefia ʻiate Ia. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻa e taʻemaaʻusia ʻeku ngaahi leá, naʻe fakamoʻoniʻi Ia ʻe Hono Laumālié. ʻI he taimi ne u ongoʻi ilifia pe taʻefeʻunga aí, ne fakamālohia mo hiki hake au ʻe Hono toʻukupu māfimafí. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne tāpuakiʻi kitautolu taki taha ʻi heʻetau tuʻu ko ha kau fakamoʻoní. He “[ʻikai, ʻikai ʻaupito, ʻikai ʻaupito ke liʻaki]”12 kitautolu ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou fakatauange te tau laka atu ʻi he tui taʻeueʻia kia Kalaisi ʻi heʻetau tuʻu ko e kau fakamoʻoni kiate Ia ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mōsaia 18:9.

  2. Sione 14:26 ; 15:26.

  3. 2 Nīfai 25:26.

  4. Mōsaia 5:2, 5.

  5. ʻIsaia 41:10.

  6. “Kaveinga ʻo e Kau Finemuí,” Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí (kiʻi tohi, 2001), 5.

  7. Mōsaia 5:15.

  8. Mōsaia 5:4.

  9. “Praise to the Lord, the Almighty,” Hymns, no. 72.

  10. Ke maʻu ha toe fakamatala ki he meʻa ko ʻeni ne hokó, vakai, Joan Atkinson, “Not Me— I Smoke and Drink,” Ensign, July 1988, 55–57.

  11. Hepelū 12:1–2

  12. “ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37.